19. 3. 2024.

ĆUKOVIĆEV „TEROR RAZONODE”

 

Knjiga „Teror razonode” Aleksandra Ćukovića upravo je ugledala svjetlost dana u izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića, a sadrži izabrane tekstove nastale raznim povodima u periodu između 2012. i 2023. godine. Riječ je o filozofskim esejima, stručnim radovima, kolumnama, besjedama, intervjuima, raznim intervencijama i prikazima. Knjigu čine tri poglavlja: „Ogledi, članci, intervencije”, „Besjede” i „Intervjui”. Najveći dio tekstova u ovoj knjizi nastao je, između ostalog, i kao kritika ispraznosti razonode, ali i kritika manipulacije razonodom.

„Kao književni kritičar širokih interesovanja, Aleksandar Ćuković literarnim djelima pristupa znatno šire od običnog praćenja tekuće produkcije. Pojave i djela on vrjednuje sveobuhvatno i stručno, i na taj način pokazuje obim i dubinu poznavanja književnoumjetničkog stvaralaštva. Posjeduje istinski dar da uoči, i nespornu sposobnost da ocijeni i afirmiše ona djela koja vrjednosnu ljestvicu književne umjetnosti pomijeraju naviše. I ovom svojom knjigom Aleksandar Ćuković ukazuje na važnost kulture kao stuba društvene stvarnosti”, zapisao je prof.dr Budimir Aleksić.

„Knjiga Teror razonode Aleksandra Ćukovića predstavlja jedinstvenu idejnu, sadržajnu i metodološku sintezu kojom je dočarana širina autorovih intelektualnih interesovanja, vanredni potencijal ogledanja u različitim žanrovima, kao i dosljednost u tumačenju (van)umjetničke zbilje. Teror razonode je primarno knjiga duboke odanosti Gutembergovoj galaksiji, potom akademska objava rata dominirajućem duhu površnosti i lake zabave, konačno – prijeko potrebno obodrenje kreativnoj sabraći. Izborom provokativnog i komunikativnog naslova za građu koja zahtijeva obaviještnog i posvećenog čitaoca Ćuković opominje da je vrijeme udobnosti prošlo, te da se akademskim apelom mora stići i tamo gdje sterilna i samodovoljna akademska misao ne zalazi”, smatra dr Radoje Femić.

„Iz pera istaknutog autora Aleksandra Ćukovića čitamo djelo koje je anlitičnošću i strpljivim pristupom sabralo misli, komentare, intervjue, kritike i oglede na razne važne teme iz književnosti i filozofije. Njime je autor ponudio drugačiju ali sveobuhvatnu formu kojom je osvježio žanrovske stereotipe te ponudio štivo koje ostaje svjedok jednog vremena. Terorom razonode, autor otvara značajan prostor za temeljna istraživačka čitanja, interpretacije koje će okupljene biti leksikon mogućih tumačenja, kao zalog budućim generacijama”, mišljenja je mr Jelka Malović.

7. 3. 2024.

СКЦ петак, 8. март: изложба Иване Милев

 

8. март у 18.00 Галерија (траје до 25. марта)
Галерија АРТЕ и СКЦ
Ивана Милев: Микросистеми, изложба

 
Изложбу прати публикација са текстовима Луке Трипковића, Иване Милев, Ане
Михаиловић и Милана Насковића, у којој је представљен целокупан досадашњи опус
уметнице.
„Прилика да уметница своје нове радове изложи у уређеном простору галерије
Студентског културног центра (...) представља догађај који очекујем са нестрпљењем. У
скорашњим радовима Ивана Милев прелази пут од пронађених објеката од којих ствара
радове до објеката које су у потпуности креирани од стране уметнице. Кроз предан и
темељан рад и стално преиспитивање њен израз постаје врсно избрушен и лишен свега
сувишног. Уметница је претходну деценију паралелно са скулптурама радила и колаже
који по замисли нису одступали од тродимензионалних објеката, а сада се чини да је
извршила синтезу та два приступа и створила радове у којима боја постаје један од
елемената.“
Лука Трипковић
Ивана Милев завршила је основне (2009) и мастер (2011) студије на Факултету ликовних
уметности у Београду, вајарски одсек у класи Мрђана Бајића. Докторирала (2017) на
истом факултету под менторством Оливере Парлић Карајанковић.
Током основних и мастер студија била је стипендиста Фонда за младе таленте Републике
Србије. У оквиру студенске размене боравила је на Аристотеловом универзитету у Солуну,
Грчка (2010).
Професорка је у Средњој уметничкој школи „Техноарт Београд“ на смеру јувелир
уметничких предмета од 2017. године.
Године 2013. била је стипендиста на уметничкој резиденцији „Културамт“ Диселдорф,
Немачка, а 2019. у Cité internationale des arts у Паризу.
Чланица УЛУС-а и УЛУПУДС-а. Током 2022. и 2023. била у Уметничком савету Удружења
ликовних уметника Србије, а 2023. у Уметничком савету Савеза ликовних удружења
Југославије.

