17. 3. 2026.

Panel "Tradicija otpora" u Magacinu, 21. 3.


 

Reflektor teatar prvi put organizuje program u Magacinu!

U pitanju je prva panel diskusija u okviru našeg projekta „Tradcija otpora: Pozorište zajednice kao živi arhiv političkog pamćenja“, a u razgovoru učestvuju: Milena Dragićević Šešić, Srđan Milošević, Milivoj Bešlin i Katarina Beširević. 

Tema su građanski protesti u Beogradu: tridesetih, šezdesetih, devedesetih… pa sve do danas, s fokusom na pitanje: koje smo prakse, vrednosti ili ideje o otporu nasledili… i šta ostavljamo u nasleđe?

Na ovom linku, pročitajte detalje: Panel diskusija.

Peticija za očuvanje prostora Galerije Akademije umetnosti

 

Pozivamo sve zaposlene na visokoškolskim ustanovama, ustanove i organizacije u kulturi, radnike i radnice u kulturi da potpišu peticiju u znak podrške za očuvanje prostora Akademije umetnosti na Bulevaru Mihajla Pupina 22 (Galerija Akademije umetnosti) i Bulevaru Despota Stefana 2 (Atelje), koji se koriste za obrazovni, umetničko-istraživački rad, projekte, javne prezentacije i aktivnosti u okviru međunarodne saradnje.  

Na Dnevnom redu Skupštine Grada Novog Sada koja će biti održana u sredu, 18.03.2026. naći će se predlog Rešenja Gradske uprave za imovinu u imovinsko pravne poslove u vezi sa nepokretnostima u javnoj svojini Grada Novog Sada, kojim je predviđeno oduzimanje napomenutih prostora i objekata u kojima je Akademija umetnosti u svojstvu zakupca. 

U prostoru Galerije Akademije umetnosti održano je preko 50 događaja od otvaranja 2022. godine.  Umetnički savet Galerije sastavljen od profesora, eminentnih umetnika važnih za razvoj, kulturu i umetničku produkciju Grada Novog Sada i Vojvodine na nuvou godine donese odluku o realizaciji 22 umetnička programa.  Tokom 2025. godine realizovano je devet izložbi, bez dodele sredstava za realizaciju programa.  

Zbog svih navedenih činjenica, apelujemo da se tačka Dnevnog reda Skupštine Grada Novog Sada o predlogu rešenja o uskraćivanje prava korištenja Akademiji umetnosti prostora u Bulevaru Mihajla Pupina 22 i Bulevaru Despota Stefana 2 skine sa Dnevnog reda.   

Link ka peticiji: https://www.peticije.online/peticija_za_ouvanje_prostora_galerije_akademije_umetnosti

12. 3. 2026.

Teatar Levo slavi 50 godina od premijere predstave - Rastibuđilizovane Klejbezable

 |  Beta

Teatar Levo slavi 50 godina od premijere predstave - Rastibuđilizovane Klejbezable

Teatar Levo sa ansamblom AKUD Lola danas obeležava jubilarnih 50 godina od hit predstave "Rastibuđilizovane Klejbezable", saopštilo je to pozorište.

Svi gosti ove večeri dobijaju ekskluzivnu priliku da uživaju u specijalnom 1.585. izdanju Klejbezabli, navodi se u saopštenju i dodaje da će pored izvođenja predstave, posetioci imati priliku da u galeriji Teatra Levo pogledaju izložbu - izbor najzanimljivijih fotografija nastalih tokom 50 godina predstave. "Rastibuđilizovane Klejbezable", po tekstu i u režiji Milana D. Vukotića, kultna je predstava beogradskog Teatra Levo koja već pola veka obeležava pozorišni

6. 3. 2026.

