::: Regionalne vesti iz kulture ::: Književnost ::: Muzika ::: Pozorište ::: Film ::: Konkursi ::: Promocije ::: Knjige::: Izložbe:::
Приказивање постова са ознаком književnost. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком književnost. Прикажи све постове
26. 10. 2015.
25. 10. 2015.
NOVA KNJIGA Tatjane Debeljački PREDSTAVA
Tri ciklusa. Šumski duh (pravi muškarac je upravo kao šumski duh.
Privlačan, zavodljiv, opojan,gibak, pokretan, izdržljiv, prodire u najskrivenije kutke srca i duše, ali isto tako je divlje prirode,neukrotiv, nestalan, nepokoran, Vilin konjić (to asocira na ljubav. I ona, poput vilinog konjića nekad prekratko traje, ali za to kratko vreme je u stanju da ostavi tragove za vekove. Svakoga dana ljubav se rađa i umire i stalno su nam potrebni dokazi da smo voljeni, maženi, paženi… i ljubav je nežna i krhka baš poput konjića.) i treći
ciklus je provokativnog karaktera, otvorenog seksa, zavođenja, perverzije, bezobraznih reči, dijaloga. Boljeg naslova za tako nešto nema od ON-ONA.
Privlačan, zavodljiv, opojan,gibak, pokretan, izdržljiv, prodire u najskrivenije kutke srca i duše, ali isto tako je divlje prirode,neukrotiv, nestalan, nepokoran, Vilin konjić (to asocira na ljubav. I ona, poput vilinog konjića nekad prekratko traje, ali za to kratko vreme je u stanju da ostavi tragove za vekove. Svakoga dana ljubav se rađa i umire i stalno su nam potrebni dokazi da smo voljeni, maženi, paženi… i ljubav je nežna i krhka baš poput konjića.) i treći
ciklus je provokativnog karaktera, otvorenog seksa, zavođenja, perverzije, bezobraznih reči, dijaloga. Boljeg naslova za tako nešto nema od ON-ONA.
Imaju slike (nešto nalik šumskom duhu, vilin konjiću i treći nešto iz
odnosa ON-ONA, erotska poza.
odnosa ON-ONA, erotska poza.
Tatjana Debeljački
PREDSTAVA
Izdavač: Poeta, Beograd
Petar V. Arbutina - Književnik, književni kritičar
Sabahudin Hadžialić - Književnik, književni kritičar
Veselin Dželetović - Izdavač i kritičar
Urednik - Čedomir Cicović
Ilustracije - Gordan Ćosić
1. 10. 2015.
Na veslu priča: Ana Zlatanović
Priča „U traganju za izgubljenim veslom“ premijerno na TV RTS2 6. oktobra 2015. u 9:29 i 15:05
Šesta epizoda premijerne druge sezone TV serije „Na veslu priča“ u produkciji Udruženja „Šta hoćeš“, koja donosi ekološki angažovanu književnost na male ekrane, posvećena je smehu koji svojim oštrim jezikom donosi mlada književnica i komičarka Ana Zlatanović, poznata i pod alijasom Kaja Vidić.
Živeti sa osmehom. Sigurno se nekada pitaš kako. Nije stvar treninga. Ne smeš da oguglaš. I teško da ćeš uspeti osmeh da izguglaš. Razmisli koliko malo znaš o svetu i prirodi i umrećeš od smeha.
Razvoj civilizacija smanjuje bliskost sa prirodom, uzimamo je kao datost, pa se i neki od aktera serije nisu na vodi osetili prijatno, poput Ane Zlatanović, koja je urnebesnim prvim romanom „Pet dana do Božića, i tad neko umre“, objavljenim pod alijasom Kaja Vidić, izazvala veoma povoljnu reakciju publike i kritike: „Malo mi je muka od ove vode... Koliko jedna osoba može da uradi za očuvanje prirode? Mi sad blejimo ovde na reci i ja treba da pošaljem neku svoju veliku poruku budućim naraštajima. Veliki pritisak na mene. Čini mi se da je moja generacija previše cinična za velike poruke. Možda sam uspela da kroz neku foru, kroz neku anegdotu, provučem nešto što mogu ljudi da zapamte i da im ostane u glavi.“
Ana Zlatanović, alijas Kaja Vidić, rođena je 1986. godine u Beogradu, pisac je i stendap komičar. Objavila je 1 roman.