28. 1. 2024.

Dokumentarni film o tragično preminulom glumcu Draganu Maksimoviću

Foto: Printskrin Youtube  |  Vukica STRUGAR

TRAGIČNIJI od svih svojih junaka, glumac Dragan Maksimović Maksa (1949 - 2001) izgubio je život na Zelenom vencu pošto su ga prebili skinhedsi: za ovaj zločin niko nije odgovarao, nikada se nisu otkrili počinioci. Čovek koji je ostvario više od šezdeset uloga u pozorištu, filmu i televiziji, izgubio je život zato što ga zločinci - nisu prepoznali. Nisu videli njegovog Nedeljka Čubrinovića ("Sarajevski antentat"), Simketa ("Otpisani"), Lazara ("Vreme čuda"), Belog ("Šmeker"), Azema ("Stršljen), pa ni

 Dokumentarni dugometražni film "Maksa, od šibicara do kralja" Miroslava Bate Petrovića i Gorana Musića premijerno će biti izveden 2. februara u Jugoslovenskoj kinoteci, više od dve decenije posle glumčeve smrti. - Radio sam sa njim jedan kratki igrani film 1986. - "Strah". Tada su mi svi govorili "gde si njega našao, pa on je nervozan, bivši alkoholičar, neprijatan za saradnju". Ali, shvatio sam da je Maksa sve suprotno od onoga što čaršija

21. 1. 2024.

Uroš Đurić o kulovima, kulturi, politici nezameranja, moćnicima

 |  Piše Branko Rosić

Zašto naš čuveni umetnik smatra da je stvarnost u Srbiji uspešno fragmentisana?

Nije u redu “ozvučiti” prijateljstvo i privatne razgovore, ali mi bude žao što ponekad nisam uključio diktafon i snimao delove telefonskih ili “uživo” razgovora sa Urošem Đurićem. Koliko je tu bilo njegovih rečenica, analiza… Njegovih dijagonala i iščitavanja mentaliteta ovog naroda ili kroz priču Petra Kočića, ili kada bi devedesetih godina rekao da je o stanju u društvu nepogrešivo saznavao listajući “Sportski žurnal”. Zato su i mnogi slušali “Sportski ritam

 

Preminuo kompozitor Zoran Erić

 |  Autor: Tanjug

Кompozitor Zoran Erić preminuo je u 74. godini, potvrđeno je Tanjugu iz organizacije BEMUS festivala.

Zoran Erić je rođen 1950. u Beogradu. Diplomirao je i magistrirao kompoziciju na Fakultetu muzičke umetnosti (FMU) u klasi Stanojla Rajičića. Usavršavao se kraće vreme na Orfovom institutu u Salcburgu i na majstorskom kursu Vitolda Lutoslavskog u Grožnjanu. Bio je šef Кatedre za kompoziciju, prodekan FMU, potom prorektor, a zatim i rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu. Njagov opus obuhvata dela različitih žanrova koja su izvođena u gotovo svim zemljama Evrope,

 

22. 9. 2023.

Tatjana Mandić Rigonat povodom smrti Jagoša Markovića : „On je neko ko je 43 godine goreo u pozorišnoj vatri“

  |  A.Ćuk

Povodom smrti Jagoša Markovića jednog od najistaknutijih srpskih pozorišnih reditelja, kao i čitavog regiona, koji je preminuo danas u 57 godini, pozorišna rediteljka Tatjana Mandić Rigonat ističe da je on bio autor koji je više od četiri decenije goreo u pozorišnoj vatri. – Jagoša znam od njegove 16. godine, iz vremena pre nego što je upisao akademiju. Znam ga od njegovog detinjstva u pozorištu i gledala sam kako se njegova zvezda visoko diže na nebu i kako

8. 7. 2023.

Preminuo scenarista i reditelj Srđan Koljević

  |  Tanjug

BEOGRAD: Scenarista i reditelj Srđan Koljević (1966-2023) preminuo je noćas nakon duge i teške bolesti.

Smrt Koljevića potvrdila je Jugoslovenska kinoteka na svojoj Fejsbuk stranici. Srđan Koljević je bio jedan od najnagrađivanijih scenarista u Srbiji i regionu i višestruki dobitnik priznanja za stvaralaštvo u oblasti filmskog scenarija. Koljević je bio reditelj i scenarista filmova "Sivi kamion crvene boje" (2004) i "Žena sa slomljenim nosom" (2010). View this post on Instagram A post shared by 192.RS (@192_rs) Rođen u Sarajevu, Koljević je diplomirao dramaturgiju

20. 6. 2023.