Izgladnjivanje unedogled

   Suzana Sudar

Izgladnjivanje unedogled

Istraživanje Hronika represije u kulturi, koju je sprovela Zajednica umetnosti i kulture, otkriva kroz lična svedočanstva kako kontrola, cenzura, smene i ucene sistematski oblikuju svakodnevni život kulturne scene i ugrožavaju prava onih koji stvaraju umetnost u našoj državi

U Srbiji, umetnost se danas bori da opstane u senci straha i političkih pritisaka. U kontekstu dugogodišnje marginalizacije kulture, smanjenog budžeta, netransparentnih konkursa i partokratskog upravljanja, kultura je postala prostor političkih obračuna. Zato je neformalna inicijativa Zajednica umetnosti i kulture (ZUK) tokom novembra i decembra 2025. godine prikupila svedočanstva radnika kulture iz devet gradova, koja otkrivaju sistematsko gušenje kritičkog

5. 3. 2026.

Preminuo Bojan Đorđević Omča

 Danas Online

Preminuo Bojan Đorđević Omča

Umetnik Bojan Đorđević Omča preminuo je u 45. godini, saopštio je Muzej naivne i marginalne umetnosti na svom Instagram profilu.

Đorđević (1981–2026), po obrazovanju istoričar umetnosti, stvarao je od 2000. godine kao samostalni umetnik, ali i u okviru kolektiva Mubareć i Art brut Srbija. Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u zemlji, kao i na grupnim izložbama u inostranstvu. Među njima se izdvaja izložba „Turbulences dans les Balkans“ održana u galeriji La Halle Saint Pierre u Parizu 2017. i 2018. godine. A post shared by MuseumOfNaïveAndMarginalArt

3. 3. 2026.

28. 2. 2026.

Skandal u Zagrebu: Bivši potpredsednik Sabora 28 godina igrao Mihića kao svoj komad?

   Vreme

Skandal u Zagrebu: Bivši potpredsednik Sabora 28 godina igrao Mihića kao svoj komad?

Na nedavnoj premijeri predstave „Samci“ u „Gaveli“ u Zagrebu, koju su po jednočinkama Gordana Mihića postavili Bogdan Diklić i Nina Kleflin, otkriveno je da u „Kerempuhu“ već 28 godina igraju predstavu po istim tim Mihićevim jednočinkama, samo se zove „Pljuska“ i potpisao ju je Nenad Stazić bivši potpredsednik Sabora.

Da nije bilo premijere predstave Samci u zagrebačkom kazalištu „Gavela“, ne bi se otkrilo da Pljusku, koju u „Kerempuhu“ igraju već 28 godina, nije napisao Nenad Stazić bivši potpredsednik hrvatskog Sabora kao što piše na sajtu ovog Satiričnog kazališta, već Gordan Mihić, jedan od najvećih srpskih i jugoslovenskih scenarista i dramskih pisaca, piše Vreme Ovako je to bilo. Veliki regionalni i beogradski glumac Bogdan Diklić i rediteljka Nina Kleflin postavili su

25. 2. 2026.

In memoriam Dragoljub Dimitrijević

 

Trstenik i Srbija žale za velikim srpskim vajarom i pedagogom: In memoriam Dragoljub Dimitrijević

Dragoljub Dimitrijević, srpski akademski vajar, redovni profesor u penziji Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, ostavio je neizbrisiv trag u svetu umetnosti i u srcima svojih studenata, kolega i prijatelja.

Preminuo je u Beogradu 23. februara. Osnovnu školu "Živadin Apostolović" završio je u Trsteniku, Srednju školu primenjenih umetnosti „Đorđe Krstić“ u Nišu, a 1977. godine diplomirao je vajarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Nakon završenih studija radio je nekoliko godina u vajarskom ateljeu na Venčancu. Bio je saradnik smotre umetnosti "Mermer i zvuci". Od 1989. godine predavao je na matičnom fakultetu – kao docent na Odseku za primenjeno

23. 2. 2026.

