30. 6. 2011.

Gde je sada (pesnik) MC?!

Napustivši web-sajt Bundolo pesnik MC je morao negde da ode. Pa gde je on otišao?! Treba ga potražiti i pronaći u virtuelnom prostoru, spejsu koji je poput kosmosa bezgraničan....

Uz malo truda, urednik bloga EX YU VESTI ga je pronašao na Serbian Cafe-u.

Pa, evo njegovih novih priloga!

Ugodno VAM čitanje!

Samo romani na srpskom ulaze u obzir za "Ninovu nagradu"

::: BEOGRAD :::
Novoformirani žiri za "Ninovu nagradu" za roman godine održao je danas prvi sastanak, na kojem je zaključeno da će za dodelu ovog priznanje biti razmatrani samo romani objavljeni na srpskom jeziku, bez obzira na mesto izdavanja.
"Članovi su konstatovali da za Ninovu nagradu mogu konkurisati samo romani objavljeni na srpskom jeziku, koji su kao takvi zavedeni u međunarodnom onlajn bibliografskom servisu COBISS, bez obzira na mesto izdavanja. Sva ostala dela, za koja se utvrdi da su pisana na drugim srodnim jezicima, neće biti razmatrana za najbolji roman godine", navodi se u saopštenju žirija.
Sastanku su sem dosadašnjih članova Vase Pavkovića i Milete Aćimovića Ivkova prisustvovali i dvoje novih – Vladislava Gordić Petković i Mića Vujičić, dok Ljiljana Šop nije mogla da prisustvuje.
Žiri je razgovarao i o drugim stavkama Pravilnika, kao i o pitanjima koja su takođe bila pokrenuta ranije, poput sukoba interesa u radu žirija.
Konstatovano je da nijedan član žirija nije u sukobu interesa, kao i da po prirodi stvari svi članovi jesu deo samog vrha domaće književne scene, pa su stoga direktno isprepletani sa najrazličitijim akterima.
"Utoliko je najvažnije da se odlučuje na osnovu poetičkih kriterijuma, kao i da iza odluke stoje imena članova. Stoga će ubuduće kritiku proze u NIN-u redovno pisati upravo članovi žirija", navodi se u saopštenju.
Za predsednika Žirija ponovo je odabran Vasa Pavković.
(izvor --- BLIC)

29. 6. 2011.

Novi broj muzickog casopisa NOCTURNE u prodaji!

NOCTURNE MUSIC MAGAZINE #19 / jun-jul 2011.

specijalna ponuda:
Povodom izlaska novih albuma bendova INFEST i AVENGER,
GROM RECORDS poklanja 70 diskova svima koji direktno od nas naruče novi broj magazina!
INFEST - "Onward to Destroy" i AVENGER "Feast of Anger Joy of Despair"

ONE RECORDS i bend STROGI CENTAR poklanjaju 50 diskova novog albuma benda
STROGI CENTAR - "Gde Smo Sad...?"

cena 200 din + ptt
Narudžbine na mail: info@nocturnemagazine.net


U novom broju pročitajte:
INTERVJUI:
WHITESNAKE, WITHIN TEMPTATION, SUM 41, KUD IDIJOTI, AGNOSTIC FRONT,
16x8x23, LONG DISTANCE CALLING, SIX PACK, SEPTIC FLESH, BOMBARDER

Priča broja:
JUDAS PRIEST: "Nerđajući britanski čelik"

EXPLOSIVE STAGE @ EXIT FEST 2011

Raporti:
KUD Idijoti & Atheist Rap @ GUN klub
Seven That Spells @ KC Grad
Diorama @ Dom Omladine
Blind Guardian @ SKC
The Cult @ Beogradska Arena
Goblini turneja 2011.
Diciplin a Kitschme @ KST
100. Gruvanje @ SKCNS Fabrika
To Be Punk festival @ SKCNS Fabrika

Posteri:
WHITESNAKE, JUDAS PRIEST, AGNOSTIC FRONT

Ashmedi's Column, Na Nož!, Soundcheck, Demo Performer, Nocturnopedia

POKLON: Kompilacioni CD: NOCTURNE - Vol. 9


1. HYPE - Weird
2. STROGI CENTAR - Gde Smo Sad?
3. PUTRID BLOOD - Anthem
4. UPS! - Profil glasača LDP-a
5. PAINTED BLACK - Via Dolorosa
6. BLACK DECK - Pride Taken Away
7. NEUROTECH - Inject Me Now
8. KELVAR BIKINI - Suped Up Machine
9. FLAMETHROWER - Pathless Circle
10. STROGI CENTAR - Probudi Me
11. PAINTED BLACK - Shadowbound


NARUDŽBINE NA MAIL: info@nocturnemagazine.net

NOCTURNE MAGAZINE ONLINE COMMUNITY:
www.nocturnemagazine.net
www.myspace.com/nocturnemagazine
www.facebook.com/nocturne.magazine

27. 6. 2011.

Kikinda je ŠORT DOK SU MAČKE MAČKE

KIKINDA je i dalje šort (a šta bi drugo bila?!) dok su MAČKE I DALJE MAČKE. Ovo je, naravno, samo trash uvod, a razrada SLEDI:
Šesti međunarodni festival kratkih priča pod nazivom ''Kikinda short'' biće održan od 28. juna do 3. jula u Beogradu i Kikindi.
Kako su saopštili organizatori, kikindaska i beogradska publika moćiće da uživa u kratkim pričama 25 autora iz 19 zemalja, što je i najveći broj učesnika i zemalja do sada.
Festival će u Kikindi biti održan 29. i 30. juna, a u Beogradu 1. i 2. jula.
Na ''Kikinda short-u'' učestvovaće Ajla Terzić (Bosna i Hercegovina), Petar Denčev (Bugarska), Erik Gotje (Kanada), Neven Ušumović (Hrvatska), Jaroslav Rudiš (Češka), Ivi Vajld (Engleska), Adam Marek (Engleska), Kalja Papadaki (Grčka), Ulrike Almut Zandih (Nemačka), Tejs de Bur (Holandija), Julija Kinga Kiralj (Mađarska), Đorđo Fontana (Italija), Žarko Kujundžiski (Makedonija), urednik Marko Pogačar (Hrvatska), književnik Edi Matić (Hrvatska), urednik Džim Hinks (Engleska), selektor Roland Orčik (Mađarska), literarni agent Džejmi Kolman (Engleska), Mirjana Đurđić (Srbija), kao i mnogi drugi.
Za vreme trajanja festivala biće predstavljena i izdavačka kuća "Kornet" iz Beograda i održana tribina pod imenom ''Uloga literarnog agenta na savremenom tržištu knjiga".

(izvor --- TANJUG, BG-SRBIJA)

Kusturici nagrada "Tipar" za satirično stvaralaštvo

Odavno nije bilo novih vesti o E. Kusturici...
Međutim i na sreću to nije potrajalo.
Jer kako javlja... (neko već javlja. Npr. i u ovom slučaju TANJUG):
Reditelj i pisac Emir Kusturica dobitnik je nagrade "Tipar" na 25. Danima humora i satire "Vuko Bezarević" u Pljevljima, saopštio je danas Beogradski aforističarski klub.
Kako je navedeno, "Tipar" je jedno od najprestižnijih priznanja za satirično stvaralaštvo na prostoru bivše Jugoslavije.

Kusturici je nagrada, koja se sastoji od plakete i novčanog iznosa, dodeljena sinoć za knjigu "Smrt je neprovjerena glasina".
"Jetkim glasom, nudeći bolnu istinu, Kusturica je potresao i prodrmao naše prostore pričom o prohujaloj lepoti kojoj se približavalo zlo. Iskreno, činjenicama optočeno pripovedačko štivo raste zajedno sa svojim čitaocem. Raste i upozorava", rekao je u obrazloženju predsednik žirija, književnik Milenko Jović.
Nagradu za najbolju satiričnu priču na prostoru bivše Jugoslavije dobio je književnik iz Pljevalja Dejan Miličić za priču "Varljiva kaplja poniznosti".
Gran pri za karikaturu ''Risto Pejatović" pripao je Milanku Kaličaninu, karikaturisti iz Kraljeva.
Žiri sa Savom Babićem iz Loznice na čelu, dodelio je Specijalnu nagradu ravnopravno Mileti - Mići Miloradoviću iz Kragujevca i Vladi Volašu iz Beograda.
(izvor --- TANJUG, BG)

25. 6. 2011.

