26. 12. 2019.

Otvoren 31. Užički regionalni likovni salon

Danas   |  Piše: N. Kovačević
Akademski slikar mr Dragan Dimić iz Užica je pobednik je 31. Užičkog regionalnog likovnog salona, koji se može pogledati u Gradskoj galeriji, do kraja januara naredne godine.
Dimić je nagrađen za trodelnu skulpturu od drveta i metala pod nazivom „Tragovi misterije po Arturu Klarku“, za koju je Katarina Dogandžić Mićunović, istoričarka umetnosti iz Užica i članica stručnog žirija, navela da je „odlikuje pažljivo koncipirani likovni jezik, kvalitetna obrada materijala i intrigantna figuralna asocijacija“. – Ovo je treći put u istoriji Salona da sam dobio prvu nagradu i zbog toga sam veoma zadovoljan, kazao je Dimić koji je, tokom

23. 12. 2019.

Premijera predstave „Arzamas“, po romanu Ivane Dimić, u Zvezdara teatru

Danas   |  Piše: U. Miletić
Izgradnja, tumačenje i otelotvorenje odnosa prema smrti bilo nam je u prvom planu. Ovde je smrt personalizovana, personifikovana u lice i igra je Lane Gutović.
To je otvorilo mnoga čitanja, podsećanja, razgovore koji su bili vrlo zanimljivi, prijatni, pa sam se zato našalila i rekla – da su ljudi znali kakve su probe bile, mogli smo ulaznice da naplaćujemo – kazala je, povodom premijere predstave „Arzamas“, rediteljka LJiljana Todorović, koja je dramatizovala istoimeni roman Ivane Dimić, koja je za njega dobila NIN-ovu nagradu 2016. godine. Premijera je sutra uveče u Zvezdara teatru na Novoj sceni u 20 sati. Reprize su

Kokan Mladenović povukao svoju predstavu sa festivala Teatar na raskršću

Danas   |  Piše: A. Ć.
Kokan Mladenović povukao je režiju, naslov i autorski tim predstave „Sitničarnica kod srećne ruke“, koja je trebalo da bude premijerno izvedena 11. marta na Dan Narodnog pozorišta Niš i da otvori drugo izdanje festivala Teatar na raskršću.
Spasoje Ž. Milovanović, upravnik Narodnog pozorišta u Nišu, kazao je danas u televizijskoj emisiji na TV Prva da se Kokan Mladenović s tim u vezi premišlja, mada Mladenovićeva poruka Milovanoviću nedvosmisleno govori drugačije. Prenosimo je u celosti. „Dragi Spasoje, mislim da situacija u kojoj smo se našli ne ostavlja nikakav manevarski prostor. Ja ne mogu da budem deo festivala nad čijim imenom, kao Damoklov mač, visi ime Aleksandra Vučića. To bi obesmislilo sve

5. 12. 2019.

нови број Књижевног магазина

Објављен је 
Књижевни магазин број 215–218
мај-август 2019. године

Садржај
ПОЕЗИЈА
Јелена Ленголд
Бранислав Соломун
Живојин Ракочевић
Томислав Домовић
Петар Матовић
ПРОЗА
Михаел Хугентоблер
Срђан Вучинић
Томо Подстеншек
Нарцис Агатић
Ненад Петровић
ОСВЕТЉЕЊА
Борис Булатовић
Борис Марков
Стеван Јовићевић
Милен Алемпијевић
Јутка Рудаш
Марко Паовица
ЧИТАЊА
Антоније Симић
Милан Анђелковић
Маја Белегишанин
Слободан Рељић
Василиса Цветковић
Дарко Даничић
Славољуб Качаревић
ЗАПИС
Драган Јовановић Данилов
БЕСЕДА
Драган Великић

Примерак броја можете преузети у просторијама СКД-а радним данима од 10 до 14 часова.
Електронско издање броја можете преузети са линка: 
--

2. 12. 2019.

Književna večer sa srpskim piscima

Književna večer sa srpskim piscima

Jasna Milićev Martinez Hernandez
⸙⸙⸙
Đorđe Despić
⸙⸙⸙
Đorđe Kuburić


u srijedu, 4. prosinca  2019. u 19.30 sati

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Preradovićeva 5, Zagreb


Moderatorica:
Darija Žilić

nagrada Dušan Vasiljev za 2019. godinu


Grad Kikinda raspisuje konkurs za nagradu Dušan Vasiljev, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2019. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.
            Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na sledeću adresu: Narodna biblioteka Jovan Popović, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 7. 2. 2020. godine.
            Aktuelni laureat je Mića Vujičić, koji je nagradu dobio za roman Unutrašnjost.
            Nagrada će biti dodeljena 27. 3. 2020. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.
            Dodatne informacije: nagradadvasiljev@gmail.com

25. 11. 2019.