„Za mlade cvonjak a za fantomske organizacije milioni“: Protest umetnika u Beogradu

 |  Autor: N1

Drugi put ovog meseca umetnici okupljeni oko Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije protestuju ispred Ministarstva kulture zbog, kako kažu, zloupotrebe javnog budžeta za kulturu i načina na koji se sprovode konkursi.

Oni smatraju da je položaj kulturnih institucija, nezavisne scene, umetnika i radnika u kulturi ozbiljno urušen, a nadležne kritikuju i zbog toga što se na konkursima dodeljuju javna sredstva velikom broju "fantomskih organizacija". Kako je javila reporterka N1, umetnici su blokirali Vlajkovićevu ulicu i sede na ulici, poređani u krug na, kako to nazivaju, protestnom forumu. Na tom skupu predstavljaju rezultate svoje analize konkursa koje sprovodi Ministarstvo

 

8. 6. 2023.

Radikalsko „krečenje“ Filmskog centra Srbije

  |  Radmila Radosavljević

Definitivna ofanziva za prisvajanje Filmskog centra Srbije (FCS), koji se prethodnih godina nekako batrgao da ne padne baš pod potpunu čizmu vlasti, ili da gestovima nekih ljudi makar povremeno iskače iz „strogo kontrolisanih vozova“, događa se ovih dana.

Dok „šljam“ i „hijene“ koji čine kulturnu i umetničku elitu ove zemlje protestuju beogradskim ulicama protiv nasilja, radikalskim manevrom sile i ignorisanjem zakonske procedure, Ministarstvo kulture je preko noći smenilo dosadašnjeg direktora Gordana Matića, i „preskačući“ javni konkurs i konsultacije sa filmskim esnafom, za v.d. direktora izabralo Ivana Karla, koji je na ovu funkciju imenovan na sednici Vlade 1. juna. Jer, sva je prilika da vlast koja je nasilje

7. 6. 2023.

Javni forum protiv devastacije kulture

 

Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije poziva sve umetnice i umetnike, kulturne radnice i radnike na protestni skup i otvoreni forum ispred Ministarstva kulture, u četvrtak 8. juna, u 12.00 sati, da zajedno kao scena definišemo naredne korake u vezi sa katastrofalnim rezultatima konkursa i pokušamo da sprečimo dalje urušavanje institucija i nezavisne scene i zloupotrebu budžeta za kulturu od strane nekompetentnih ličnosti, bez elementarne profesionalne etike i odgovornosti.
Ministarstvo kulture Republike Srbije objavilo je, kršeći zakonski rok, rezultate konkursa kojima su potvrdili potpuni izostanak brige, kompetencija i znanja o sektoru kulture, te potpune nespremnosti za dijalog sa umetnicima i kulturnim radnicima, koje navodno zastupaju.
U realizaciji ovog konkursa su potpuno ignorisani predlozi rešenja i procedura za realizaciju konkursa, kao i napori različitih aktera u polju kulture da se javni novac distribuira namenski i transparentno uz uvažavanje potreba sektora i javnog interesa u kulturi.
Predlog prvih zahteva za diskusiju na javnom forumu:
1. Ukidanje uredbe kojom se onemogućava žalbeni postupak i obaranje rešenja komisija.
2. Minimum sredstava za sve odobrene projekte i programa konkursa ne sme biti manji od 250.000 dinara u svim oblastima.
3. Ukinuti diskrecioni fond ministra kojim se netransparento raspolaže i dodeljuju sredstva van sfere javnog interesa i uvida javnosti.


Nikola Kojo tužio Maju Gojković

  |  Autor: nova.rs

Glumac Nikola Kojo tužio je ministarku kulture Srbije Maju Gojković, objavio je portal Nova.rs. „Maja Gojković je već tužena“, rekao je Kojo za Nova.rs.

Kako podseća Nova.rs, Kojo je na protestu „Srbija protiv nasilja“ kritikovao predsednika Aleksandra Vučića, rekavši da je „uspeo da ukrade radost svojim mrakom koji širi oko sebe i svojom interesnom grupom“. Kazao je i da je „protiv nasilja u svakom smislu koje nam se duže od 30 godina dešava, a posebno od kada je dotični gospodin na vlasti“ i poručio da „treba zaustaviti zlo“. Ministarka kulture Maja Gojković reagovala je saopštivši da Kojo „izvrće činjenice kako