Video najava:
Reditelj, producent, autor originalnog koncepta: Rastko Šejić; kompozitor, montažer tona: Vladimir Lešić; kamera: Časlav Petrović (DP), Marko Ristić; montažer: Milan Pejnović; dizajner: Zoran Mujbegović; menadžer produkcije: Slobodan Vidić; spiker: Aleksandar Novaković; čamdžije: Ljubomir Miljević, Srđan Rusić, Jovo Čanak; intro animacija: Kosta Milovanović, Miroslav Spajić
Projekat podržala: Gradska uprava grada Beograda - Sekretarijat za zaštitu životne sredine
Podrška: 350.org i Climate Action Network Europe
Produkcija: Udruženje „Šta hoćeš“ © 2015 - wdoyouw.org
3. 9. 2015.
Jelena Marinkov dobitnica nagrade "Đura Đukanov"
Žiri za dodelu književne nagrade "Đura Đukanov" u sastavu: Jasna Novakov Sibinović, Ivan Radosavljević i Zvonko Karanović, doneo je odluku da nagradu za najbolju zbirku priča ponese Jelena Marinkov, rođena 1993. godine u Kikindi.
Nagrada će biti dodeljena 19. januara 2016. godine u Narodnoj biblioteci "Jovan Popović" u Kikindi, na dan rođenja Đure Đukanova.
Nagradu "Đura Đukanov" dodeljuje Narodna biblioteka "Jovan Popović" za najbolju zbirku pripovedaka autora mlađeg od 30 godina, pisanu na srpskom jeziku, pod uslovom da rukopis prethodno nije objavljivan u celosti ili u delovima. Nagrada "Đura Đukanov" se sastoji od štampanja knjige džepnog formata, u tvrdom povezu, u tiražu od 350 primeraka.
17. 8. 2015.
Beri Kalahan drugi Kanađanin u Književnoj radionici Rašić
Urednici beogradske izdavačke kuće Književna radionica Rašić opredelili su se da čitaocima predstave izabrane priče kanadskog autora Berija Kalahana.
Kalahan je prevashodno poznat kao pesnik i prozaista, a njegova dela prevedena su na desetak svetskih jezika. Drugi Kanađanin pored Kloda Lalumijera, koga objavljuje beogradska kuća, duže od tri decenije uređuje ugledni kanadski časopis Exile i vlasnik je nekoliko počasnih doktorata na prestižnim kanadskim i američkim univerzitetima, kao i serije književnih nagrada i priznanja.
Kalahan je autor više prevoda s francuskog i letonskog jezika, a preveo je i dve knjige poezije Miodraga Pavlovića i tim povodom bio gost Beograda.
Objavljivanje knjige izabranih priča Berija Kalahana planirano je za prvu polovinu naredne godine.
25. 7. 2015.
Konkurs za nagradu Dušan Vasiljev za 2014. godinu
Skupština opštine Kikinda raspisala je konkurs za nagradu Dušan Vasiljev, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku i objavljenu prethodne godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije u toku kalendarske 2014. godine. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa. Žiri će raditi u sastavu: Ivana Peško, Vladimir Arsenić i Srđan Srdić.
Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na sledeću adresu: Narodna biblioteka Jovan Popović, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 11. 9. 2015. godine.
Zbog procedure izrade novog Pravilnika o dodeli, nagrada će ove godine izuzetno biti uručena na svečanosti zakazanoj za 6. 10. 2015. godine u Kikindi, dok će od naredne godine biti dodeljivana 27. 3., na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.
Dodatne informacije: nagradadvasiljev@gmail.com
18. 6. 2015.
XIV KONKURS ZA NAJKRAĆU KRATKU PRIČU .
Izdavačka kuća „Alma”, u saradnji sa „Beografitima”, organizuje XIV konkurs za najkraću kratku priču. Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u jednom primerku (pošto priče skeniramo, više nisu potrebna tri primerka), potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, imejl adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju. .
Radovi se šalju na adresu:
„Alma” Molerova 62-A 11000 Beograd
ili
alma.izdavackakuca@yahoo.com.
Pošto veliki broj mejlova, iz nepoznatih razloga, ne stiže do nas, svima koji priče pošalju elektronskom poštom potvrdićemo da smo njihov mejl primili. Ukoliko vam ne odgovorimo, molimo vas da priče pošaljete ponovo. Konkurs je otvoren do 1. septembra 2015. godine. Žiri će proglasiti pobednike 15. oktobra. Objavljene priče neće se honorisati. Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa. .