Jubilarni 25. Festival autorskog filma FAF


FAF će otvoriti 22. novembra film “Parazit” južokorejskog reditelja Bong Džo-hoa, dobitnika Zlatne palme ove godine u Kanu, a festival će svečano biti zatvoren fimom “Talaso” Žiljema Nikloa.
Jubilarni, 25. Festival autorskog filma odaće počast istaknutom teoretičaru i istoričaru filma, kritičaru i autoru prof. dr Vladi Petriću, koji je imao posebnu vezu sa tim festivalom, dodeljujući nagradu za najsinematičniju sekvencu u igranom filmu, ustanovljenu u čast Slavka Vorkapića.
U znak sećanja na Vladu Petrića, koji je preminuo 13. novembra u Beogradu u 92. godini, na posebnoj projekciji biće prikazan njegov testamentarni film “Zid uspomena”.

15. 11. 2019.

Festival BUNT


Festival BUNT (Beogradska umetnička nova teritorija) biće održan sedmi put od 10. do 26. novembra u Beogradu, a kao i proteklih godina, fokusiran je na dela srpskih kompozitora, pa će i ovoga puta biti nekoliko premijernih izvođenja. Uz stalni fokus i na mlade umetnike-izvođače, neobične koncertne programe i animiranje publike iz okvira inkluzivnih grupa osoba s posebnim potrebama, BUNT tradicionalno obuhvata i promocije i tribine, kao i majstorsku radionicu jednog od svetski priznatih muzičkih pedagoga, a ovoga puta to je operska diva Marjana Lipovšek iz Slovenije.

8. 11. 2019.

Konkurs za izlaganje u Galeriji SULUV

Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV) objavio je konkurse za izlaganje u Galeriji SULUV u Novom Sadu u 2020. godini, kao i za rezidencijalni boravak umetnika u srpskim ateljeima pri CITE Internationale des Arts u Parizu tokom 2020. godine.
Konkurs za izlaganje u Galeriji SULUV u 2020. godini otvoren je do 10. decembra 2019. godine za dve kategorije:
1. Program izložbi članova Udruženja
2. Program partnerskih realizacija i Edukativno-istraživački program

Više o ovom konkursu možete pronaći na sajtu seecult.org

4. 11. 2019.

Otvorene prijave za takmičarksi program Valjevskih filmskih susreta 2019.



Valjevski filmski susreti otvorili su poziv za prijavu filmova za predstojeće šesto izdanje festivala, koje će se održati od 12-15. decembra u Centru za kulturu grada Valjeva.
Poziv za program kratkih igranih filmova iz regiona važi za sve filmove mladih autora (do 30 godina starosti) sa teritorije Srbije, Crne Gore, Hrvatske, BiH, Slovenije i Severne Makedonije. Godina produkcije filmova može biti 2018. kao i 2019.
Rok za prijavljivanje je 20. novembar, a prijava se može izvršiti putem linka https://bit.ly/2N79zg i besplatna je za sve zainteresovane.


20. 10. 2019.

MALK LIFE: Otvaranje izložbe Marka Malka u Pančevu


24. oktobar, 20 sati, Pančevo

U četvrtak, 24. oktobra u 20 sati, u prostoru Agencije KomunikArt u Pančevu (Vojvode Živojina Mišića 6, u pasažu) biće otvorena izložba strip autora Marka Malka, pod nazivom “Malk Life”.
Marko Malk je studirao fakultet za animaciju u Londonu (LCC), a već neko vreme živi u Beogradu i crta stripove. Najveći deo svog života je vozio skejt, pa su skejt art i subkultura značajno uticali i na njegovu umetnost.
- „Kada mi je bilo 14 godina, dok sam se dosađivao u školi, počeo sam da crtam stripove o seksualno perverznom dvojcu (inspirisan Betmenom i Robinom) pod imenom Flyman i Worm Wonder. Ubrzo nakon toga, crtanje stripova sam zamenio voženjem skejta, alkoholom, cigaretama i lutanjem po ulicama Londona sa prijateljima, lomili smo stvari i kopali po kontejnerima”, kaže Malk o svojim formativnim godinama.
Nakon završenih studija animacije, pre nekoliko godina se preselio u Beograd.
- „Ponovo sam počeo da crtam stripove kako bih dao oduška sebi i kako bi izrazio svoje misli. Počeo sam da štampam mini strip fanzine – „Serburbia'', „Malk Comics'' i poluautobiografske stripove o svom odrastanju i vožnji skejta u Londonu“, dodaje Malk, koji će na otvaranju izložbe i besplatno deliti svoj novi fanzin štampan na 16 stranica.
Izložba u agenciji Komunikart će biti otvorena do 22. novembra, a radno vreme izložbenog prostora je od 9-15h, radnim danima.
Ovo je druga samostalna produkcija ove agencije, koja se specijalizovala za odnose sa javnošću u oblasti umetnosti i kulture, a u narednom periodu će organizovati redovan izložbeni program posvećen savremenom stripu. Prošlog meseca radove je izložio Boris Stanić, strip crtač iz Pančeva.
KomunikArt je takođe bio jedan od potpisnika francusko-srpskog sporazuma o saradnji u oblasti kulture i stripa, u okviru nedavne posete francuskog predsednika Emauela Makrona Srbiji, te će u naredne tri godine realizovati rezidencijalni program razmene strip autora iz Srbije i Francuske.





