30. 7. 2017.

Nove pripovetke Mihajla Pantića

29. 7. 2017.

Umetnici iz pet zemalja u Crepaji

18. 7. 2017.

„Krajinski književni klub“ iz Negotina raspisuje konkurs za dvadeset pete „Pesničke rukoveti“


„Krajinski književni klub“ iz Negotina raspisuje konkurs za dvadeset pete „Pesničke rukoveti“ i to za kratku prozu, poeziju i esej na temu (E)MIGRACIJE.

Uslovi konkursa:

Tekstovi ne smeju biti prethodno objavljeni (ni u štampanom ni u elektronskom obliku);
Tekstovi moraju biti na srpskom jeziku;
Jedna osoba može poslati najviše 2 kratke priče (do 5 stranica A4), 3 pesme (pesma ne sme biti duža od 30 stihova), 1 esej (do 3 stranice A4) na temu.

Radove slati u elektronskoj formi (Word format, font Times New Roman, ćirilica, veličina fonta 12) sa naznakom za konkurs „Pesničke rukoveti“ u dva mejla (prvi mejl treba da bude naslovljen nazivom dela i potpisan šifrom. Drugi mejl treba da bude naslovljen nazivom šifre i da sadrži ime i prezime, adresu, kontakt telefon, mejl i kratku biografiju). Tekstove slati na mejlove: krajinskiknjizevnik@gmail.com i miljan.cann@gmail.com.

Konkurs je otvoren od 20. jula do 21. avgusta 2017. godine.

Rezulatati konkursa biće objavljeni 21. oktobra 2017. godine na sajtu www.konkursiregiona.net. i blogu Krajinski književni klub. Nagrađeni radovi biće objavljeni u časopisu za književnost, umetnost i kulturu Buktinja 2018. godine i na blogu Krajinskog književnog kluba.

Jedan autor može se takmičiti samo u jednoj kategoriji (kratka proza, poezija ili esej).

Za sve dodatne informacije u vezi konkursa, zaintresovani se mogu obratiti na elektronskoj adresi: krajinskiknjizevnik@gmail.com i miljan.cann@gmail.com ili na Facebook stranici odnosno na Twitter profilu.

Upravni odbor Krajinskog književnog kluba.
16.07.2017.

15. 7. 2017.

Autori “Marvela” i Dilan Doga” na “Striporami” Nišvilla




“Striporama 2017”, novo izdanje festivala stripa, ilustracije i pop kulture, održaće se od 10. do 13. avgusta u niškoj Tvrđavi u organizaciji “Nišville Jazz Festivala” i striparnice “Južni Darkvud”, a biće posvećen obeležavanju 30. godišnjice od izlaska prvog broja stripa “Dilan Dog” u Srbiji. Gost festivala će biti glavni urednik izdanja “Dilana Doga” Roberto Rekjoni. Njemu će se pridružiti i urednici srpskog izdanja - Marko Šelić Marčelo i Dušan Mladenović iz izdavačke kuće “Veseli četvrtak”, koja će za ovu priliku objaviti knjigu posvećenu Dilanu Dogu.
Gosti “Striporame” će i ove godine predstavljati najuticajnije škole stripa - američku, francusku, italijansku i japansku. Na spisku gostiju festivala biće još jedna zvezda italijanskog stripa - Emiliano Mamukari, crtač Dilana Doga i koautor strip serijala “Siročad”, zatim Bojan Vukić, uzdanica francuskog strip giganta Delcourt, Igor Kordej, jedan od najcenjenjih i najangažovanijih evropskih strip crtača u ovom trenutku, talenti bugarske strip scene Todor Hristov i Diana Naneva, domaće mlade crtačke snage Velibor Stanojević (Well-Bee), Jelena Đorđević i Jana Adamović, Enis Čišić iz Sarajeva koji je sarađivao sa kućom "Marvel", i ilustratorska legenda "Politikinog Zabavnika" Boban Savić Geto.
“Striporama”, takođe, organizuje i Školu stripa za najmlađe posetioce festivala.
Želja organizatora je da se u društvu renomiranih gostiju festivala fanovima, ali i potencijalnim umetnicima, približi najpre svet stripa i ilustracije, a sa njima i pop kulture. "Striporama" je kombinacija neposrednog kontakta fanova sa omiljenim autorima (potpisivanje portfolija festivala, javni intervjui, izložbe), i umetnika sa njihovim poznatijim kolegama (tribine, radionice, predavanja). "Striporama" je jedini festival na ovim prostorima koji ima zvanični portfolio, sačinjen od ilustracija gostiju festivala koje su urađene upravo za ovu priliku. Na festivalu će biti održana i berza strip izdanja.