PESNIČENjE #27

Kulturni centar REX
Jevrejska 16
Belgrade, Serbia
Pesničenje odlazi na letnju pauzu, ali pre toga:

PESNIČENJE #27
Subota, 25. jun 2011. od 20h @REX

PROGRAM:

*Pesnici i pesnice
Ružica Dević
Danilo Lučić
Matija Sadović
Marija Ivanić
Zoran Trklja
Anđelko Radojlović

*Prostori spektakla – do scene sa scene:
Irena Sokić
Ružica Jovanović
Petar Cigić
Milica Đorđević
Predrag Milić
Milica Tasić
Nemanja Kocić
Bojan Šuput

*Sviraju:
Ex>Misha
Midica

+ fimski predah Miloša Tomića

+ poklon knjiga "KAD ĆU JA?" Anđelka Radojlovića

www.pesnicenje.org
pesnicenje@gmail.com

(izvor --- FACEBOOK)

24. 6. 2011.

Ministru Predragu Markoviću naloženo da prestane sa radom u "Stubovima kulture"

::: BEOGRAD :::
Ministar za kulturu, informisanje i informaciono društvo Predrag Marković ne može istovremeno da bude i urednik u izdavačkoj kući "Stubovi kulture - Vreme knjige" zbog mogućeg sukoba interesa, saopštila je danas Agencija za borbu protiv korupcije i naložila mu da prestane sa tim poslom u roku od 30 dana.
Agencija za borbu protiv korupcije odbila je zahtev Markovića za davanje saglasnosti za obavljanje drugog posla, jer je zaključila da ministar kulture može da dođe u situaciju da direktno odlučuje o pravima i obavezama izdavačke kuće u kojoj namerava da nastavi sa obavljanjem posla urednika.
Kako se navodi, Marković u okviru nadležnosti ministarstva obavlja poslove unapređenja kulture i umetničkog stvaralaštva, obezbeđivanja materijalnih osnova za delatnosti kulture, razvoja i unapređenja književnog stvaralaštva, izdavačke delatnosti, stvaranja uslova za pristup i realizaciju projekata koji se finansiraju iz sredstava predpristupnih fondova EU, donaciju...
Na taj način, Predrag Marković može da dođe u situaciju u kojoj ima privatni interes koji utiče, može da utiče ili izgleda kao da utiče na njegovo obavljanje javne funkcije na način koji ugrožava javni interes, ističe se u rešenju Agencije.
Ocenjeno je da bi time on ugrozio savesno, odgovorno i nepristrasno vršenje javne funkcije ministra kulture i ugrozio bi poverenje građana u lično savesno i odgovorno delovanje na funkciji na koju je izabran.
Rešenjem Agencije od 14. juna 2011. ministru Predragu Markoviću naloženo je da u roku od 30 dana prestane sa obavljanjem uredničkog posla u izdavačkoj kući "Stubovi kulture - Vreme knjige".
Ukoliko imenovani ne ispuni svoju obavezu Agencija za borbu protiv korupcije, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, može da donese meru upozorenja i meru javnog objavljivanja preporuke za razrešenje, piše u saopštenju.

(izvor ---- B E T A)

23. 6. 2011.

Besni Srbi protestima zatrpali fejsbuk stranicu američke komičarke

Nakon što je američka voditeljka i komičarka Čelsi Hendler u svojoj emisji koja se emituje na kanalu "E!" izvređala srpsku publiku koja je došla na koncert Ejmi Vajnhaus, zatim ministra odbrane Dragana Šutanovca i celu naciju, pokrenuta je internet peticija kojom se od nje traži izvinjenje , a voditeljkin fejsbuk profil preplavljen je besnim rekacijama sa svih strana.
Čelsi Hendler, voditeljka zabavne tok šou emisije "Chalsea Lately", izazvala je buru negativnih reakcija nakon podrugljivih komentara koje je uputila na račun srpske publike i ostatka nacije pre par večeri u svojoj emisiji.
Da podsetimo, ministra Šutanovca nazvala je boljševikom, a iščuđavala se tome što Srbi imaju fejsbuk i smeju da posećuju koncerte.
Na internet sajtu www.change.org napravljena je peticija u kojoj se zahteva da Hendlerova uputi zvanično izvinjenje Srbima zbog svog nastupa, a njena fejsbuk stranica zatrpana je komentarima ljudi iz Srbije. Dobar deo komentara su pokušaji da se komičarki objasni kakva je zapravo situacija u Srbiji i šta se desilo na koncertu, ali najveći broj postova su ipak najprostije psovke i teške uvrede na račun Čelsi.
Inače, emisija ove voditeljke i komičarke u Americi predstavlja nešto slično našim "Kursadžijama". Čelsi je poznata po britkom jeziku i po tome što se uvek veoma oštro šali i na sopstveni račun i na konto svojih sunarodnika, međutim jedina svetinja joj je pravo na seksualno opredeljenje koje se nikada nije našlo na meti njenih komentara.
(izvor --- blic)

Promocija Korneta

::: BEOGRAD :::
Mesto -- Kc Grad
Braće Krsmanović 3
Beograd, Serbia

U petak, 24. juna, u KC Gradu od 19 časova počinje program povodom pet godina od osnivanja izdavačke kuće “Kornet”.

Program počinje promocijom knjige “Lav mi tender” Borivoja Petkovića u gornjoj sali.
Učestvuju Pavle Ćosić i autor.
U istoj sali biće izloženi radovi strip-radionice Šlic na temu Čitanje.
Od 20.30 časova u donjoj sali počinje koncert u kojem učestvuju Vojislav Bešić (ex Bezobrazno Zeleno i Glisters, ujedno autor knjige Gringo, takođe u izdanju Korneta), Daniel Kovač i njegov Jesenji orkestar, Horkestar i Elektrika paranormal! Ne isključuje se učešće u džemovanju i samog Borivoja Petkovića.
Tokom čitave manifestacije u organizaciji Strip-Motion grupe biće otvorena radionica “Bezlične karte” (realizacija: Bojana Petković, Ksenija Pantelić, Milena Janošević i Maja Gačanović) o čijoj ćete sadržini imati prilike da se uverite na licu mesta jer ćete svakako doći da uveličate ovaj spektakl, a i red je da vas malo iznenadimo.
DJ Olja Mašić!

Ukratko o romanu “Lav mi tender”:
Dejan Mazga i Neša Elvis najbolji su drugari od početka do kraja. Odanost prijateljstvu ovih beogradskih junaka preskače sve prepreke i probleme, kao što su psihološke krize, žene, deca, ratovi, decina deca, pa i mnogo gore i zamršenije muke koje je teško i izmaštati. Borivoje Petković, majstor jednostavne urbane priče u kojoj su junaci obični ljudi, u svom drugom romanu tu jednostavnost dovodi do nivoa zastrašujuće ozbiljnosti. Posle romana „Kupanja moga oca“ (Rende, 2009), Petković ide korak dalje i obznanjuje nam da razlika između suza radosnica i onih običnih faktički ne postoji.
Organizator zadržava pravo izmene programa. Duo Trojica je već otkazao nastup. A otkazali su i Krš i Radost. Žao nam je mnogo.
Veliki popust na sva Kornetova izdanja. Od 30 %, ali i više.


22. 6. 2011.

Novi besplatni naslovi - Mićanovićeva poezija i Ušumovića roman

::: ZAGREB :::
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta "Besplatne elektroničke knjige" nove besplatne naslove: zbirku pjesama "Dok prelazim asfalt" Krešimira Mićanovića i roman "kratkog daha" "Ekskurzija" Nevena Ušumovića. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" (www.elektronickeknjige.com) dostupno 127 naslova.

O autorima

Krešimir Mićanović rođen je 1968. u Brčkom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno je zaposlen kao docent na Katedri za hrvatski standardni jezik pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pjesme i priče objavljivao je u hrvatskim i stranim časopisima/novinama. Uvršten u različite antologije i panorame suvremene hrvatske književnosti, među ostalim u: "Naša ljubavnica tlapnja" (1992); "Strast razlike, tamni zvuk praznine" (1995); "Poštari lakog sna" (1996); "22 u hladu" (1999); "Mnogoglasje" (2000); "Goli grad" (2003), "When a Man Gets Terribly Frightened" (2005), "Najbolje hrvatske priče 2005" (2006). Pojedini su prozni i pjesnički tekstovi prevođeni na slovenski, makedonski, njemački, engleski, češki, mađarski, poljski i španjolski. Na poljski je prevedena zbirka priča "Vrtlar" (Ogrodnik, 2003).
Objavio: "Dok prelazim asfalt" (SSOH, poezija, 1988), "Vrtlar" (Naklada MD, proza, 1994; DPKM, 2010), "Treba se kretati" (Naklada MD, proza, 2005).