Đorđe Otašević („Alma”) Darko Kocjan („Beografiti”)
31. 5. 2015.
NAGRADA „ART-ANIMA“ GORANU SKROBONJI ZA DOPRINOS POPULARIZACIJI KNJIŽEVNE FANTASTIKE
Ovogodišnja nagrada "Art-Anima" za doprinos popularizaciji književne fantastike ide u ruke pisca, prevodioca, urednika i izdavača Gorana Skrobonje. Njemu će nagrada biti uručena prvog dana Festivala fantastične književnosti "Art-Anima" u utorak 02. juna (19.15h) u knjižari Plato (Knez Mihailova 48).
Jedan od utemeljivača savremene srpske fantastike, Goran Skrobonja, rođen je 28. marta 1962. godine u Beogradu. Po struci je diplomirani pravnik.
Na književnoj sceni aktivan je od 1987. godine, kada je u "Sirijusu", najpoznatijem ex-Yu časopisu za naučno-fantastičnu književnost, objavio svoju priču "Poklon s neba". Od tada ovaj neumorni žanrovski pregalac deluje na više frontova.
Kao prevodilac uradio je prevode desetina hiljada stranica najkvalitetnijih dela majstora fantastike, među kojima su prozna ostvarenja Stivena Kinga, Klajva Barkera, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda, Kurta Vonegata, Džejmsa Herbertai dr. Značajno mesto u njegovom prevodilačkom opusu zauzimaju i prevodi grafičkih novela i stripova, kao što su "Nadzirači", "Hogar Strašni", serijal "Sendmen" itd.
Kao pisac, objavio je romane: "Nakot" (1993), "Čovek koji je ubio Teslu" (2010), "Sva Teslina deca" (2013) i zbirke priča "Od šapata do vriska" (1996), "Šilom u čelo" (2000), "Tihi gradovi" (2007) i "Poklade" (2014). Zastupljen je u "Antologiji nove srpske fantastike" i antologiji "Tamni vilajet". A za svoje prozno delo višestruko je nagrađen priznanjem "Lazar Komarčić".
Uradio je scenario za strip-serijal "Točak", koji je objavljivan u periodu od 2000. do 2004. godine pod etiketom francuske izdavačke kuće "Glenat". Ko-autor je projekta "The Rubber Soul" sa Rastkom Ćirićem (1996-2015) i autor jedinstvenog "Bleferskog vodiča za horor" (1995).
Skrobonja je priredio više antologija fantastične i horor proze: "Gospodari tame" (1994), "Bakhe" (1996), "Polarisova SF antologija 1997", "Polarisova SF antologija 1999", "Polarisova SF antologija 2000", a ispred svoje idavačke kuće "Paladin", specijalizovane za žanrovsku književnost, priredio je i objavio antologije domaće slipstrim proze: "Beli šum" (2008), "Istinite laži" (2009), "Apokalipsa juče, danas, sutra" (2010), "U znaku vampirice" (2012), "U znaku vampira" (2012), "Nova srpska pripovetka" (2013) i "HAARP i druge priče o teorijama zavere" (2014).
Takođe, kao izdavač, objavio je neka od ključnih dela horora i naučne fantastike poput dela Ijana Mekdonalda, Kima Njumena, Kurta Vonegata i Džejmsa Herberta.
Nagrada "Art-Anima" ustanovljena je 2014. godine, a njen prvi laureat bio je prof. dr Zoran Živković.
15. 3. 2015.
Konkurs Poezina za nastup pesnika i kantautora u klubu Casa Garcia
Udruženje građana POEZIN raspisuje konkurs za nastup pesnika i kantautora u španskom baru Casa Garcia (Kraljevića Marka 19, Beograd). Nastup je planiran za 5. april, nedelja od 20h.
Komisija će izabrati 12 učesnika programa za nastup na Poezin događaju u španskom baru Casa Garcia, koji će predstaviti sebe i svoju poeziju.
Komisija u sastavu: Dragoslava Barzut (predsednica komisije), Siniša Stojanović (član komisije) i Milan Mijatović (član komisije), pregledaće pristigle prijave i odabraće 12 učesnika programa.