19. 10. 2019.

Bojan Savić Ostojić • PRSKALICA ― Dom kulture Studentski grad, 2019

Nova knjiga poezije Bojana Savića Ostojića, PRSKALICA, biće predstavljena na beogradskom Sajmu knjiga u sredu, 23. oktobra (Sala "Vasko Popa", 19 časova). Na predstavljanju će govoriti Bojan Marković i autor. Program moderira Tamara Mitrović, urednica književnog programa u Domu kulture Studentski grad. 



Bojan Savić Ostojić
PRSKALICA
izdavač: Dom kulture Studentski grad, oktobar 2019
https://www.dksg.rs
edicija SVOJA STRUJA

13 FESTIVAL SRPSKOG FILMA FANTASTIKE (17-20 OKTOBAR)


19. 9. 2019.

Knjiga koja je protekla tri mjeseca zainteresovala veliki broj čitateljki i čitalaca...


Knjiga koja je protekla tri mjeseca zainteresovala veliki broj čitateljki i čitalaca, konačno će doživjeti i svoju prvu crnogorsku promociju. Održaće se u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović" u Podgorici, 25.09.2019, sa početkom u 20h.
Autor knjige je već najavio da će promocija biti drugačija pa se očekuje veiki broj učesnika. Između ostalog biće promovisan film koji je po motivima knjige režirao slikar Milutin Obradović sa ekipom velikih zaljubljenika u svoj posao, zatim, promocija spotova za kompoziciju FACE A FACE koja je i bila prateća za sve marketinške postove vezanih za ovo izdanje , modna revija, na kojoj će učešće uzeti crnogorske kreatorke Jelena Roganovic Đurić, Edita Nimanbegu, Lidija Buric ,Radojka Tepavac a učešće na reviji uzimaju svojim radovima i Roman Đuranović (koji je radio idejno rješenje knjige) i sam autor knjige Momčilo Zeković Zeko.
"Muško-ženske puzzle" je izdala Svila produkcija uz sufinansiranje Ministarstva kulture Crne Gore. O knjizi su govorili  književnici Pavle Goranović i Andrej Nikolaidis, psihoterapeut dr Gordana Baroš i urednica izdanja profesorica Smilja Vukićević. Lektor knjige je Nada Bukilić, korekturu i redakturu uradile su Marina Vemić i Sonja Šaković.Dizajn je dijelo Garažadesigna. Prijatelji izdanja su: za video podršku Bubulj produkcija (Dejan Senić i Branko Maljević), za fotografiju Srećko Tadić i Vesela Mišković. Zekovu autorsku muziku aranžirali su Saša Gajić i dvojac LAKSMI (Ivan Tadić i Dušan Nikčević).
Knjiga se za sada može naći u svim crnogorskim gradovima u većim knjižarama, marketima i trafikama ili preko distributera Spress.
Nakon Podgorice slijede promocije u drugim gradovima Crne Gore. Po svemu sudeći,uskoro će biti novo izdanje uz već potvrđene prevode i izdanja u četiri zemlje Evrope. Nakon učešća na Podgoričkom sajmu knjige početkom oktobra i Sajma knjiga u Beogradu kreće prodaja i promocije van naše zemlje. 

ПРЕДСТАВЉАЊЕ КЊИГЕ ЧЕДОМИРА ЈАНИЧИЋА ET IN ARCADIA EGO (ГБКБ, 2018)


Четвртак, 26. септембар  2019. године, у 18 часова,
сала Дечјег одељења (Трг цара Лазара 3).


Збирка Et in Arcadia Ego садржи 14 прича насталих у већем временском распону који обухвата период транзиције, крај југословенске Аркадије и почетак новог, умреженог доба.  Збирка показује немогућност заснивања нових аркадија без обзира да ли се радило о интимним успоменама, идеолошким рајевима на земљи, бегу у уметност, очекивањима од друкчијих географских и историјских амбијената од оних у којим живимо.



О књизи ће говорити Бранко Ћурчић, књижевник и Чедомир Јаничић, аутор, а домаћин вечери је Наташа Туркић, директорица ГБ Карло Бијелицки. 