12. 7. 2017.

GROUPIE CURE


Mirela M.-Z. (FACEBOOK)

Moram ovo napisat sada, jer ću zaboravit, a i čeka me pečenje ribe i kumpira, pranje i ostala sranja. Prvo ide dosadniji dio priče. U osnovnoj školi (ili možda na početku srednje) Psihomodo Pop je ima u Sinju koncert. Falilo nama nešto novaca za piće i ja kažem da ću otić pitat onog zgodnog gitaristu iz grupe. Meni ovi: "E, baš oćeš!" Ja kažem: "E, vidit ćete da oću." I odem ja do njega u pauzi, ka da sam pala sa Marsa i ka da ne znam ni di sam, ni ko svira i upadnem mu: "Ej, momak, jel' imaš slučajno 5 kuna?" Onako me je u čudu gleda (valjda je mislio da sam puknuta, a možda i to da kako ga ne pripoznajem), ali mi je bome da.

 Druga priča je imala nesretan završetak. Izašle ja i prijateljice u jedan zagrebački klub (studentski dani), a tamo se pojavi Prlja. Baš je u to vrime igrala neka dobra predstava za koju su oni napravili glazbu, možda čak i glumili. I tako se ja zaputim do Prlje (sidio je za šankom, mislim) i počnem pričat sa njim i spomenem predstavu i žicam karte, ali da mi ne triba samo jedna, već da mi triba i za moje prijateljice. Valjda da me se riješi, reče da će sve bit sređeno i da taj i taj dan dođem na blagajnu i da će čekat karte na moje ime. I ja onako nadobudno sa kolonom prijateljica dođem na blagajnu, a čovik mi kaže da nema ništa za mene. Ja: "Pa kako nema? Mora bit. Obeća mi je Prlja iz Let 3." On opet da nema i šta mi preostaje nego da se pokunjeno pokupim. No, ubrzo smo se ja i prijateljice smijale kako me je Prlja lipo prevesla. Dugujem mu za to.🤐

News feed


Andrea J. (FACEBOOK)

Svakog jutra na news feed-u čitam bezbroj primera nesrećne levičarske svesti u konstantnom batrganju između kapitalizma kao nužnog uslova njenog postojanja s jedne, i beskrajnog iznenađivanja i otkrivanja tople vode da u kapitalizmu postoji, zamislite, kapitalizam, i kako je to jako strašno (retko se navode razlozi zašto je strašno, ako ne računamo malograđanske moralizme), s druge strane. Do samo par godina, biti levičar nije bila toliko kul stvar na ovim prostorima, pogotovo ne u Srbiji. Na pomen Marksa profesori su vas gledali kao opskurne bednike, fakultete je blokiralo 20, a ne 200 ljudi, i svi van vašeg bližeg okruženja su vas doživljavali kao, u najmanju ruku, razmažene ekscentrike. Danas je levica stvar prestiža studenata humanistike i/ili umetnosti, danas se više ni ne mora pričati o tom Marksu, danas se znanje nekako preko noći usvaja i ljudi preko noći postaju levičari, kupujući kartu "socijalne pravde" da bi se uspinjali na toj pomalo smešnoj lestvici socijalnog kapitala. Naravno, postojaće alternativa kapitalizmu, ali ona nikako neće biti leva. Levica i ostale paušalnosti, farsično ponavljanje XX veka u XXI, bauci koji su se pretvorili u klovnove, nestaće zajedno s tim kapitalizmom, jer su njemu i samo njemu i pripadali.