Način slanja prijava za konkurs Poezina za nastup u španskom baru Casa Garcia je sledeći:
- zainteresovane osobe šalju svoje prijave u Word dokumentu na mejl kontakt@poezin.net ,
- prijava mora da sadrži: kratku biografiju, kontakt telefon, fotografiju i dve pesme (nepotpune prijave neće biti prihvaćene),
- kantautori (muzičari) šalju pored biografije, kontakt telefona, fotografije, takođe i link ka video zapisu, na kome se može pogledati njihov muzički nastup,
- konkurs traje do 2. aprila, nakon toga pristigli materijal neće biti uzet u razmatranje.
* NAPOMENA: pesme nisu tematski određene.
Komisija će izabrati 12 učesnika programa za nastup na Poezin događaju u španskom baru Casa Garcia, koji će predstaviti sebe i svoju poeziju.
Komisija u sastavu: Dragoslava Barzut (predsednica komisije), Siniša Stojanović (član komisije) i Milan Mijatović (član komisije), pregledaće pristigle prijave i odabraće 12 učesnika programa.
Način slanja prijava za konkurs Poezina za nastup u španskom baru Casa Garcia je sledeći:
- zainteresovane osobe šalju svoje prijave u Word dokumentu na mejl kontakt@poezin.net ,
- prijava mora da sadrži: kratku biografiju, kontakt telefon, fotografiju i dve pesme (nepotpune prijave neće biti prihvaćene),
- kantautori (muzičari) šalju pored biografije, kontakt telefona, fotografije, takođe i link ka video zapisu, na kome se može pogledati njihov muzički nastup,
- konkurs traje do 2. aprila, nakon toga pristigli materijal neće biti uzet u razmatranje.
* NAPOMENA: pesme nisu tematski određene.
12. 3. 2015.
DOBITNIK NAGRADE BILJANA JOVANOVIĆ ZA 2014. GODINU OTO HORVAT ZA ROMAN „SABO JE STAO“
Žiri u sastavu Tamara Krstić (predsednik), Srđan Srdić i Bojan Vasić odlučio je da nagradu „Biljana Jovanović“, za najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2014. godini dodeli Otu Horvatu za roman „Sabo je stao“, u izdanju Kulturnog centra Novog Sada.
Oto Horvat je posle sedam objavljenih knjiga pesama objavio roman koji je uspeo da zadrži ono najbolje iz njegovog pesničkog izraza. „Sabo je stao“ je roman bola, patnje i tišine ispisan nad zvukom da "nje" više nema. Preispitujući jezik Erosa i Tanatosa, kroz muziku, knjige, filmove i slike, Oto Horvat preispituje i identitet i slobodu pisca da u novom veku, poput Biljane Jovanović u prošlom, postavi dušu "kao jedinicu svega" – stešnjenu, izgubljenu, zarobljenu, zapitanu nad porodičnim i društvenim odnosima, nad istorijom i stvarnošću sveta.
Pesničkom imaginacijom, jezikom lirike i osećajnosti, ovaj roman je i potraga za jednom biografijom, za jednom egzistencijom u susretu sa drugim, u susretu sa svetom, za životom u ramu smrti.
Pesnik Oto Horvat je motiv "mrtve drage" preoblikovao u autentičnu, zgusnutu, nelinearnu, fragmentarnu prozu sećanja u kojoj se narativne perpsektive jednog izgubljenog i raspuklog ja približavaju pesničkom subjektu onoga koji doživljava i onoga koji posmatra svoj život sa strane.
Roman „Sabo je stao“ dobio je dva glasa, dok je treći Srđana Srdića otišao romanu „Životinjsko carstvo“ Davida Albaharija. Informacija o datumu svečanog uručenja nagrade, koja se sastoji od plakete i novčanog iznosa, a koju dodeljuje Srpsko književno društvo u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja, biće naknadno objavljena.
7. 3. 2015.
Drugi Presingov konkurs za neobjavljenu knjigu proze ili poezije
Propozicije:
1. Na konkursu mogu učestvovati autori iz bivših jugoslovenskih republika koji pišu na srpsko-hrvatskom jeziku. Ostali autori uz original moraju poslati i prevod sa slovenačkog, makednoskog, mađarskog, albanskog ili drugog jezika koji je u opticaju na ovim prostorima.
2. Svaki autor može učestvovati sa jednom zbirkom kratkih priča ili pesama. Presing će finansirati štampanje knjige koja se izdvoji objektivnim kvalitetom, bilo da se radi o prozi ili poeziji.
4. Autoru čija zbirka priča/pesama bude štampana, pripašće 65 primeraka od ukupnog tiraža. Pobednički rad se neće honorisati.