 ЧЕДОМИР ЈАНИЧИЋ, рођен је 1967. године у Задру. Основну и средњу школу завршио је у Сомбору. На Филозофском факултету у Београду дипломирао је историју уметности. Објављује поезију и прозу у књижевним часописима и онлајн порталима. Заступљен је у неколико регионалних зборника прозе и поезије. Са три кратке приче заступљен је у књизи „Отисци срца планете” („Беографити”, Београд, 1995), награђен је за причу Витез, Сервантес, ђаво &...;  као и у Збирној антологији најлепших остварења са конкурса за кратку причу на једној страници 1987‒1997 „Чувари озона” (Београд, 1997), коју су приредили Д. Албахари, М. Пантић, П. Лазић и В. Павковић; прича из збирке Et in Arcadia Ego Симон и Пола награђена је другом наградом на конкурсу Културно просветног друштва „Троречје“. На конкурсу књижевног клуба Капријан Рачанин песме Дан први и Копелија награђене су првом наградом ‒ Златни кладенац (2017. године), а песма Година малог цара - Бронзани кладенац (2019. године). Објавио је е-књигу прича Et in Arcadia Ego, у издању Media Art Content, Лтд Нови Сад, 2015. године.
Ради као музејски саветник историчар уметности Градског музеја Сомбор.



15. 9. 2019.

Riječaninu Valeriu Orliću laureat na 3. međunarodnom festivalu književnosti "Luka pošte" u Kijevu.

Odlukom prosudbenog Vijeća iz Kijeva s 3. međunarodnog književnog festivala-natjecanja „Luka pošte“ („Poštarski pomol“), koji je organizirao Kijevski fond za kulturu „Boris Oliynyk“, u Ministarstvu kulture Ukrajine, 8. rujna 2019. godine u nominaciji "Poezija" - Povelju je dobio pjesnik iz Republike Hrvatske, Riječanin Valerio Orlić.
 Dokumente o nagradi potpisali su predsjednik ukrajinskog Fonda za kulturu "Boris Oliynyk" u Ministarstvu kulture Ukrajine, akademik OD Bakumenko, kao i predsjednica festivala i članica Nacionalne Unije pisaca Ukrajine Tatiana Borisova Kudinova.

Valerio Orlić dobitnik je više međunarodnih književnih nagrada od Makedonije, Srbije, Bugarske, 
Italije...
2018. dobitnik je prestižne europske nagrade "Homer" u Briselu (Belgija).
Počasni je predsjednik i osnivač Hrvatskog književnog društva, te redovni član Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih haiku pjesnika i počasni član Saveza nezavisnih bugarskih pisaca.

Urednik je više od 60 naslova, objavio je 22 knjige, pokretač je časopisa za kulturu "Književno pero" i "Krik", Festivala književnosti "Dani prijatelja knjige" Rijeka, znanstvenih skupova "Petar Kanavelić i Korčula", i "U spomen na književnika Antu Zemljara", grad Pag, Umjetničke kolonije "Riječ u kamenu", Povljana otok Pag, haiku susreta Borivoj Bukva, Rijeka i Riječkih književnih jutra...

Još jedan beogradski Prajd

9. 9. 2019.

Biblioteka u septembru

среда, 11. септембар 16.00 – 19.00
ИГРА ШАРЕНИХ СТАКЛИЋА
Радионица израде калеидоскопа за основце
Водитељ Катарина Елвеђи
Одељење за децу и младе

среда, 11. септембар у 19.00
КАЛЕИДОСКОП ВЕШТИНА И УМЕТНОСТИ
Изложба радова насталих током манифестације „Лето у Библиотеци 2019”
Учествују: полазници и водитељи летњих радионица, Олга Глишин, Јелена Ћусловић, Катарина Елвеђи, Ненад Маринковић, Никола Пеулић, Ана Станојевић
Галерија, Одељење за децу и младе и двориште Библиотеке
уторак, 17. септембар 9.00 – 17.00
ДАН ПРИКУПЉАЊА СЕЋАЊА НА ДОМ ЈНА И ЗАБАВУ У ЧАЧКУ
Дани европске баштине 2019
Конференцијска сала

четвртак, 19. септембар у 19.00
ТЕБЕ ПОЕМ
Промоција књиге „Водич за појце” и разговор о црквеној музици
Учествују: Никола Попмихајлов, архимандрит Тимотеј, Ана Ранђић, Хор школе византијског појања
Велика сала

петак, 27. септембар у 20.00
КО НЕКАД У ОСАМ
Отварање изложбе посвећене Дому ЈНА и забави у Чачку
Дани европске баштине 2019
Учествују: Зоран Бранковић, Драган Ђоловић, др Богдан Трифуновић, Марија Радуловић
Хитове 60-их изводи група Вампири
Галерија и Велика сала
понедељак, 30. септембар у 20.00
ТРИПТИХ О РАДНИЦИМА
Представа Градског позоришта Чачак
Улоге: Александар Ђинђић, Ивана Терзић, Уна Ђелошевић, Братислав Јанковић
Велика сала

Градска библиотека "Владислав Петковић Дис"
Синђелићева 24, 32000 Чачак

29. 8. 2019.