Faruk Šehić : ŠETNJA SREBRENICOM

Kad sam bio u Srebrenici prvi put
Probijajući se kroz zrak zbog jeze poput želatine gust
Hodao sam gradom što se preselio pod zemlju
U njemu je bilo više pasa lutalica nego ljudi na ulici
Sve što bih vidio pretvaralo se u nešto drugo
Kuća ovdje nije kuća kao bilo gdje
Njen rentijer je smrt
Flora mi je bila strana, iako svugdje prvo prepoznam biljke
Ali sve što sam vidio upućivalo me na to da sam ovdje nekad davno već bio
Toliko su se fotografije i televizijske slike upisale u memoriju
Sila teže usporava korake i jezik
Svaki posjet ovom gradu ravan je hodočašću, pogotovo prvi put, tad si zatravljen i nijem
Na povratku u Sarajevo morao sam sebi pustiti krv
Puls noći da zaigra tijelom i oslobodi bol
Nesrazmjer između fizičke snage i gorčine ljudskoga poraza, to sam tek tu shvatio
Kad sam bio u Srebrenici
Jednom sam došao iz suprotnog pravca, iz Beograda
Uhvatio me alergijski napad na početku puta
I paničan strah od smrti gušenjem
Onda šetao noću ulicama Srebrenice izliječen
Vratio se kući u najcrnje srce tame
Niz Učinu bašču i Reufa Selmanagića Crnog
Prozori su bili mračna špigla
Iz dimnjaka izbija samoća umjesto konopca od dima
Strašna je tišina ovdje, peti element, jezik onih kojih nema
Kuće sam zamišljao kao živa bića
Da u svojoj glavi ovaj prostor naselim životom
Potok je šumio između tamnih nastambi
S one strane zavjesâ mrak je puštao svoje micelije
Srebrile se duše mrtvih
Kuće bez fasada zavitlane duboko u noć
Betonske stepenice na kojima se šćućurila mačka - krznena opruga topline
I jedna dunja na stepenicama ostavljena da sazrije
Šetnja noću Srebrenicom me ispunjava nadom
Približava zvijezdama spasa
I vraća dostojanstvo mome biću
Kad sam bio u Srebrenici
Osjetio bih kolosalnu zbrku kosmosa bez boga
Težinu svoga tijela, kojeg, ovdje, kao da sam nosio po kazni
Da, osjećaj krivice je zrak koji izdišemo
Nijedna pjesma o Srebrenici nikada neće doći do svoga kraja
Beskrajna je tuga njena muzika
Baština naših duša

11. 7. 2017.