Neven Ušumović
rođen je 1972. godine u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju. Objavio je zbirku priča "7 mladih" (Naklada MD, 1997; DPKM, 2010), roman "Ekskurzija" (Naklada MD, 2001) i zbirku priča "Makovo zrno" (Profil International, 2009). S mađarskog je prevodio Bélu Hamvasa, Ferenca Molnára, Pétera Esterházyja i Ádáma Bodora. Uvršten je u američku antologiju "Best European Fiction" (Dalkey Archive Press, Champaign, 2010), koju je uredio Aleksandar Hemon. Ravnatelj je Gradske knjižnice u Umagu.

Zašto objavljujemo besplatne elektroničke knjige?
Budući da se to pitanje gotovo neizostavno pojavljuje u svim razgovorima o projektu Besplatne elektroničke knjige, odlučili smo u odgovaranje uključiti i autore čiji su naslovi objavljeni u okviru projekta. Ovaj puta to pitamo Nevena Ušumovića, prozaika, prevoditelja i priređivača, zajedno sa Stjepanom Lukačom i Jolán Mann, antologije suvremene mađarske kratke priče "Zastrašivanje strašila".
Besplatne elektroničke knjige smatram nezaobilaznim segmentom hrvatske književne javnosti danas i zaista me veseli da me je moj višestruki kolega Krešimir Pintarić uvrstio po drugi put u svoju Biblioteku Online. Iako se kod nas već godinama govori samo o tržišnoj logici u plasmanu knjiga, očigledno je da još uvijek vrlo mali broj pisaca može odgovoriti "zahtjevima tržišta", te, recimo, dopustiti sebi taj luksuz da ne želi imati besplatno elektroničko izdanje nekog od svojih starijih naslova ili, još gore, tražiti financijsku protuvrijednost za svaki klik na svoju elektroničku knjigu.
Kao autoru, važna mi je bila činjenica da mi je ovime omogućen novi rad na svojim starim tekstovima i da sada ti novi-stari naslovi elektronskim objavljivanjem dobivaju na vidljivosti i širini svojih recepcijskih okvira. Na ovaj način zaobiđene su sve financijske i distribucijske poteškoće vezane uz dostupnost mojih starijih izdanja, pogotovo za čitatelje koji ne žive u Hrvatskoj, a do kojih je meni kao piscu s granice jednako stalo.

21. 6. 2011.

Kamengrad i Vidovdanska nagrada

::: KAMENGRAD / VIŠEGRAD :::

Novi Kusturičin rad se zove - Kamengrad. Ne znam koje su nagrade namenjene za zidanje i doziđivanje gradova?! Verovatno Vidovdanske i slične... Međunarodne i regionalne...
Posle ovog (ne)ozbiljnog uvoda, evo teksta/vesti iz beogradskog BLICA:
Na Vidovdan, 28 juna uz pomešane zvuke bušilica, bagera i “Karmine burane” u izvođenju Simfonijskog orkestra RTS u Višegradu, u blizini mosta Mehmed paše Sokolovića počeće izgradnja Kamengrada po ideji Emira Kusturice, slavnog reditelja i uz logističku pomoć Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske.
Šta dalje?!
Najvažniji objekti biće završeni sledeće godine na jesen, a ceo grad površine 2, 5 hektara za četiri godine - saopštili su Kusturica i Dodik danas na konferenciji za štampu u Beogradu.

Emir je ispričao da će ovaj “prvi projekat u istoriji čovečanstva inspirisan literaturom” koštati između 10 i 12 miliona evra. Grad će se prostirati na 2,5 hektara, a izgradiće se 17. 500 kvadrata. Radiće se fazno, iz tri dela od po 6.000 kvadrata.
Svi javni objekti: gradska kuća, pozorište, muzej... do kraja decembra biće u tzv. sivoj fazi, a u septembru sledeće godine ovi objekti biće završeni, a glavna ulica otvorena.

- Andrić je najveći umetnik južnoslovenskih naroda svih vremena i treba da dobije grad. Kamengrad se zida da nikada ne bude srušen. Biće to grad bez kasarne, a čuvaće ga njegova tradicija. Predstavljaće duh Republike Srpske projektovan iz ugla velikog pisca - rekao je Kusturica i objasnio da će grad arhitektonski predstavljati različite periode u istoriji i umetnosti.


- Istorija će biti prisutna kroz arhitekturu pa ćemo, paradoksalno, graditi i srušene kuće ne bi li svi istorijski periodi našli svoje mesto u gradu - ispričao je Kusturica.
Kamengrad će imati Gradsku kuću, pozorište (Višegrad ga nema), bioskop, kuću Ive Andrića, u koju će po ideji Marije Bećkovića najverovatnije biti prenet pepeo slavnog pisca.
U gradu od kamena biće i škola i, simbolično, ruševina bivšeg zatvora, zatim muzej koji upriličava doživljaj starog srpskog dvora, zanatske radnjice, ali i kafane i moderan hotel sa spa centrom, kapaciteta 100 ležajeva. Kada se bude izgradio, ovaj grad će zaposliti oko 100 ljudi, a procenjuje se da će između 200 i 300 hiljada turista godišnje dolaziti.
(Eh, ah...)


(izvor --- BLIC)

Srpski film Tilva Roš nagrađen na festivalu u Rumuniji


Film “Tilva Roš” reditelja Nikole Ležaića, osvojio je FIPRESCI nagradu na nedavno završenom Transilvania international film festivalu u gradu Klužu u Rumuniji.
Žiri je u obrazloženju nagrade naveo da je ovaj film, bez suvišne naracije, zapravo isečak iz života koji se publici obraća univerzalnim jezikom, saopšteno je iz distributerske kuće “Tak”.
U obrazloženju se dodaje da se ovaj film istakao iskrenim prikazom izgubljene mladosti.
U filmu “Tilva Roš” glavne uloge igraju Marko Todorović, Stefan Đorđević i Dunja Kovačević, a produkciju je radila Filmska kuća “Kiselo dete”.
Ostvarenje Nikole Ležaića govori o međusobnom odnosu troje mladih ljudi u Boru, rudarskom gradu bez perspektive i predstavlja priču o odrastanju, prijateljstvu i ljubavi.

(izvor --- BETA)

20. 6. 2011.

Asocijacija NKSS raspisuje konkurs za učešće na festivalima

::: Zajecar, Zrenjanin, Krusevac :::

POZIV ZA PREDLOG PROJEKATA

Asocijacija NKSS raspisuje konkurs za učešće na festivalima:
1. Kruševac – Letnji festival
Organizator Cenar mladih/Asocijacija mladih www.asocijacijamladih.org/
juli – avgust
2. Zaječar – Zalet
Organizator: Pokret alternativne kulture Zalet www.zalet.org,
poslednja nedelja jula, prva nedelja avgusta
3. Zrenjanin – Bez izlaza
Organizator: Klupče, www.klupce.com http://facebook.com/klub.klupche
kraj avgusta – početak septembra
U okviru projekta Mesta za kulturu, podržanom od strane Fonda za otvoreno društvo, ove godine su obezebeđena finansijska sredstva za unapređenje programskih sadržaja tri festivala koje organizuju članice Asocijacije NKSS u Kruševcu, Zaječaru i Zrenjaninu.

Pozivamo sve članove Asocijacije kao i umetnike, umetničke grupe i kulturne aktiviste da predlože programe koje žele da predstave na ovim festivalima.

Pri festivalima treba da se održe i debate o pitanjima od važnosti za nezavisnu kulturu u Srbiji i u pojedinim sredinama, koje se mogu predlagati kao jedan od programa.

OPISI FESTIVALA

Kruševac, Letnji festival
Centar mladih svojim programom želi da podstakne kreativnost kod omladine, njihovo aktivno uključivanje u stvaranje lokalne kulturne scene i kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Posebno se pozivaju sledeće vrste programa:
1. Stip – radionice, predavanja o strip kulturi i izložbe stripa
2. Film:
a. programi drugih festivala – glavni i off program (npr. “Kratki metar”, “Pogledaj me”, “Slobodna zona”, itd)
b. tematski bioskop – obrađivanje određenih tema preko filma uz diskusiju pre i/ili posle. Posebno su nam interesantne oblasti angažovanog filma, položaja mladih u društvu (Coming of age), podkulture (bitnici, hiphop, rokenrol, itd)
3. radionice i predavanja
3. Muzika:
a. radionice (perkusije, jazz gitara, DJing, primenjena muzika, itd...)
b. predavanja/tribine
c. koncerti/žurke (u sklopu šireg konteksta, tj. programa koji obrađuje određenu temu, kao jedna od aktivnosti može da bude odgovarajući koncert/žurka – npr. Afrička kultura, hiphop kultura, itd...).
4. Tematski dani drugih kultura – celodnevni ili višednevni multidisciplinarni program posvećen određenoj kulturi.
Van navedenih oblasti, organizatori pozivaju i najrazličitije vrste programa iz drugih oblasti, samostalno ili u sklopu šireg programskog koncepta.