Održan prvi sastanak sa strip autorima na temu rezidencijalne saradnje Francuske i Srbije



Sreda, 28. avgust, galerija Francuskog instituta u Srbiji

Razgovor sa domaćim strip autorima na temu prvog rezidencijalnog programa u oblasti stripa između Francuske i Srbije, koji je predviđen međudržavnim Sporazumom o saradnji u oblasti kulture i stripa koji je potpisan tokom posete predsednika Republike Francuske Emanuela Makrona Republici Srbiji 15. jula, održan je juče (u sredu), 28. avgusta u galeriji Francuskog instituta. O programu koji će se jednom godišnje održavati u Angulemu i Pančevu sa okupljenim autorima razgovarali su An Loren Viguru, ataše za kulturu Francuskog instituta u Srbiji koji je i inicijator projekta, Saša Rakezić (Aleksandar Zograf) strip autor, i Monika Husar, direktorka Agencije KomunikArt iz Pančeva, koja je partner na projektu.
Govoreći o projektu, An Loren Viguru osvrnula se na ideju koja je dovela do stvaranja ovakvog sporazuma, a to je kontinuitet Francuske ambasade i Instituta u Srbiji u višegodišnjem radu, sa ciljem da se pruži podrška domaćim strip umetnicima, i da se omogući razvoj ove oblasti umetnosti:
„Ideja koja stoji iza Sporazuma je da se pomogne srpskim strip umetnicima tako što će im se omogućiti veći prostor za rad. Moja želja je bila da neko iz Francuske koja ima veliko i ukorenjeno strip nasleđe dođe u Srbiju, i stekne uvid u strip scenu na ovim prostorima. Pozvali smo Pjera Lungeretija, generalnog direktora Međunarodnog centra za strip uz Angulema, koji je posetio Beograd i izložbu „Ona se budi“ mlade strip autorke Jane Adamović, i bio impresioniran radom srpskih strip umetnika i umetnica. Jedno od mesta u Francuskoj koje nudi dosta mogućnosti umetnicima je Angulem kao svetska „prestonica stripa“. To je jedan mikro sistem sačinjen od umetnika iz celog sveta koji je dovoljno veliki da ugosti sve strip autore. Razgovarali smo o mogućnosti osnivanja rezidencijalnog programa u Srbiji, i to je bila startna tačka u nastojanju da se nekolicini umetnika iz Srbije, pomogne da odu u Francusku, i stvaraju tamo u periodu od dva meseca.“
Za ovaj sporazum bio im je neophodan partner u Srbiji pa je, prema rečima An Loren, Francuski institu odabrao Sašu Rakezića (Aleksandra Zografa) i Agenciju KomunikArt iz Pančeva, kao logičan sled događaja s obzirom na višegodišnju strip saradnju Zografa i Francuskog instituta, i organizacione kapacitete Agencije KomunikArt, koja je specijalizovana za umetnost i kulturu. Pored toga, Grad Pančevo je izrazio spremnost da se priključi i sa zadovoljstvom učestvuje u realizaciji programa.
Saša Rakezić (Aleksandar Zograf) istakao je da u ovom sporazumu vidi nadu za strip umetnike u Srbiji da nastave da se bave devetom umetnošću:
“Poziv za učešće na ovom projektu vidim kao sjajnu priliku za one koji u ovom trenutku sede u svojoj sobi u Srbiji i razmišljaju kako je nemoguće baviti se stripom, kako ne postoje više razlozi baviti se ovom umetnošću jer podrazumeva posao koji iziskuje dosta truda i vremena, a slabo je plaćen. Osoba koja se bude prijavila na rezidencijalni program zaista će imati priliku da ode u zemlju gde postoji izuzetna strip tradicija, gde može da upozna prave profesionalce na ovom polju, ili jednostavno da upozna ljude koji nisu iz sveta umetnosti, nego samo vole strip.“
Zograf je dodao da je takođe bitno što i Srbija ima priliku da ugosti francuske autore jer je to divan način da se oni upoznaju sa Srbijom, i da kroz razgovor sa umetnicima iz Srbije i jedni i drugi uporede iskustva, i saznaju kako je to biti strip umetnik u ovim zemljama.
Monika Husar, direktorka Agencije KomunikArt koja je partner na projektu, izrazila je entuzijazam povodom učešća na ovom projektu:
Mislim da možemo doprineti da svaki korak u rezidencijalnom programu bude javan i dostupan javnosti, medijima i ostalim zainteresovanima, posebno umetnicima. KomunikArt je zadužen za organizacione poslove na terenu, ali i promociju i predstavljanje projekta ne samo u Pančevu i Beogradu, nego u celoj Srbiji. Takođe me veoma raduje učešće Grada Pančeva, koji će sredstvima iz budžeta doprineti promociji strip umetnika i umetnica iz cele Srbije.“
Jedan od prisutnih strip autora, Igor Kordej, o rezidencijalnom projektu je rekao:
„Čini se da u situciji koja mi već neko vreme izgleda kao močvara, ovaj projekat predstavlja iskricu nečega što obećava da će krenuti ideja o razmeni, usklađivanju iskustava, umetničkih aspiracija između Francuske i Srbije i njenih autora.“
Inicijatorka projekta An Loren istakla je da će poziv za prijavljivanje na rezidencijalni program biti otvoren za sve - kako za profesionalce koji su već objavljivali radove, tako i za najmlađe koji tek ulaze u svet stripa. Odbor koji će vršiti prvu selekciju 5 kandidata iz Srbije činiće predstavnici Francuskog instituta u Srbiji, Grada Pančeva, Agencije KomunikArt i Saša Rakezić (Aleksandar Zograf), dok će konačnu reč imati stručni odbor u Angulemu.
Od naredne godine, strip autor iz Srbije boraviće u Angulemu dva meseca, dok će francuski umetnici u Pančevu boraviti mesec dana. Grad Pančevo obezbediće novac srpskim umetnicima da odu u Angulem, a Francuski institut u Srbiji pobrinuće se za sredstva potrebna umetnicima iz Francuske da dođu u Pančevo. Svi ostali materijalni troškovi obezbediće se apliciranjem za sredstva internacionalnih i nacionalnih fondova.
Cilj rezidencijalnog programa je jačanje umetničke, naučne, pedagoške i kulturne saradnje u oblasti stripa između dve zemlje.