5. Nema tematskih ograničenja.
4. Konkurs je otvoren do 31. marta 2015. Uži izbor će biti određen 5. aprila, a ime pobednika do 10. aprila 2015.
6. Rukopisi, potpisani punim imenom i prezimenom, mogu se slati isključivo putem e-maila: presing.konkurs@gmail.com
7. Formati za slanje: .doc ili .docx. Uz rukopis priložiti i kratku biografiju i broj mobilnog telefona.
Očekujemo vaše rukopise!
5. 3. 2015.
LAST MINUTE: KONKURS GOLUB 2015
Gradska biblioteka Karlo Bijelicki u Somboru raspisuje konkurs za neobjavljen rukopis prve knjige. Nagrada pobedniku na konkursu je objavljivanje knjige, organizacija promocija nagrađene knjige i prezentacija/inicijacija autora u književno stvaralačke tokove sprovodeći programe predstavljanja knjige u Gradu Somboru i drugim gradovima.
Konkurs je namenjen autorima koji pišu na srpskom jeziku, starosti do 40 godina. Primaju se zbirke pesama, zbirke pripovedaka i romani. Jedan autor može poslati jedan rukopis. Mogu se slati radovi koji su učestvovali na prošlogodišnjem konkursu.
Rukopisi se šalju elektronskom poštom na konkursgolub@gmail.com u dva mejla. Prvi mejl treba da bude naslovljen nazivom dela i potpisan šifrom. Drugi mejl treba da bude naslovljen nazivom šifre i da sadrži ime i prezime, adresu, kontakt telefon, mejl i kratku biografiju. Radove slati u Word formatu, ne u PDF.
Konkurs je otvoren od 01. februara do 15. marta 2015. godine.
Rezultati će biti objavljeni do 1. juna na internet prezentaciji Gradske biblioteke Karlo Bijelicki - www.biblioso.org.rs, kao i na sajtovima www.konkursiregiona.net i www.prozaonline.com. Odluku o nagradi donosi tročlani žiri u sastavu: Jovan Zivlak, predsednik, Nada Dušanić i Vladimir Jerković.
25. 2. 2015.
Dodela nagrade časopisa Priča
Sreda, 25. februar u 20 časova
Srpsko književno društvo, Francuska 7, Beograd
Dodela nagrade časopisa Priča - osnivač Slobodan Stojadinović - za zbirku priča. Nagrađeni autori: Adnan Repeša za zbirku „Kancer“ i Nemanja Raičević za zbirku „Na proputovanju“.
Učestvuju:
Miloš Janković,
Vasa Pavković,
Slavoljub Marković,
Adnan Repeša i
Nemanja Raičević
24. 12. 2014.
Igor Isakovski (1970-2014): ODAKLE TOLIKO INSPIRACIJE, ISAKOVSKI?
ODAKLE TOLIKO INSPIRACIJE, ISAKOVSKI?
pita me ona u jednom
pretencioznom intervjuu.
stavlja g-dine ispred mog imena.
kao da će to nešto promeniti...
nisam znao šta da joj kažem pre:
o ljubavi ili o besu... možda
o ratu koji svakodnevno
od kada znam za sebe
vodim s ovim jebenim gradom
i svaku jebenu noć
gubim još jednu bitku
zagledan u njegove
raspale desni...
možda treba da joj kažem
o svim šankovima koji su me udomili
poslednjih decenija
o svim svađama i tučama
ispod slabih svetala
pijanih bandera
da li da joj kažem
već se ozbiljno pitam
da bez dobre žene nema dobrog daha
ni za cigaretu a kamoli za stih
puno pijem, kažem joj.
dodajem i g-đice.
kao da će to nešto promeniti...
21.05.2007. 23:32
Sa makedonskog preveo Igor Isakovski
Iz knjige: Igor Isakovski Dlanovi puni srče (Treći Trg, Beograd, 2012)
pita me ona u jednom
pretencioznom intervjuu.
stavlja g-dine ispred mog imena.
kao da će to nešto promeniti...
nisam znao šta da joj kažem pre:
o ljubavi ili o besu... možda
o ratu koji svakodnevno
od kada znam za sebe
vodim s ovim jebenim gradom
i svaku jebenu noć
gubim još jednu bitku
zagledan u njegove
raspale desni...
možda treba da joj kažem
o svim šankovima koji su me udomili
poslednjih decenija
o svim svađama i tučama
ispod slabih svetala
pijanih bandera
da li da joj kažem
već se ozbiljno pitam
da bez dobre žene nema dobrog daha
ni za cigaretu a kamoli za stih
puno pijem, kažem joj.
dodajem i g-đice.
kao da će to nešto promeniti...