Zaječar, Zalet
Zalet (prvi put održan 2005.) multidisciplinarno prezentuje savremenu umetnost i promoviše alternativnu kulturu. Prednost se daje mladim stvaraocima u usponu nad etabliranim i u potpunosti afirmisanim.
Pozivaju se inovativni i progresivni vidovi umetničkih izražavanja kao što su:
1. performans

2. strip umetnost

3. low-fi video

4. video-art

5. konceptualna umetnost

6. suživot tradicionalne likovne i konceptualne umetnosti

Program takođe obuhvata pseudoklasične manifestacije poput izložbi, koncerata, pesničkih večeri itd.
Jedan deo programa dešava se u konvencionalnim prostorima (galerije, pozorište) a drugi deo u alternativnim (na krovovima zgrada, ulicama, sportskim terenima, pokraj reka, u šumi, mesari, izlozima, folk diskotekama, itd). Pored glavnog programa, organizuju se i kreativne radionice (strip, dizajniranje i štampanje majica, zidno slikarstvo) a mogu se obuhvatiti i druge umetnosti u skladu sa profilom festivala.

Zrenjanin, Bez Izlaza
Festival Bez izlaza (prvi put održan 2006.) nastao je iz želje da se podrži razvoj kritičkih i inovativnih formi savremene umetnosti. Festival je namenjen umetnicima koji imaju slabiji pristup etabliranim festivalima i normiranim prostorima gde se umetnost prezentuje na uobičajene i očekivane načine.
U skladu sa dosadašnjim profilom festivala, pozivaju se programi iz sledećih oblasti:

1. experimentalna, improvizovana (slobodna) muzika

2. filmovi

3. izložbe slika, fotografija itd.

4. prezentacije drugih festivala, programa, samoorganizovanih umetničkih grupa, i dr.

5. drugi programi koji se uklapaju u smernice festivala

USLOVI

Ko može da učestvuje:
§ Ne konkursu mogu da učestvuju svi građani Srbije (pojedinci, umetničke grupe) koji deluju na polju nezavisne kulture i koji promovišu inovativne, kritičke i eksperimentalne umetničke i kulturne produkcije
§ Na konkursu ne mogu da učestvuju institucije i ustanove osnovane od strane Republike, lokalne samouprave i sl.
Vrste programa:
§ Performansi
§ Manje pozorišne i plesne predstave
§ Izložbe
§ Akcije u javnom prostoru
§ Radionice
§ Video i filmske projekcije
§ Predavanja
§ Debate i okrugli stolovi
§ Promocije knjiga, publikacija
* Drugi nekomercijalni programi iz oblasti savremene inovativne kulture
Neće se razmatrati:
§ Koncerti rock i pop muzike
* Predstave, izložbe i drugi programi koji zahtevaju finansijsku podršku veću od predviđene
Budžet:
Za svaki festival predviđena su sredstva od 300.000 dinara, od kojih se do 25% usmerava na PR aktivnosti, a ostatak je namenjen programskim troškovima.
Programski troškovi podrazumevaju:
* Put i smeštaj učesnika
* Dnevnice
* Najam dodatne opreme
* Nabavku sitne rekvizite neophodne za izvođenje programa
Maksimalni iznos za navedene troškove je 60.000,00 dinara po programu.
Ostalo:
* Program može da se predloži za jedan konkretan festival, ili za sva tri
* Troškovi produkcije se ne finansiraju

Žiri:
O programima odlučuje žiri u sastavu: Predstavnici festivala (Marko Vukojević, Asocijacija mladih; Predrag Milošević, Zalet; Danijela Jelisavac, Klupče); Sunčica Milosavljević, član UO Asocijacije NKSS; Marko Miletić, Kontekst.

Način prijavljivanja:
-- Prijave se šalju na formularu (u prilogu) na adresu programi.nkss@gmail.com
ROKOVI
Za prijavljivanje:
Prijave se primaju do ponedeljka 27. juna 2011. u 24:00
Za odlučivanje:
Odluku o prihvaćenim projektima doneće žiri tokom Prve redovne konferencije Asocijacije NKSS, Zaječar, 2. i 3. juli 2011.
Rezultati će biti objavljeni na mailing listi Asocijacije NKSS i mailom dostavljeni učesnicima konkursa, najkasnije do petka 8. jula 2011.


(izvor --- FACEBOOK)

17. 6. 2011.

Inex film: Oktobarfest u junu!

Inex Film
Višnjička 76
Belgrade, Serbia
(subota, 18. jun 2011.g. · 14:00 h - 20:00 h)

Nastavljamo tamo gde smo stali.
Program počinje od 14h i traje sve do 20h
U ovoj novoj kolektivnoj akciji upotrebe, sada više ne toliko napuštene zgrade Inex Filma, najavljujemo sledeći repertoar:

Od 14h počinje:

Off Mikro Festival - poetski filmovi
Izbor poetskih filmova sa prvog i drugog Mikro festivala amaterskog filma
Organizacija: Mikro Art

Mikro galerija
Strašne igračke za veliku decu, autor: Mala Mira
Pejzaži, autor: Milica Stefanović
Organizacija: Mikro Art

Mali sajam lepih rukotvorina Harmony
Najava specijalnog festivalskog izdanja
Organizacija: Mikro Art

Oslikavanje zidova:
Dečko koja obećava
Wunste & DKO

U 17h počinje:

Inex Film Revisited : Oktoberfest
Projekcija filma Oktoberfest
Organizacija: Ivan Velisavljević

U 19h počinje:

Off Pesničenje: pesme osvajanja
Specijalno izdanje Pesničenja u Inex Filmu
Organizacija: Pesničenje

Muzika:
DJ setovi
14-17 DJ Chakal & Igor Veljković
17-18 Coa Smor+
18-19 DJ iznenađenja

+ ozbiljan šank
+ najozbiljnija klopa




Off Pesničenje: pesme osvajanja (Velika sala)
Tematsko izdanje Pesničenja posvećeno osvajanju: prostornom, ljubavnom, filozofskom, estetskom, svakom…

Nastupaju:
Đorđe Ilić
Filip Zarić
Ljilja Ilić
Dunavski Buzukije
Bata Kara-Pešić
Dragan Živković
Nebojša Despotović
Darko Lukić
Ivan Velisavljević
Ivana Bogićević
Coa Smor

Off Mikro Festival - poetski filmovi (Bioskop)
Izbor poetskih filmova sa prvog i drugog Mikro festivala amaterskog filma
Organizacija: Mikro Art

Mikro festivala amaterskog filma prikazuje kratke amaterske, art i trash filmove, a učešće mogu uzeti i profesionalni filmski i video autori. Ovog puta biće prikazan izbor filmova koji imaju jasnu poetsku vokaciju. Više na

Mikro galerija
Strašne igračke za veliku decu
Autor: Mala Mira
Organizacija: Mikro Art

O meni: ja sam Mala Mira, student scenografije i volim lutke. To je dovoljno o meni. O lutkama: to su strašne igračke za veliku decu, nisu dozvoljene deci ispod 20 godina iako ih moj sin obožava, a on ima 3 godine. Ma sta da pišem! Ja više volim da lutke same izazovu emociju kod ljudi i da one pričaju, a ja samo da pravim. Vidimo se u subotu, pozdrav!

Mikro galerija
Pejzaži
Autor: Milica Stefanović
Organizacija: Mikro Art
Likovni zapisi bave se reakcijom čoveka na komunikaciju sa samim sobom i drugima. Komunikacija ima pozitivan I negativan karakter, ali je pre svega iskrena. Zapisi govore o doživljaju i osećanju koje je umetnik u određenom trenutku iskusio, a koji su artikulisani vizuelnim sredstvima i manifestovani u obliku pejzaža. Oni su prezentovani posmatraču s namerom da, kroz identifikaciju ili osporavanje, prema njima uspostavi kritički odnos.