Candy Dulfer – počasni građanin Niša

Odbornici Skupštine grada Niša jednoglasno su na sednici održđanoj u petak 7. jula, doneli odluku da se poznatoj holandskoj saksofonistkinji Candy Dulfer dodeli zvanje počasnog građanina Niša. Diplomu o dodeli ovog zvanja uručiće gradonačelnik Niša na prigodnoj svečanosti 13. avgusta kada Candy Dufer nastupa sa svojim bendom na Nišvilu 2017.
Kako stoji u Odluci – Inicijativu za dodelu zvanja pokrenuo je Nišville jazz festival, preko Sekretarijata za kulturu i informisanje , obrazloživši incijativu tim da je holandsa saksofonistkinja počev od svog prvog nastupa na Nišvilu 2009. godine , kontinuirano promovisala grad Niš i Nišville jazz festival nastupima na nacionalnim medijima Holandije, ali i širom sveta tokom svojih turneja i festivalskih nastupa na svim kontinentima.
Candy Dulfer je tokom poslednje dve decenije u svetskim razmerama sigurno najistaknutiji instrumentalista lepšeg pola u domenu funk muzike i smooth jazza. Ćerka je poznatog holandskog jazz saksofoniste Hansa Dulfera, koji joj je, na njeno insistiranje, i dao prve časove na saksofona kada je imala samo šest godina. Posle svega nekoliko meseci učenja i članstva u lokalnom brass bendu, izašla je na scenu sa orkestrom svog oca kada je odsvirala i prva sola. Već sa 11 godina (1980) prvi put je profesinalno snimala u studiju, takođe sa očevim orkestrom, a već sledeće godine je naStupila i na poznatom North Sea jazz Festivalu sa bendom Ladies Horn Section. Kada je napunila 14 godina osniva svoj sastav “Funky Stuff” koji ubrzo stiče ogromnu popularnost u Holandiji. U žižu svetske muzičke javnosti dospeva kada je čuveni Prince pozvao da mu bude gošća na koncertima u zemljama Beneluks, nakon čega je od ovog legendarnog umetnika dobila poziv da dođe u SAD i pridruži mu se na koncertima, TV gostovanjima i snimanjima. Neposredno pred odlazak u Ameriku, Candy je sa Dave-om Stewart-om iz grupe Euritmics snimala muziku za film „Lilly was here“ a naslovna numera postaje verovatno najpolularnija instrumentalna kompozicija tokom poslednje dve dekade 20. veka. Svoj vrhunski talenat i kreativnost pokazala je nastupajući sa brojnim značajnim umetnicima svetske muzičke scene.
Ovakva odluka predstavljala bi zahvalnost umetnici za dosadašnju promociju grada Niša, kao i dodatnu motivacija da kao počasna građanka nastavi sa promovisanjem našeg grada i Nišville jazz festivala - jednog od deset najboljih evropskih festivala – stoji u odluci Skupštine grada.


7. 7. 2017.

Od 10.jula kompletna ponuda karata za Nišville jazz festival


U PRODAJI SVE KATEGORIJE ULAZNICA ZA NIŠVILLE 2017!

Za predstojeći Nišville Jazz Festival koji će se održati od 10 do 13.avgusta u Nišu, do ponedeljka, 10.jula aktuelne su cene ulaznica sa popustom: Komplet ulaznica košta 2.500 dinara, Pojedinačne ulaznice 1.200 dinara, VIP Kompleti (VIP tribina) 4.000 dinara i VIP Pojedinačne ulaznice 1.500 dinara.
Od ponedeljka, 10.jula Komplet ulaznica iznosiće 3.000 dinara, Pojedinačna ulaznica 1.200 dinara, VIP Komplet 4.500 dinara, a VIP Pojedinačna ulaznica koštaće 1.800 dinara.
Takođe od ponedeljka, 10.jula u prodaji će biti i Polukompleti – ulaznice za dva dana (Polukomplet 1 za četvrtak i petak, 10 i 11.avgust i Polukomplet 2 za subotu i nedelju, 12 i 13.avgust) za tribine i parter po ceni od 1.800 dinara na svim prodajnim mestima u mreži CS Eventim, kao i na sledećim lokacijama:
Energy music shop – TPC Kalča – prizemlje, Vintage shop – Davidova 9 i na tri lokacije Turističke organizacije Niša (TON): Obrenovićeva 38, Voždova 7 i glavni ulaz u nišku Tvrđavu.
Treba napomenuti da će ulaznice za glavni festivalski program (Earth & Sky stage) važiti i za Midnight Jazzdance stage, kao i za Nišville jazz teatarski festival i filmski festival Nišville Movie Summit.
Od 10 do 13. avgusta na festivalu Nišville 2017 biće izvedeno 120 koncerata i nastupiće 700 izvođača na 12 festivalskih bina. 

http://www.eventim.rs/rs/ulaznice/nisville-2017-nis-niska-tvrdava-444132/event.html
http://www.eventim.rs/rs/prodajna_mesta/
Više o izvođačima: www.nisville.com

6. 7. 2017.