21.05.2007. 23:32
Sa makedonskog preveo Igor Isakovski
Iz knjige: Igor Isakovski Dlanovi puni srče (Treći Trg, Beograd, 2012)
12. 12. 2014.
Dani Tuve Janson u Kc Gradu i promocija trećeg izdanja Kulturnog centra Grad
16-20. decembar 2014
Kc Grad s ponosom najavljuje svoje treće izdanje: knjigu izabranih priča finsko-švedske književnice, slikarke, ilustratorke i strip autorke Tuve Janson (1914 - 2001). Promocijom zbirke "Poruke" (prevod sa švedskog Slavica Agatonović), multimedijalnom izložbom i nizom pratećih programa, uključujemo se u obeležavanje sto godina od rođenja jedne od najinteresantnijih autorki XX veka.
16. decembar
12h - Radionica za bibliotekare i nastavnike bazirana na dečijim knjigama Tuve Janson; Radionicu vode Jasminka Petrović, pisac za decu i mlade i Bojana Lukić, vizuelna umetnica.
19h - Otvaranje multimedijalne izložbe posvećene Tuve Janson (traje do 20. decembra)
20h - Projekcija dokumentarnog filma "Haru, the Island of the Solitary" (na švedskom sa engleskim titlom)
21h - Promocija zbirke izabranih priča Tuve Janson "Poruke" (Kulturni Front, 2014); Učestvuju: Tijana Spasić, Slavica Agatonović, Vuk Marković, Marija Vukosavljević, Dragoslava Barzut i Tijana Tropin.
* Posle promocije, Bojana Lukić iz Likovnog studija "Mali Monmartr" crtaće Mumine uživo na tekstilu (ponesite vaše ili dečije majice, torbe, cegere...)
22h - Projekcija dokumentarnog filma "Tove and Tooti in Europe" (na švedskom sa engleskim titlom)
16-20. decembar 2014
Multimedijalna izložba posvećena Tuve Janson (svakog dana od 12 do 20h)
Tuve Janson (1914 - 2001)
Tuve Janson (Tove Jansson) je rođena u Helsinkiju, u umetničkoj porodici koja je pripadala švedskoj nacionalnoj manjini. Studirala je umetnost u Stokholmu, Helsinkiju i Parizu.
Svetsku slavu stekla je serijom dečijih knjiga o Muminima, za koje joj je kao inspiracija poslužila sopstvena nekonvencionalna porodica.
Iako je 1940. godine bila kratko verena za Atosa Virtanena, Tuve je tokom studija upoznala buduću partnerku, grafičku umetnicu Tuliki Pietile, s kojom je ostala do kraja života.
Pored knjiga i stripova o Muminima, Tuve Janson je napisala šest romana i pet knjiga kratkih priča za odrasle, koje se često dešavaju na malom ostrvu Klovharun u Pelinge arhipelagu u Finskoj, gde su Tuve i Tuliki boravile tokom leta.
Knjige Tuve Janson su originalno napisane na švedskom, a prevedene su na 45 jezika, što je čini najčitanijom autorkom iz Finske u inostranstvu.
9. 12. 2014.
Kultur Boom Show #3 u klubu Peron Savamala
Književnost, muzika, aktuelne kulturno-političke teme - sve na jednom mestu!
Na trećem izdanju show-a u nedelju 14.12. nastupaju sledeći autori:
* Zvonko Karanović, pisac
* Bojan Babić, pisac
* Nenad Vasić, frontmen benda Rain Dogs (Tom Waits Tribute)
* Branislava Joković, muzičarka
* Za Dž (unplugged), bend
* Dušan Filimonović i Goran Štrbo, muzičari (bend Went)
* Ivan Velisavljević, pisac, novinar, filmadžija, muzičar i član "Pokreta za okupaciju bioskopa"
Takođe, pošto se u nedelju navršava tačno 35 godina od kako se pojavio jedan od najvažnijih albuma u popularnoj muzici, dvostruki "London Calling" grupe The Clash, voditelj Bojan Marjanović će za vas birati najlepše numere ove grupe, kao i pesme koje su njeni članovi, pogotovu frontmen i idejni vođa Joe Strummer, snimali posle raspada benda.
A osim obeležavanja ovog jubileja, za zakašnjenjem od sedam dana ćemo poželeti i 65. rođendan velikom Tom Waitsu.