Inex Film Revisited: Okotoberfest (Bioskop)
Projekcija filma Oktoberfest
Organizacija: Ivan Velisavljević
Započinjemo ciklus projekcija i razgovora o filmskoj produkciji Inex Filma, projekcijom filma Oktoberfest iz 1987. Više o filmu na

Mali sajam lepih rukotvorina Harmony (Velika sala, kod ulaza)
Najava specijalnog festivalskog izdanja
Organizacija: Mikro Art

Mali sajam lepih rukotvorina Harmony predstaviće u Inex Filmu svoje specijalno festivalsko izdanje, koje će biti održano u subotu 2. jula, na jednom od najlepših beogradskih platoa - Terazije br. 30-32 u neposrednoj blizini hotela Moskva i Terezijske česme, tzv. plato Srbijateksa.

Pored velikog broja izlagača i nekoliko koncerata koji će se tog dana održati, značajna novina u odnosu na prethodne sajmove jeste obezbeđen otkup radova umetnika u svrhu dalje prodaje u Srbijateksovim prodavnicama. Sve detalje saznajte na linku

Oslikavanje zidova
Dečko koja obećava:
“Recimo da je to grafit sa ne toliko klasičnom formom, bliži je stripu ili ilustraciji i jedan element je skinut sa novčanice, tako da sam reciklirao neki stari grafički pristup. Obožavam ogromne ilustracije, a sprej i kreč su savršeni za izvedbu istih, tako da su mi svi grafiti u tom stilu. Stripovi su dosta uticali na takav stil. A ja eto crtam, slikam, grafitiram, garim skate i gotivim pacove…”

Wunste & DKO:
Karaburmska banda grafitaša!
(izvor --- FACEBOOK)

Vedra strana genocida

U CZKD-u, u tom starom leglu vaskolikog antisrpstva, prikazan je film Bore Kontića na temu onog što se eufemistički naziva „medijskim ludilom devedesetih“. Inače, reč je o zločinu. Boro je Kontić, legenda sarajevskog novinarstva, poznat kao urednik emisije PrIMuS, u kojoj su svoje karijere otpočeli neki od slavnih humorista/rokera iz osamdesetih. Film je ličan, vrlo logično: Bore se cela stvar lično tiče - medijsko granatiranje zamenjeno je pravim, a čovek je sve vreme bio tamo gde su padale bombe, što zna ceo svet, pa čak i oni što tvrde da se to uopšte nije desilo, a ako i jeste, onda su to sve smislile tajne službe sa zapadnijeh stranah. I, da, da se ne sekiraju ovdašnji nacoši, nije nežan ni prema kome.
Film je, možda, hteo biti izvesnim komentarom na nedavnu prošlost, ali ga je, u ovoj plačevnoj dolinici svakako, demantovala sadašnjost. Em su svi akteri filma, manje-više, hvala na pitanju dobro, zdravo, bublasti, srećni i nelustrirani (dva tri izuzetka tek potvrđuju tu neslavnu regulu), mirno žive svoje dane, ako su penzioneri, a ako nisu - onda su na Devedeset dvojci. Tamo, naime, vole pogledati na genocid sa vedrije strane: isto ti je to što si palio sveće između Dvorova novembra devedset prve ili hrabrio momke da prikolju još malo njihovih, a zna se i zbog čega, zbog onog notornog đerdana od dečjih prstića i one patinirane školske lobanje na astalu ispred sveštenika-lažova.
Tek što je utihnuo medijski zov jagoda i krvi, eto nama „infotejmenta“ na srpski način, to jest na onaj provereni način zbog kojeg više ne odlazim u onu emisiju: da me demokratska čaršija tapše po ramenu zato što sam veća faca od pravdatelja koljaštva, baš i nije neko postignuće. A ni nikakav korak za demokratiju.
Borin je film prikazao jednu situaciju, ali ga se ne može vrteti po školama, na, uzmimo, predmetu Građansko vaspitanje, ako to još postoji. Ne zato što ne bi trebalo, nego zato što nije potrebno.
Dovoljno je upaliti televizor i latiti se novina.

(izvor --- BLIC)

15. 6. 2011.

Otvoreno pismo hrvatske književnice Benediktu XVI

::: ZAGREB :::
Kontroverzna hrvatska književnica Vedrana Rudan objavila je otvoreno pismo poglavaru rimokatoličke crkve Benediktu XVI, u kojem ga obaveštava da je zbog teksta o njegovoj poseti Hrvatskoj dobila otkaz u nedeljniku "Nacional".
"Vi ne čitate Nacional zato moram da citiram samu sebe. 'Papa je samo čelnik zločinačke organizacije koja dve hiljade godina ubija, krade, siluje i budalama koje sve to plaćaju obećava carstvo nebesko.' I još sam dodala da bi Vas trebalo strpati u Hag", navodi se, između ostalog u pismu Vedrane Rudan rimskom papi.
(izvor --- BLIC)

14. 6. 2011.

Dragan Mance i Milan Mladenović dobili ulicu i trg

::: BEOGRAD :::
Gradski parlament upravo je potvrdio da plato ispred Doma omladine ponese ime frontmena nekadašnje grupe Ekatarina velika (EKV) Milana Mladenovića. Takođe, odlučeno je i da tragično nastradali fudbaler “Partizana” Dragan Mance na Savskom vencu dobije ulicu koja će se zvati po njemu.
Oba predloga prihvatila je tokom ove godine Komisija za spomenike i nazive ulica i trgova.
Plato Milana Mladenovića nalazi se na adresi Dečanska 22, odnosno ispred ulaza u Dom omladine iz ove ulice. Inicijativu da on dobije svoj plato podnela je Liberalno demokratska partija (LDP), koju je potpisima podržalo i više hiljada građana.
Ulica Dragana Mancea je ulica koja počinje od Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića, prva levo prema stadionu FK “Partizan”.
Inicijativu da on dobije ulicu podneo je DSS i porodica Dragana Mancea.
Svi odbornici gradskog parlamenta, osim SRS koji su bili uzdržani, glasali su za ova dva predloga.
(izvor --- BLIC)

13. 6. 2011.

Iskoristi svoje leto sa nama i osvoji kurs u Španiji

::: BEOGRAD :::
Iskoristi svoje leto sa nama!
I osvoji kurs u Spaniji!

Poluintenzivni kursevi
(Kurs od 30 sati)
Dva puta nedeljno po tri sata
Termini: 9-12, 12-15 i 18-21h
Kurs: od 26. juna do 27. jula
Intenzivni kursevi

(Kurs od 60 sati)
Svakog radnog dana po tri sata
Termini: 9-12, 12-15 i 18-21h
Kurs: od 4. do 29. jula

Popusti:
20% - dovedi prijatelja
5 % - Upis do 18. juna
5% - plaćanje odjednom
5% - za članove facebook grupe Instituto Cervantes Belgrado - Serbia
Maksimalan popust 20%

Letnji kamp za decu i mlade

(Kurs od 20 ili 30 sati)

Časovi španskog + zabava

(časovi španskog + časovi plesa, gledanje filmova, slušanje muzike, posete zoo vrtu, muzejima...)

Kurs od 4. do 15. jula

Popusti:
25% - za drugo dete
5% - upis do 18. juna
5% - plaćanje odjednom


NAGRADNA IGRA!
Svi upisani polaznici na intenzivne kurseve u julu učestvuju u nagradnoj igri.
I nagrada kurs španskog jezika u Španiji!


Instituto Cervantes Belgrado
C/ Čika Ljubina, 19
11000 Belgrado
Serbia
Tel.: 381 11 30 34 182
Fax: 381 11 30 34 197
cenbel@cervantes.es

12. 6. 2011.