PREMIJEROM FILMA DELIRIJUM TREMENS U NOVOM SADU ZAPOČEO BIOSKOPSKI ŽIVOT NOVOG FILMA GORANA MARKOVIĆA


Svečanom premijerom u Novom Sadu novi film čuvenog srpskog reditelja i scenariste Gorana Markovića - Delirijum tremens započeo je svoj bioskopski život. Sinoć je u bioskopu Arena Cineplex novosadska publika gromoglasnim aplauzima pozdravila Tihomira Stanića, Igora Đorđevića i Srđana Timarova.

Tihomir Stanić u glavnoj ulozi čuvenog glumca Dagija, koji preopterećen poslom spas traži u alkoholu, je ovom prilikom izjavio: “Mnogo mi je drago što je ovaj film, koji priča o svima nama glumcima, premijerno prikazan u Novom Sadu, gradu u kojem smo sva trojica prisutnih ovde načinili prve korake u ovoj profesiji. Volim ovaj grad, ne samo zato što sam ovde studirao glumu na Akademiji umetnosti, već i učestvovao u predstavi koja je otvorila Srpsko narodno pozorište.”

Srđan Timarov u maloj, ali nezaboravnoj ulozi Džambe nasmejao je publiku do suza i pozdravio ih rečima: “Ja sam crna ovca u ovom filmu. Ali, kad Goran Marković pozove, ja samo kažem da I ne pitam šta je. Drago mi je što film kreće svoj bioskopski život upravo  iz Novog Sada, grada u kojem sam ja živeo, školovao se i prohodao kao glumac.”

Igor Đorđević odigrao je zahtevan lik Dušana i doživeo ovacije publike: “Trudim se da i svoje studente učim da lik ne dolazi samo spolja, već i iznutra. Nije bilo lako držati taj facijalis posebno kroz niz komičnih i zatim tragičnih situacija. Beskrajno mi je drago što sam dobio priliku da glumim u filmu Gorana Markovića i raduje me kada čujem reakcije publike.”

Film je snimljen u produkciji RTS-a nakon velikog uspeha istoimene pozorišne predstave Beogradskog dramskog pozorišta, po želji doajena našeg glumišta Predraga Pece Ejdusa, koji je nažalost dočekao samo početak snimanja. Scenario za predstavu i film je takođe napisao Goran Marković, inspirisan upravo Pecinom sudbinom, a okružen glumcima od svog rođenja, znatiželjan da otkrije šta pokreće one čiji život je gluma bez obzira na posledice koja ta predanost ili čak zavisnost nosi.

U ovoj tragi-komičnoj drami ćemo pored Tihomira Stanića gledati i mnoge velikane našeg glumišta: Anitu Mančić, Goricu Popović, Igora Đorđevića, Dragana Petrovića Peleta, Nadu Šargin, Miodraga Mikija Krstovića, Beredu Rešit, Milicu Zarić, Svetozara Cvetkovića, Mašu Dakić, Gorana Daničića i Srđana Timarova. Filmski glumački debi u ulozi Dagijevog sina ovim filmom je doživeo mladi glumac Amar Ćorović, koji gradi ozbiljnu karijeru u pozorištu.