Ministar da odgovori na pitanja o finasiranju kulture

Nakon serije istupanja u javnosti ministra Vladana Vukosavljevića u kojima govori o tome da “ne može samo država finansirati kulturu” Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije podseća ministra da to nikada nije ni bio slučaj, a pogotovo nije tokom poslednje dve decenije. Takođe, podsećamo da državu finasiraju građani, a samim tim i organizacije umetnika i radnika u kulturi koje su i do sada za svoje funkcionisanje obezbeđivale značajan deo sredstava iz drugih izvora, čiji je dobar deo prihoda – kroz razne poreze, doprinose, takse, zakupe prostora u državnom vlasništvu i druge namete, upravo punio državnu kasu, a u nekim slučajevima i u većem iznosu nego što je iznosila podrška države.
Ovakvom zamenom teza, ministar je zapravo pokušao da izbegne odgovore na seriju ozbiljnih kritika i zamerki nakon skandaloznih rezultata godišnjih konkursa Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i objavljivanja Nacrta strategije razvoja kulture 2017-2027. Pozivamo stoga novinare da ne nasedaju na vešto smišljen diskurs kome je cilj zamagljivanje i izbegavanje konkretnih pitanja na koja javnost želi da čuje odgovore.
Nakon objavljivanja komparativne analize rezultata konkursa Ministarstva kulture (u prilogu mejla), koju je Asocijacija uradila za prethodne tri godine, postalo je jasno ne samo da se ukupna sredstva namenjena organizacijama u kulturi smanjuju, već i da se od tih malih sredstava, netransparentnim procesima izbora komisija i njihovog rada, kao i direktnim mešanjem u donošenje odluka istih, sve veći deo sredstava, po kriterijumima očigledno poznatim samo ministru, izdvaja za organizacije koje se i ne bave kulturom. U 2017. godini organizacije koje se BAVE kulturom dobile su 296.000 evra (35,5 miliona dinara) manje nego 2016. Ukoliko je situacija tako teška kao što ministar navodi, zbog čega se onda Ministarstvo opredeljuje da podržava projekte u drugim oblastima, umesto da učini sve da se održi kulturna produkcija? Kako to da se za održavanje Dvorskog kompleksa, u godini u kojoj član Krunskog kabineta postaje ministar, odjednom izdvaja duplo više sredstava nego prošle godine? Ukupno 68 miliona dinara, a nema novca za seriju projekata koji su prethodnih godina činili okosnicu savremene umetničke scene Srbije, doprineli saradnji u regionu i procesu evropskih integracija.
Dok ministar Vukosavljević najavljuje nove obaveze za lokalne samouprave u budućoj Medijskoj strategiji, istovremeno se proglašava nenadležnim čak i za komentar činjenice da se u Sekretarijatu za kulturu grada Beograda – odakle je inače avanzovao, dešava da su organizacije koje na konkursima dobijaju sredstva registrovane neposredno pred, u toku ili čak nakon zatvaranja konkursa. Nema komentar ni na to što su organizacije koje dobijaju sredstva namenjena za kulturu direktno ili posredno vezane za političke partije na vlasti i da su lokalno pozicionirane u Čukarici, Surčinu ili Rakovici, gde je novac namenjen organizacijama civilnog društva završio čak i u gradskim opštinama.
Serijom ovih i drugih nelogičnosti i nepravilnosti, na koje je Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije upozorila, drastično je ugrožen rad onih vaninstitucionalnih aktera u kulturi koji funkcionišu van partijskog polja delovanja, a prva žrtva ovakvih skandaloznih odluka je portal SEEcult koji je ostao bez podrške na javnim konkursima, čime je ugrožen opstanak ovog jedinstvenog nezavisnog medija.
U međuvremenu, objavljen je i tekst Nacrta strategije razvoje kulture koji je već izazvao ozbiljne kritike stručne javnosti odsustvom istraživanja, paušalnim i neutemeljenim tvrdnjama, neusaglašenom metodologijom i sveukupnim diletantskim i nestručnim pristupom, koji ima tendenciju da legalizuje aktuelnu kulturnu politiku – suprotnu duhu krovnog Zakona o kulturi na osnovu kojeg se Strategija i donosi. Obzirom da ministar kulturnu politiku planira viđajući se sa bizarnim grupama – poput one koja u novobeogradskoj Hali sportova organizuje tribine Miroljuba Petrovića, poznatog po širenju šovinizma i govora mržnje, nije neobično i da najavljuje da mesta na javnoj raspravi o Nacrtu strategije razvoja kulture neće biti za sve!
Sve je očiglednije da se promoviše nova kulturna politika u kojoj zaista nema mesta za sve, pogotovo one koji svoju praksu baziraju na savremenim, inovativnim i kritičkim umetničkim praksama.
 