(Izgubljena) borba za radna mesta

::: BEOGRAD ::
Boris Tadić je izjavio danas da će država Srbija u narednom periodu učiniti sve kao bi prostor za investicije u Srbiji učinila maksimalno atraktivnim u cilju otvaranja novih radnih mesta.
Tadić je, obraćajući se članovina Glavnog odbora DS istakao da je borba za radna mesta u celom svetu najtvrdja i najkompleksija, navodeći da će i on i premijer Srbije Mirko Cvetković i druge državne institucije učiniti sve kako bi ta borba bila i uspešna.
''Mi smo posle krize izgubili mnogo radnih mesta, i moja greška je što na pocetku krize nisam izašao pred gradjane i rekao da nisu svi naši ciljevi ostvarivi. To je moja greška i preuzimam odgovornost za to'', rekao je Tadić.
Prema njegovim rečima, velika je stvar što je uprkos krizi i mnogobrojnim štrajkovima u društvu očuvana stabilnost.
Tadić je rekao da Srbija posle ekonomske krize nije finansijski ''kolabirala'', iako i dalje postoje pretnje nad ekonomijom Srbije.
(izvor ---- TABJUG)

Ovo nije NATO zemlja

::: BEOGRAD :::
Više stotina građana okupilo se danas u Beogradu na platou ispred Filozofskog fakulteta u znak protesta protiv vojnog saveza NATO.
Skup pod nazivom "Ovo nije NATO zemlja" organizovali su Demokratska stranka Srbije (DSS), Centar za strateške alternative, Udruženje građana Aktivni centar i Fond "Slobodan Jovanović".
Akademik Matija Bećković poručio je u saopštenju koje je pročitano učesnicima skupa da današnji vlastodršci treba da pitaju narod zašto Srbija nije u savezu NATO.
"Zvati Srbiju u NATO isto je kao kada bi Jevreje zvali na letovanje u Aušvic", naveo je Becković u saopštenju.
Predsednica Pokreta savesti srpskih žena i žrtava bombardovanja Mila Alečković rekla je da se u Srbiji svake godine registruje 30.000 slučajeva obolelih od raka i da se taj trend ne zaustavlja.
"Ako su italijanski oficiri u Kforu koji su umrli od raka dobili velike odštete od Rimskog suda zašto ne bi to isto dobili i Srbi", kazala je Alečković.
Ona je dodala da je mirovna misija međunarodne zajednice na Kosovu propala, a da istovremeno pripadnici Vojske Srbije (VS) moraju da idu u mirovne misije u Liberiju, Angolu i druge zemlje.
Na skupu protiv vojnog saveza NATO govorili su i muzičar Bora Đorđević, pesnik Dobrica Erić, bivši fudbaler Milutin Šoškić, vođa muzičke grupe 357 Nikola Hadži Nikolić i drugi.
Učesnici skupa skandirali su protiv NATO saveza i ministra odbrane Dragana Šutanovca, a uzvikivali su i parole protiv predsednika Srbije Borisa Tadića, kao što su "Borise spasi Srbiju i ubij se" i "Ustašo".
Ispred improvizovane bine na stepeništu kod Filozofskog fakulteta stajali su aktivisti DŠ-a na čijim majicima je bila ispisana poruka "Nikad u NATO".
Kako je rečeno, skup koji je održan pod nazivom "Ovo nije NATO zemlja" nije bio stranački i predizborni, nego je to poruka koju organizatori godinama ponavljaju.
Među okupljenima bili su neki od funkcionera DSS-a koji se nisu obraćali građanima, kao i vođa Obraza Mladen Obradović.
(izvor --- BETA)

Porodici Đoković nije dozvoljen ulazak u Hrvatsku

Hrvatska policija nije jutros dozvolila ulazak u Dubrovnik jahti "Dijana", u vlasništvu porodice najboljeg srpskog tenisera Novaka Đokovića, iako je lučka kapetanija u tom gradu prethodno odobrila uplovljavanje.
- Veoma smo razočarani! Bez obzira na to što su sve vreme znali o kome je reč, bez razloga su nas držali tri i po sata na graničnom prelazu, iako nismo prekršili nijedan zakon. Pustili su nas tek kada smo platili kaznu, ali tada više nismo imali volje za odlazak u Dubrovnik i vratili smo se za Tivat - izjavio je Tanjugu Srđan Đoković, otac srpskog tenisera.
Na jahti su, osim Srđana, bili i njegova supruga Dijana, Novakova braća Marko i Đorđe, kao i članovi posade.
- Tri i po sata nismo mogli da mrdnemo, čak ni kučetu koje je bilo sa nama nisu dozvolili da ode do toaleta - objasnio je Srđan Đoković.
Do problema na granici došlo je pošto je kapetan broda "Dijana" Ivan Žegura pre isplovljavanja iz marine "Porto Montenegro" u Tivtu kontaktirao lučku kapetaniju u Dubrovniku i dobio uverenje da je ulazak u taj grad izvodljiv ukoliko "ne ide ispod otoka i ne ulazi u teritorijalne vode Hrvatske više od 12 milja, koliko je prema zakonu dozvoljeno".
- Upravo tako smo i uradili, međutim, na graničnom prelazu u Dubrovniku rekli su nam da policija ne dozvoljava ulazak jer smo povredili teritorijalne vode Hrvatske. Rekli su nam da je trebalo prvo da se javimo u Cavtat i da zato moramo da platimo kaznu od 1.000 kuna (nešto više od 130 evra). Nije problem u kazni, nego u tome što su policajci bili veoma neprijatni - pojasnio je Žegura.
On kaže da su ga "šetali od banke do banke da razmeni novac, a pošto je bila nedelja u pomoć je priskočio upravo hrvatski kapetan koji mu je odobrio dolazak i on mu je razmenio novac".
- Ovo je zaista neuobičajena i potpuno čudna situacija. Nismo prekršili zakon, a zadržani smo, uz to i platili kaznu - rekao je Žegura.
Tanjug je kontaktirao i kapetana Vedrana Cvjetkovića iz lučke kapetanije u Dubrovniku, koji je, prema rečima Žegure, odobrio ulazak u Hrvatsku.
- Žao mi je zbog svega što se dogodilo jer je ispalo da sam prevario kolegu. Ostajem pri stavu da jahta "Dijana" nijednog trenutka nije prekršila zakon. Međutim, očigledno da neka službenica na carini ne zna za odredbu od 12 milja i tu je nastao problem - objasnio je Cvjetković.

(izvor --- TANJUG, Beograd)

11. 6. 2011.

Prva gej parada u Splitu označena kao skup visokog rizika

::: ZAGREB/SPLIT :::
U Splitu se sutra održava prva gej parada uz najavljeno učešće oko 200 učesnika koje će obezbeđivati najmanje 400 interventnih policajaca iz osam policijskih uprava.
Splitska policija danas je poručila da će učiniti sve da spreči nerede. Načelnik sektora policije u Splitu Slobodan Marendić izjavio je na konferenciji za novinare da je policija taj događaj procenila kao skup visokog rizika, kao i da će splitskoj policiji pomoći i interventni policajci iz još osam policijskih uprava.
Učesnike parade policija će čuvati pre, tokom i posle njenog održavanja. Uz interventne policijace, u Splitu će biti i veliki broj policajaca u civilu, a ceo događaj će snimati nekoliko kamera.
Tema splitske Povorke ponosa je pravo na zaštitu porodičnog života istopolnih parova pod sloganom "Različite porodice, jednaka prava", a održava se u centru grada.
Marendić je rekao da je policija poslovnim ugostiteljskim objektima koji su na putu kojim će se kretati parada savetovala da u vreme njenog održavanja budu zatvoreni, a kafićima da piće poslužuju u plastičnim čašama da u slučaju izgreda ne bi bilo uništavanja imovine.
Uoči održavanja parade u Splitu juče je nepoznati mladić srušio pano kojim se najavljuje parada iako su tamo bili policijaci. Slobodan Marendić rekao je da je reč o pojedinačnom izgredu u kojem nisu napadnuti aktivisti što je, kako je rekao, uspeh policije.
On je dodao da su policajci pomogli aktivistima da podignu pano. Hrvatski mediji izveštavaju da je današnju konferenciju za novinare nekoliko udruženja koja organizuju splitsku paradu obezbeđivalo oko 15 policajaca što pokazuje da je MUP spreman za sutrašnji događaj visokog rizika.
Koordinator Udurženja Iskorak Edo Bulić rekao je novinarima da je saradnja s policijom dobra i da očekuje da će sve proći u redu. "Očekujemo uvrede i psovke, ali na to smo spremni", dodao je on. Za sada u Splitu nije najavljen antigej skup.
Inače, za iduću subotu i u Zagrebu je najavljena deseta Povorka ponosa pod sloganom "I budućnost je naša".
(izvor --- BETA)

10. 6. 2011.