Trejler možete pogledati putem linka: 

28. 8. 2019.

Завршно вече Међународне књижевне колоније Српско књижевно друштво – Крупара 2019.


Петак, 30. август 2019. у 18 часова
Ресторан „Крупара“
Иво Лоле Рибара 1, Бачко Душаново

Учесници: Пaвeл Пилх (Чeшкa), Eрик Taу Кнудсeн (Дaнскa), Рoлaнд Oрчик (Maђaрскa), Даница Вукићeвић, Ивaнa Mилaнкoв и Eнeс Хaлилoвић (Србија)
Води: Ђорђе Кубурић
Организација: Српско књижевно друштво и Крупара уз финансијску подршку Министарства културе и информисања Републике Србије

13. 8. 2019.

НИШВИЛ МУВИ СAМИТ 2019


Жири НИШВИЛ МУВИ СAМИТА 2019, у саставу Милена Павловић, глумица из Београда, Кунг Чи-шинг, композитор, перформер и музички активиста из Хонг Конга и Драгомир Миленковић Јога, композитор и музичар, оснивач и вођа групе „Хазари“, одгледао је све, за званични програм, одабране „независне“, носкобуџетне, инди-филмове и одлучио да за
најбољи ДОКУМЕНТАРАНИ ФИЛМ смотре прогласи:
словеначко остварење Дивље реке / Непошкодоване Рожлеа Брегара, Матица Облака и Михе Авгуштина. Балкан је резерват, последња оаза дивљих европских река… Али преко 2.700 малих и великих хидроелектрана, које се граде, корупција и похлепа, уништиће последње слободне реке „старог континента“. Балкан Риверс Тур“, екипа кајакаша, сниматеља, фотографа и љубитеља природе, креће у акцију да “дигне глас” против уништавању чистих, дивљих и нетакнутих река - реализујући филм који снажно, фактографски указује на потребу мењања и развоја свеопште друштвене свести, односа према природи, на овим запарложеним еко-просторима

Награду за најбољи ИГРАНИ ФИЛМ, екс екво, деле филмови:
Бескрајно иранске редитељке Марјам Захиримехр и марокански Киликис, град сова Алауија Ламхарзија Азларабеа.  Марјам Захиримехр на увид нуди снажну/ савремену/ протесну драму на посве актуелну тему тзв. “удаје због мириза“ (“death by dowry”), због које у неким азијским земљама годишње самоубиство изврши и неколико стотина жена, а Азларабе, фасцинирајућом редитељском прецизношћу, огољеном до детаља - једног Серђа Леона, осликава изоловану насеобину у планинама Високог Атласа коју насељавају је породице и стражари тајног политичког логора.
 Оба филма су снажне метафоре -универзалне знаковности, актуелна сведочанства о ауторитарности и репресији који влада у данашњим, тобоже - „савременом свету“!? 

најбољи ЕКСПЕРИМЕНТАЛНИ ФИЛМ
по оцени Жирија је аудио-визуелни перформанс Аион број 001 италијанског синеасте Марка Рока посвећен класицима светске кинематографије – Свену Никвисту,  Ингмару Бергману и глумици - Лив Улман. Осим визуелног исијавања, иританта је његова аудио-потка која укључује тзв. бинауралне-бит-фреквенције и спацијални звук у најновијој долби техници ...
 Необична атмосфера коју перформанс (ре)креира открива публици несвакидашње, граничне области који одељују тон, музику од слике...,  и зато овај експриментални филм изазива снажну перцепцију, стварајући специфични, заумни мулти-сензорски, синеестетски ефекат

И поменимо на крају:
Да је НАГРАДА НАЈБОЉЕМ ИЗВОЂАЧУ, односно ИЗВОЂАЧИМА МУЗИКЕ у филму припала је члановима немачке психо-поп групе Космоновски у истоименом филму Мумина Бариса. Космоновски је 2012. године основао Холгер Денингер, социјални педагог а група се састоји од шест ментално хендикепираних људи између 30-45 година, који, углавном, без икакве музичког образовања, интерпретирају своје и туђе мелодије...


У Нишу, 11. 8.

29. 7. 2019.