U Beogradu, 6. jul 2017.
UO Asocijacije NKSS

4. 7. 2017.

Poziv mladim muzičarima - Nišville workshop i Jazz for kids



I ove godine Nisville jazz festival organizuje besplatan workshop za većinu instrumenata koji se koriste u džezu ( klavir, gitara, bas, bubnjevi, limeni i drveni duvački instrumenti, vokal..), ali i predavanja o improvizaciji, kompoziciji, aranžiranju…
Takođe, Nišville jazz festival poziva polaznike radionica uzrasta do 16 godina da u prijavi upišu ako su zainteresovani da se paralelno  uključe i u program “Jazz for Kids”. Ovaj program podrazumeva i zajedničke nastupe u predvečernjim terminima na posebnoj bini.
Svi zainteresovani (studenti, učenici, ali i samouki muzičari), mogu se prijaviti tako što će skinuti formular  koji se preuzima na sajtu festivala – strana RADIONICE:                                            http://nisville.com/sr/nisville-workshop/
u sklopu informacije o radionicama.
Popunjene prijave - formulare  treba poslati na na mail workshop@nisville.com  , najkasnije do 28. jula.
Ako u roku od 7 dana nakon slanja prijavnog formulara ne dobijete mail sa zahtevom za dopunu prijave ili obaveštenje da vaša prijava nije prihvaćena – znači da ste uvršteni u polaznike Nišville workshopa 2017.

             Broj polaznika je ograničen, a izabrani polaznici radionica dobiće i besplatne propusnice za kompletan festival.

3. 7. 2017.

Promocija zbirke Čudoredne PESME Slobodana Đurovića

11. jula 2017.
u Biblioteci “Đorđe Jovanović”
Beograd, Zmaj Jovina 1
u 18:00 časova održati


PROMOCIJI zbirke ČUDOREDNE PESME Slobodana ĐUROVIĆA



O pesničkoj zbirci “Čudoredne pesme” Slobodana, Blažov, Božovića;

prvenca monografske biblioteke “Vertikale” beogradskog časopisa “Knjižavne vertikale”



predstaviće:



Živojin Ivković, književnik i glavni i odgovorni urednik Književnih vertikala;

Ana Pravilović, recenzent zbirke, filolog, esejista i pesnik, i

sam autor, Slobodan Blažov, Đurović.

2. 7. 2017.

Picokijada


Jelena O. (FACEBOOK)


Srela sam jučer na Picokijadi, među gomilom ljudi, baš kraj balona napunjenih helijem - njega. Nismo hodali, ali smo se simpatizirali. Upoznali smo se na Trgu maršala Tita kao studenti prava i uvjereni antifašisti, išli smo na ispite na TmT14, TmT3, zajedno smo se znojili i disali teško i od ljubavi i od treme i od neizvjesne budućnosti. 
- Sjećaš li se, sjećaš li se? - pitala sam ga sinoć stalno. 
A on se ničeg ne sjeća, kaže da je bilo davno, kao da Trg maršala Tita već ne postoji, kao da je izbrisan, kao da svjedoči jebeni Luka Modrić.