* * *
"Kultur Boom Show" je novi program na književnoj i kulturnoj sceni Beograda!
Svake druge nedelje u klubu "Peron" pesnikinje i pesnici, perfomerke i performeri, književnice i književnici, kantautorke i kantautori, muzičarke i muzičari osvajaju binu i dokazuju da književnosti, muzika i muzičko igranje rečima mogu i treba da žive i na klupskoj sceni.
Nasuprot ostatku kulturnih dešavanja, "Kultur Boom Show" je svojevrsna živa emisija u kojoj voditelj Bojan Marjanović u ulozi novinara vodi razgovore sa predstavnicima kulturne scene i predstavlja njih i njihov rad iz drugačije perspektive.
Autori će se predstaviti publici kroz nastup i kroz intervjue u trenutno najposećenijem klubu u Beogradu.
Ako mislite da reči nisu predviđene samo za sterilne i memljive sale, u kojima ste do sada navikli da konzumirate književnost, vidimo se u nedelju 14. decembra u klubu "Peron" na trećem izdanju "Kultur Boom Show"-a!
Ulaz od 20h, program počinje u 21h
Ulaznica 100 dinara
Program uređuju Siniša Stojanović Sinister i Bojan Marjanović.
Peron Savamala
Braće Krsmanovića 12
https://www.facebook.com/peron.savamala.page
30. 11. 2014.
Književni časopis FANTOM SLOBODE (br. 2/2014)
ZAGREB/DUBROVNIK
Ima li u matematici poezije? Kako bismo spojili tu egzaktnu znanost s posve individualističkim izražavanjem čije se konačno zna-čenje nikako ne može svesti na jednu formulu, nego se, upravo suprotno, u njemu neprestano iznalaze novi semantički slojevi?
Pripovjedna proza Suzane Matić koja otvara ovaj broj „Fantoma slobode“ odličan je putokaz za odgovor. Poetizacijom matematičkog razmišljanja Matić suočava čitatelja s oksimoronom: stabilni pojmovi i konstante dovode se postupno do značenjskog bezdana u kojem se na kraju gube.
Prozni blok nastavljaju priče Mladena Vukšića u kojima se kroz dijaloge profiliraju različiti karakteri koji slične događaje popraćuju svaki vlastitom, osobitom reakcijom. Vukšićnas časti prikazom višestrukog doživljaja koji je uvijek uvjetovan specifičnim horizontom očekivanja (ne samo čitatelja, nego i lika).
Slijedi dijaloški roman beogradskog pisca Zorana Ilića Da sam ja Neko. Fantom ga ovdje donosi u cijelosti prije službenog objavljivanja knjige. Napisan u dijaloškoj maniri Diderotovih romana, Da sam ja Neko kroz razgovore protagonista preispituje odnos umjetnika i umjetnosti, umjetnika i okoline te umjetnosti i okoline ukazujući pritom na probleme s kojima se umjetničko stvaralaštvo suočava, od predrasuda preko cenzure do sukoba taština. Kroz dijalog protagonista Ilić razvija kognitivnu mapu u kojoj povezuju razne umjetnike i njihova djela koja u stvarnosti nisu ni u kakvom odnosu i tako izlaže osobnu sliku svijeta. Kako autor sam kaže, »kratki fragmentarni roman Da sam ja Neko kroz stvarni ili imaginarni dijalog dva junaka, Nekog i Pajaca, između ostalog, bavi se mjestom i ulogom umjetnika u svijetu koji nas okružuje. Fokusiran, prije svega, na umjetnike iz svijeta kazališta i filma (Bertolt Brecht, Fassbinder, Fritz Lang, Želimir Žilnik…) koji su često upravo oni koji nezadrživo hrle naprijed, u novo i nepoznato.«
Blok poezije donosi petoricu mlađih pjesnika koji osvajaju ingenioznim slikama. Prvi u nizu je srbijanski pjesnik Žarko Aleksić, autor vizualno-pjesničkog ciklusa Skupovi: osamnaest pjesama popraćene su svaka svojom fotografijom samog autora koja je na svojstven način komentira i, što je još bolje, navodi čitatelja na aktivno sudjelovanje u kreiranju smisla. Goran Gatalica sjajno spaja znanstveni diskurs astronomije i kajkavsko narječje, domišljate jezične eskapade i prizori Dubravka Zlateca pršte od smionosti, Josip Ivić će nas ganuti i posjeći grubom osje-ćajnošću kojom piše o gubitku iluzija, a Mladen Blažević će nas vratiti u neka nepoznata vremena i čudnovate prostore.