Predavanje Luke Lo Pintoa „Izložba kao jezik/prostor/činilac protivrečnih ideja, formi i iskustava“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu


Prvo predavanje u okviru kustoskog kursa „Šta kustosiranje može/treba da radi“ (WCSCD)
Predavanje Luke Lo Pintoa „Izložba kao jezik/prostor/činilac protivrečnih ideja, formi i iskustava“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu
Četvrtak, 5. septembar od 18.00, Salon Muzeja savremene umetnosti u Beogradu


Prvo predavanje u okviru kustoskog kursa „Šta kustosiranje može/treba da radi“ pod nazivom „Izložba kao jezik/prostor/činilac protivrečnih ideja, formi i iskustava“ održaće predavač Luka Lo Pinto, kustos bečkog muzeja „Kunsthalle“, u četvrtak, 5. septembra s početkom u 18 časova u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Predavanja u okviru kursa koji se održava po drugi put su besplatna i otvorena za javnost. Kurs je zamišljen kao godišnji program kustoskih radionica, predavanja i studijskih poseta, a cilj programa je da ojača buduće generacije kustosa i stručnjaka pomažući im da akumuliraju znanja i uspostave nove mreže i partnerstva kroz program.

Tokom prvog predavanja kustoskog kursa, Lo Pinto će razmatrati svoju kustosku praksu koja obuhvata različite uloge kustosiranja, pisanja, istraživanja, organizovanja izložbi, i objavljivanja knjiga, usredsređujući se na određeni broj izložbi koje je organizovao unutar i van raznih institucionalnih konteksta. U svom predavanju, on će se fokusirati na izvestan broj projekata koju su povezani sa njegovim trenutnim interesom za muzeje-kuće, istraživanje koje se kreće između originala i kopije, izložbu kao živi predmet, i dotaknuće, takođe, određeni broj izdavačkih poduhvata.

Luka Lo Pinto (1981) je kustos u bečkom „Kunsthalle“ muzeju. On je suosnivač časopisa i izdavačke kuće „Nero“. Njegov rad poprima divergentne oblike održavajući otvorenost kroz korišćenje raznovrsnih alata i pristupa, a sve to u skladu sa onime što svaki projekt zahteva. Organizovanje izložbi jeste način razvijanja izvesne situacije koja može imati višestruke tačke prilaza kako u vizuelnom tako i u konceptualnom smislu, nudeći posmatraču široki raspon mogućnosti i dozvoljavajući postojanje različitih narativa. Lo Pinto pristupa kustoskom procesu kao načinu preispitivanja različitih dela u njihovom odnosu jednog prema drugom, kako bi video šta će odatle proizaći. Isti stav oblikovao je njegovu aktivnost kao izdavača. Ta dimenzija međuprostornosti u odnosu na više disciplina bila je veoma značajna za njegovo obrazovanje.

U bečkom „Kunsthalle“-u, Lo Pinto organizovao je samostalne izložbe Natali di Paskije, Kamij Enro, Olafa Nikolaja, Pjera Bizmuta, Babete Mangolte, Šarlemanja Palestina, kao i grupne izložbe Publishing as an artistic toolbox: 1989-2017, More than just words, One, No One and One Hundred Thousand, Individual Stories i Function Follows Vision, Vision Follows Reality. Drugi kustoski projekti uključuju Io, Luca Vitone (PAC), 16th Art Quadriennale (Palazzo delle Esposizioni), Le Regole del Gioco (Achille Castiglioni Studio-Museum), Trapped in the closet (Carnegie Library/FRAC Champagne Ardenne), Antigrazioso (Palais de Tokyo); Luigi Ontani (H.C. Andersen Museum), D’après Giorgio (Giorgio de Chirico Foundation); Olaf Nicolai-Conversation Pieces (Mario Praz Museum). Njegovi tekstovi objavljivani su u sklopu mnogih kataloga i međunarodnih časopisa. On je priređivač izdanja Documenta 1955-2012. The Endless story of two lovers. Godine 2014, objavio je publikaciju koja funkcioniše kao vremenska kapsula pod naslovom 2014.
Kustoski kurs „Šta kustosiranje može/treba da radi“ je prvi međunarodni kurs za nove kustose koji će se ove godine održati po drugi put u Beogradu, a koji je osnovala Biljana Ćirić, nezavisna kustoskinja koja živi i radi u Šangaju od 2004. godine, i koja se istakla u mnogobrojnim tamošnjim projektima među kojima je i retrospektivna i prva izložba Joko Ono u Kini. Program ima za cilj da smesti kustosku praksu unutar specifičnog kontekstualnog okvira u regionu, istovremeno pružajući uvid u širi međunarodni okvir koji se odnosi na prakse izlaganja na teoretskom i praktičnom nivou. Projekat je zamišljen kao godišnji program kustoskih radionica, predavanja i studijskih poseta, a sve u cilju okupljanja ključnih međunarodnih i lokalnih ličnosti koje se bave kustoskim diskursom, a koje su u mogućnosti da učesnicima i učesnicama pruže važna institucionalna znanja i mreže. U saradnji sa institucionalnim i korporativnim partnerima, namera projekta je da ojača sledeću generaciju kustosa i stručnjaka pomažući im da akumuliraju znanja i uspostave nove mreže i partnerstva kroz program.
Predavanje Luke Lo Pintoa biće održano zahvaljujući pomoći Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu, partneru projekta.