Standard vrtoglavo opada

Životni standard građana Srbije u proteklih godinu dana pao je za osam do 10 odsto. Ekonomski parametri pokazuju da jedna petina građana u Srbiji živi dobro, dok četiri petine, u koje spadaju penzioneri i građani sa prosečnim zaradama, zbog velikog pada kupovne moći - preživljavaju, kaže za “Blic” ekonomista Miroslav Zdravković.
Na pad standarda najbolje ukazuju smanjenje zaposlenosti, inflacija i visine prosečnih zarada i penzija isplaćenih u proteklih godinu dana. Broj zaposlenih u Srbiji krajem aprila ove u odnosu na isti mesec prošle godine bio je manji za 44.000 ljudi, što je pad oko 2,5 odsto.
- Najveći pad zaposlenosti zabeležen je u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i građevini. Zarade i penzije od početka ove godine jesu uvećane za 7,8, odnosno 9,9 odsto. Međutim ova primanja su u drugoj polovini prošle godine bila zamrznuta, tako da kada se sve sabere sa međugodišnjom inflacijom od 14,7 odsto, ispada da je realna kupovna moć stanovništva u proteklih godinu dana umanjena za osam do 10 odsto - kaže Zdravković, urednik sajta makroekonomija.org.
Zdravković ističe da je prosečna zarada od 934 evra, koliko je isplaćeno u aprilu ove godine, rekordna u poslednjih 20 godina.
- To, međutim, ništa ne znači kada imamo u vidu da nam je broj zaposlenih u proteklih godinu dana sa 1.814.000 pao na 1,77 miliona ljudi, kao i da je u istom periodu beležen rast broja zaposlenih u državnoj upravi, trgovini, finansijama, zdravstvu i obrazovanju. Jedini povoljan podatak koji se u poslednje vreme mogao čuti bio je taj da je u Srbiji konačno zaustavljen pad zaposlenosti, koji je pre dva meseca izneo premijer Cvetković - kaže Zdravković i dodaje da su svi ekonomski pokazatelji koji trenutno važe u Srbiji jednaki parametrima kakvi su važili 1971. godine.
Da pad životnog standarda nije isti kod svih građana, upozorava i Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograd. Prema njegovoj računici, realna kupovna moć građana Srbije u odnosu na jun prošle godine sada je u proseku niža za više od 30 odsto, jer zarade u Srbiji u proteklih godinu dana nisu pratile kretanje cena.
- Rast cena roba i usluga najviše se odrazio na one sa zaradama ispod proseka, čija je kupovna moć smanjena i više od 40 odsto. Njih su poskupljenja koja su nas pratila poslednjih godinu dana naterala na dodatna odricanja - kaže Bogosavljević.
Anketa “Blica” pokazuje da se u proteklih godinu dana 29 odsto građana odreklo letovanja, 18,4 odsto njih odreklo se obnavljanja graderobe, 19,2 odsto - restorana i kafića, a 10,9 odsto - skupe kozmetike. Cigareta se u protekloj godini odreklo 6,8 odsto građana, mesnih prerađevina 4,1 odsto, a alkoholnih pića 2,5 odsto anketiranih.
Još poraznije zvuče rezultati druge ankete “Blica”, koja pokazuje da 28,9 odsto građana ne kupuje svaki dan meso, 21,7 odsto njih ne kupuje voće, 15,9 odsto ne kupuje mleko, a čak 15,9 odsto ispitanika ne kupuje svakodnevno hleb, koji inače važi za hranu siromašnih.
Statistika kaže sledeće: U odnosu na april prošle godine prosečna zarada u aprilu ove bila je veća za 4.346 dinara i iznosila je 39.298 dinara. A međugodišnja inflacija za ovaj period iznosila je 14,7 odsto. Za prosečnu platu u aprilu prošle godine građani su mogli da kupe 459,85 kilograma hleba, a ove 362,3 kilograma. Lane su za platu mogli da kupe 354,8 litara ulja, 760 kilograma brašna, 538,5 kilograma šećera ili 486,1 litar mleka, dok su za prosečnu zaradu iz aprila ove godine mogli da pazare 645,2 kilograma brašna, 269,3 litra ulja, 447 litara mleka ili 367,6 kilograma šećera.
Statistika je jedno a život u Srbiji nešto sasvim drugo. Koliko je kupovna moć stanovništva u Srbiji loša, potvrđuje i činjenica da prosečnu potrošačku korpu ne može da pokrije jedna prosečna plata.
(izvor ------------ BLIC)

9. 6. 2011.

Preminuo legendarni Josip Škija Katalinski

::: SARAJEVO :::
Legendarni fudbaler Željezničara i proslavljeni reprezentativac Jugoslavije Josip Škija Katalinski preminuo je jutros u Sarajevu u 64. godini, posle duge i teške bolesti.
Za reprezentaciju nekadašnje države odigrao je 43 utakmice i postigao deset golova. Ostaće upamćen kao strelac pobedonosnog gola u čuvenoj majstorici protiv Španije, kada je Jugoslavije 13. februara 1973. godine u Frankfurtu savladala Španiju 1:0 i plasirala se na Svetsko prvenstvo u Nemačkoj.
Katalinski je rođen 2. maja 1948. godine na Ilidži, karijeru je započeo u Igmanu, a zatim je kao veliki talenat prešao u Željezničar. U periodu od 1965. do 1975. godine u dresu sarajevskog kluba odigrao je više od 550 utakmica i postigao više od 100 golova.
Bio je član šampionskog tima iz 1972. godine, a dve godine kasnije proglašen je za igrača godine u SFRJ. Tri sezone kao internacionalac proveo je u Nici, a karijeru je zbog čestih povreda završio već u 30. godini.
Posle raspada SFRJ obavljao je nekoliko važnih funkcija u Fudbalskom savezu Bosne i Hercegovine, ali se zbog bolesti povukao i poslednjih godina nije bio aktivan.
(izvor --- BLIC)

Vladislava Gordić Petković i Mića Vujičić novi članovi žirija NIN-ove nagrade

::: BEOGRAD :::

Vladislava Gordić Petković i Mića Vujičić novi su članovi žirija za NIN-ovu nagradu kritike za najbolji roman godine. Oni će, uz troje članova iz prethodnog saziva – predsednika žirija Vase Pavkovića i članova, Ljiljane Šop i Milete Aćimovića Ivkova birati kome ide ova prestižna književna nagrada.
- Dvoje novih članova su aktivni književni kritičari, što ih je pre svega preporučilo da uđu u krug onih koji odlučuju o najeminentnijoj domaćoj književnoj nagradi. Njihovim dolaskom, osim najviših profesionalnih i etičkih standarda koji se podrazumevaju za članove žirija, uspostavljen je generacijski, rodni i poetički balans u okviru žirija, pa sam uveren da će argumentacija prilikom razgovora o delima iz ovogodišnje produkcije biti maksimalno izoštrena, što će dovesti do najboljeg mogućeg izbora - kaže glavni i odgovorni urednik NIN-a Nebojša Spaić.
Na prvoj sednici, koja će biti održana tokom juna, žiri će razmotriti postojeći Pravilnik o NIN-ovoj nagradi kritike za najbolji roman godine i odlučiti da li je potrebno uneti eventualne izmene, koje bi mogle da se tiču načina glasanja, sprečavanja sukoba interesa, pitanja koja dela mogu da uđu u konkurenciju i drugih tema koje je nametnuo savremeni trenutak.
Vladislava Gordić Petković je redovni profesor engleske i američke književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i šef tamošnjeg Odseka za anglistiku. Bavi se književnom teorijom i istorijom, književnom kritikom, publicistikom i prevođenjem sa engleskog. Pored više desetina naučnih radova i članaka, objavila je monografije Sintaksa tišine: poetika Rejmonda Karvera (1995) i Hemingvej: poetika kratke priče (2000), zbirke naučnih studija i eseja: Korespondencija: tokovi i likovi postmoderne proze (2000), Na ženskom kontinentu (2007) i Mistika i mehanika (2010). Od 2009. godine je na funkciji urednice pratećih programa Međunarodnog beogradskog Sajma knjiga.
Mića Vujičić je diplomirao opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Od 1998. godine kao slobodni novinar, kritičar i pisac. Članke, kolumne, intervjue i književne hronike objavljivao je u Dnevniku, Danasu, Blicu i Politici. Nekoliko godina bio je dopisnik splitskog nedeljnika Feral Tribjun.
Saradnik je Plejboja, Jeloukeba, Blica i NIN-a. Prozu je objavljivao u književnim časopisima: Polja (Novi Sad), Ulaznica (Zrenjanin), Sent (Novi Pazar), Fantom slobode (Zagreb), Urbani vračevi (Knin), Severni bunker (Kikinda), Književni magazin (Beograd)... Njegov prvi roman Oštar start bio je prošle godine u užem izboru za NIN-ovu nagradu, a za isti projekat nagrađen je 2006. godine stipendijom iz Fonda „Borislav Pekić“.
(izvor ::: BLIC)

Tribina o VARGASU LjOSI - Četvrtak, 9. jun u 20h

::: NOVI BEOGRAD :::