Premijera digitalno restauriranog filma „I Bog stvori kafansku pevačicu“ u Jugoslovenskoj kinoteci

   Danas Online

Premijera digitalno restauriranog filma „I Bog stvori kafansku pevačicu“ u Jugoslovenskoj kinoteci

U okviru projekta A1 Kinoteka, koji Jugoslovenska kinoteka realizuje u saradnji sa kompanijom A1 Srbija, biće prikazan digitalno restaurirani film „I Bog stvori kafansku pevačicu“ (1972, Centar film), u režiji Jovana Živanovića.

Premijerna projekcija planirana je u sredu, 25.2.2026. u sali Makavejev Jugoslovenske kinoteke, u Uzun Mirkovoj 1, u terminima od 18.00 i 20.30 časova, uz slobodan ulaz. 
 
U filmu „I Bog stvori kafansku pevačicu” nastalom po scenariju Bogdana Jovanovića i Gordana Mihića, koji pripada tzv. „crnom talasu”, glavne uloge ostvarili su velikani jugoslovenske kinematografije – Vera Čukić i Velimir Bata Živojinović, dok se u sporednim ulogama pojavljuju : Pavle Vuisić,

Počinje DOK ’26: Samo jedan domaći dokumentarac

 

Počinje DOK ’26: Samo jedan domaći dokumentarac

Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći

Dokumentarnim filmom Orvel: 2+2=5 reditelja Raula Peka, počeće u četvrtak 26. februara 8. Međunarodni festival dokumentarnog filma DOK u Beogradu. Do 1. marta na programu festivala su najnovija ostvarenja ovog žanra, sa posebnim fokusom na filmove koji u Srbiji imaju premijeru. Osim glavnog programa, ima i takmičarsku selekciju Enter DOK, posvećenu debitantskim dokumentarnim filmovima. Igor Toholj, umetnički direktor DOK-a kaže za „Vreme“ da će ove godine

21. 2. 2026.

Staša Koprivica: Udvorički je narod koji ima autoritarnog vođu, i on je veći problem nego vlast

  Radmila Radosavljević

INTERVJU Staša Koprivica: Udvorički je narod koji ima autoritarnog vođu, i on je veći problem nego vlast

Svoj Dan, i 79. godina postojanja Beogradsko dramsko pozorište obeležilo je premijerom kultnog dela „Kralj Ibi“ Alfreda Žarija, u režiji i adaptaciji Staše Koprivice, koje je sinoć na Velikoj sceni „Olivera i Rade Marković“ ispraćeno ovacijama.

Jedan od najkritičnijih i najprovokativnijih tekstova svetske drame, koji kroz grotesku, humor i hiperbolu beskompromisno razotkriva sisteme moći, autokratske vođe i režime, ali i narod koji im služi, na ovim našim prostorima postao je deo pozorišne baštine u režiji Ljubomira Mucija Draškića – „Kralj Ibi“ Ateljea 212, sa Zoranom Radmilovićem u naslovnoj ulozi, bio je na matičnoj sceni i na gostovanjima od aprila 1964. do jula 1978. Povratak Žarijevog junaka sa

Studenti obeležili godinu dana od „oslobođenja“ SKC-a

 |  FoNet

Studenti obeležili godinu dana od „oslobođenja“ SKC-a

Studenti umetničkih fakulteta obeležili su večeras godinu dana od kada su ušli u Studentski kulturni centar (SKC).

Oni su ukazali da je stara uprava, na čelu sa direktorom Slavoljubom Veselinovićem, preuzela SKC pre šest meseci i da od tada centar „stoji prazan“. Studenti su posredstvom stranice „Oslobođeni SKC“ na društvenim mrežama pozvali građane da donesu stolice, hoklice, fotelje ili baštenske stolice. Te stolice postavljene su večeras ispred SKC, kao simbolično „vraćanje“ stolica upravi koja je po ulasku u SKC, nakon što su studenti izbačeni, rekla da nedostaju brojni