"Knjizevni Program DKSG"
Četvrtak 9. 6. u 20:00, Mala sala
Nobelova nagrada —- MARIo vargas ljosa
Govore: Silvia Monros Stojaković, Aleksandra Mančić, Bojana Kovačević Petrović, Dalibor Soldatić i Milan Komnenić
Ne propustite tribinu posvećenu književnom delu jednog od najcenjenijih pisaca današnjice i dobitnika Nobelove nagrade za 2010. godinu.
Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi u Peruu 1936. godine. Studirao je književnost u Limi, a doktorirao u Madridu. Za vreme studija radi kao novinar i počinje da objavljuje kratku prozu. Već sa prve tri knjige – zbirka priča Šefovi (1957) i romani Grad i psi (1963) i Zelena kuća (1965) – osvaja nekoliko uglednih nagrada. Do kraja šezdesetih, uz Markesa, Kortasara i Fuentesa, postaje jedan od glavnih nosilaca „latinoameričkog književnog buma“ u Evropi.
Pored nekoliko drama, književnih studija, eseja i memoarske proze, objavio je romane: Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za kraj sveta, Pohvala pomajci, Don Rigobertove beležnice, Jarčeva fešta, Raj na drugom ćošku, Avanture nevaljale devojčice i Keltov san.
U mladosti je Vargas Ljosa bio vatreni levičar, pristalica kubanske revolucije i Fidela Kastra, da bi se kasnije priklonio idejama neoliberalizma, kritikujući istovremeno i ekstremno leve i ekstremno desne režime. Bio je kandidat http://www.blogger.com/img/blank.gifza predsednika Perua 1990. godine, ali je u drugom krugu izgubio od Alberta Fudžimorija.
U obrazloženju Švedske akademije stoji da je Vargas Ljosa zaslužio nagradu zbog „kartografski preciznih prikaza struktura moći i jetkih slika otpora, revolta i poraza pojedinca“. Pored Nobelove, dobitnik je niza najznačajnijih svetskih nagrada, priznanja i počasnih doktorata.

8. 6. 2011.

Noć knjige 10. juna u gradovima Srbije

Pod sloganom „Budni uz knjigu”, izdavačka kuća „Laguna” i knjižarski lanac „Delfi” četvrti put u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Leskovcu, Jagodini, Valjevu, Zaječaru, Loznici i drugim gradovima Srbije organizuju 10. juna od 18 do 24 sata manifestaciju Noć knjige. Uz obilje naslova i popusta, posetioce očekuje i čitav niz sadržaja.
U okviru manifestacije Noć knjige posetiocima i kupcima ponudićemo više od 50.000 različitih književnih naslova na popustu do 50 odsto. Specijalno za ovu priliku, „Laguna” obezbeđuje popust od 50 odsto za 500 svojih izdanja, 30 odsto popusta na top 20 naslova i 25 odsto popusta na sve ostale knjige, akcijsku ponudu DVD-jeva, galanterije, muzičkih CD-ova, naslove na stranim jezicima i druge artikle koji se nalaze u ponudi maloprodaja koje prate ovu manifestaciju, kao i brojne poklone i druga iznenađenja.
Kao domaćini, posetioce će dočekivati popularni glumci, voditelji, „Lagunini” i gostujući pisci, među kojima su Igor Marojević, Dejan Stojiljković, Ružica Sokić, Ivana Mihić, Goran Sjkrobonja, Žaklina Kiš, Iva Štrljić…
Prošle godine ovu manifestaciju posetilo je više od 20 hiljada ljudi. A po rečima Dejana Papića, čelnika „Lagune”, Noć knjige ima za cilj da popularizuje knjigu i čitanje. U ovoj izdavačkoj kući napominju da statistika kaže kako se svaka treća knjiga kupuje nekome kao poklon, što znači da je ova svetkovina zgodna prilika i u tom smislu. Kada je o žanrovima i naslovima reč, spektar je zaista veoma širok: od knjiga za odmor i razbibrigu, do dela pisaca ovenčanih Nobelovom nagradom za književnost i drugim priznanjima.
U ovoj svetkovini posvećenoj knjizi učestvuju i brojni drugi izdavači, a kao jedna od mnogih literarnih poslastica najavljene su knjige Erlenda Lua („Geopoetika”). Među naslovima koje „Laguna” preporučuje su „Leto i grad” Kendas Bušnel, nastavak serijala. Kerini dnevnici koji čitaocu pružaju iznenađujući uvid u ono što je pretvorilo devojku iz malog grada u jednu od nezaboravnih Njujorških ikona – Keri Bredšo.
One koji te noći budu bili „Budni uz knjigu” očekuje čitav niz zanimljivih, vrednih nagrada od turističkih putovanja, preko kozmetičkih proizvoda, vaučera za razne proizvode i usluge.
Manifestaciju je podržala Skupština grada, a te noći predstaviće se i prijatelji svetkovine knjige „Uniqa osiguranje” i Telekom Srbija.
(izvor --- BLIC)

6. 6. 2011.

Dobrica Ćosić na VMA

::: BEOGRAD :::
Književnik Dobrica Ćosić primljen je u toku današnjeg dana na Vojno medicinsku akademiju u Beogradu zbog srčanih problema.
Zdravstveno stanje nekadašnjeg predsednika SRJ je ocenjeno kao ozbiljno, pa je zadržan radi daljih pregleda i ispitivanja.
Devedesetogodišnji književnik je poslednjih dana imao nekoliko pojavljivanja u javnosti u vezi sa promocijom njegovih dnevničkih zabeleški pod naslovom "U tuđem veku"

(izvor --- Blic online )

4. 6. 2011.

Ideja o podeli Kosova stara i arhaična

TIRANA -
Zamenik premijera i ministar spoljnih poslova Albanije Edmond Hadžinasto, odbacio je juče ideje o podeli Kosova ili zameni teritorija, ocenivši da su one "stare i arhaične".
Prema saopštenju pres službe albanskog Ministarstva spoljnih poslova, Hadžinasto je u televizijskom intervjuu ocenio da su ideje koje stižu iz Beograda "stare, arhaične i da su slični pokušaji već propali u balkanskom regionu".
Rekavši da razmena teritorija podrazumeva stvaranje etnički čistih država i izmenu granica, Hadžinasto je dodao da "ovakve teze nisu u skladu sa opštim duhom regiona, procesom integracija svih balkanskih zemalja i duhom prijateljstva među zemljama u regionu".
(izvor --- TANJUG)

1. 6. 2011.

Sarajevski intelektualci: Srbija Mladićem do poena za EU

::: SARAJEVO :::
Sarajevski intelektualci koji su se oglasili povodom nedavnog hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića smatraju da je Srbija već 15 godina gradila evropski put i u najpogodnijem trenutku, vešto odigrala igru s odbeglim haškim optuženicima.
Tako profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac u izjavi "Dnevnom avazu" kaže da je Srbija, nakon 15 godina iščekivanja, odlučila da uhapsi Ratka Mladića zbog ubiranja poena radi ulaska u Evropsku uniju.
"Srbija će postići sve što želi, jer sada je Boris Tadić prva ličnost regiona i on je pokupio sve poene. Ovi protesti su samo da se uveća značaj hapšenja, koje nema, takoreći, nikakav značaj. Taj čovek, onako kako izgleda, više ni ne zaslužuje suđenje. A što se tiče nas, mi ne dobivamo nikakvu satisfakciju. Mi smo više uvređeni ovim činom, jer on je došao prekasno", smatra Repovac.
Da je Srbija mnogo više dobila Mladićevim hapšenjem, smatra i profesor Fakulteta islamskih nauka Ahmet Alibašić. On dodaje da nakon svih transkripata, platnih lista i ostalih dokaza, ne vidi šta bi suđenje Ratku Mladiću ,oglo novog da donese.
"Osim moralne satisfakcije, mi ne dobivamo ništa. Pravno i politički ovo hapšenje ništa ne menja, osim što je dokaz da je Srbija celo vreme igrala igru i da je režim u Beogradu vrlo neiskren prema BiH i prema prošlosti, svojoj i našoj", stav je Alibašića.
I dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović je mišljenja da će nakon ovoga Srbija dobiti status kandidata za ulazak u EU.
"Srbija je vukla poteze da kapitalizuje hapšenje Mladića u korist većeg poverenja za njeno pristupanje EU. To indirektno utiče povoljno na odvijanje procesa integracije zemalja zapadnog Balkana u EU, a time i na BiH", smatra Pejanović.

(izvor --- Tanjug )