Nakon poezije slijedi esejistički dio sačinjen od duhovitih i oštroumnih promišljanja Gorana Bogunovića koji kroz apsurdne prispodobe postavlja zanimljiva pitanja o odnosu čovjeka i muzike, smislu ritma i dražima kaosa. Fantom ponovno završava putopisnom prozom; ovaj put je riječo meditativnom, smirujućem prikazu putovanja Francuskom Anastazije Komljenović.
Pripovjedna proza Suzane Matić koja otvara ovaj broj „Fantoma slobode“ odličan je putokaz za odgovor. Poetizacijom matematičkog razmišljanja Matić suočava čitatelja s oksimoronom: stabilni pojmovi i konstante dovode se postupno do značenjskog bezdana u kojem se na kraju gube.
Prozni blok nastavljaju priče Mladena Vukšića u kojima se kroz dijaloge profiliraju različiti karakteri koji slične događaje popraćuju svaki vlastitom, osobitom reakcijom. Vukšićnas časti prikazom višestrukog doživljaja koji je uvijek uvjetovan specifičnim horizontom očekivanja (ne samo čitatelja, nego i lika).
Slijedi dijaloški roman beogradskog pisca Zorana Ilića Da sam ja Neko. Fantom ga ovdje donosi u cijelosti prije službenog objavljivanja knjige. Napisan u dijaloškoj maniri Diderotovih romana, Da sam ja Neko kroz razgovore protagonista preispituje odnos umjetnika i umjetnosti, umjetnika i okoline te umjetnosti i okoline ukazujući pritom na probleme s kojima se umjetničko stvaralaštvo suočava, od predrasuda preko cenzure do sukoba taština. Kroz dijalog protagonista Ilić razvija kognitivnu mapu u kojoj povezuju razne umjetnike i njihova djela koja u stvarnosti nisu ni u kakvom odnosu i tako izlaže osobnu sliku svijeta. Kako autor sam kaže, »kratki fragmentarni roman Da sam ja Neko kroz stvarni ili imaginarni dijalog dva junaka, Nekog i Pajaca, između ostalog, bavi se mjestom i ulogom umjetnika u svijetu koji nas okružuje. Fokusiran, prije svega, na umjetnike iz svijeta kazališta i filma (Bertolt Brecht, Fassbinder, Fritz Lang, Želimir Žilnik…) koji su često upravo oni koji nezadrživo hrle naprijed, u novo i nepoznato.«
Blok poezije donosi petoricu mlađih pjesnika koji osvajaju ingenioznim slikama. Prvi u nizu je srbijanski pjesnik Žarko Aleksić, autor vizualno-pjesničkog ciklusa Skupovi: osamnaest pjesama popraćene su svaka svojom fotografijom samog autora koja je na svojstven način komentira i, što je još bolje, navodi čitatelja na aktivno sudjelovanje u kreiranju smisla. Goran Gatalica sjajno spaja znanstveni diskurs astronomije i kajkavsko narječje, domišljate jezične eskapade i prizori Dubravka Zlateca pršte od smionosti, Josip Ivić će nas ganuti i posjeći grubom osje-ćajnošću kojom piše o gubitku iluzija, a Mladen Blažević će nas vratiti u neka nepoznata vremena i čudnovate prostore.
Nakon poezije slijedi esejistički dio sačinjen od duhovitih i oštroumnih promišljanja Gorana Bogunovića koji kroz apsurdne prispodobe postavlja zanimljiva pitanja o odnosu čovjeka i muzike, smislu ritma i dražima kaosa. Fantom ponovno završava putopisnom prozom; ovaj put je riječo meditativnom, smirujućem prikazu putovanja Francuskom Anastazije Komljenović.
(tekst je iz Uvodnika novog broja FANTOMA SLOBODE)
11. 11. 2014.
Kultur Boom Show #2 u klubu Peron
MUZIČARI // PISCI // PESNICI // REDITELJI // GLUMCI // STAND UP // INTERVJUI // LIVE SHOW
PRVI KULTURNI TALK SHOW, uživo pred vama, u klupskom okruženju
Na drugom izdanju show-a u nedelju 16.11. nastupaju sledeći autori i autorke:
* Milutin Petrović, reditelj i muzičar (Mylutin, El Dorado)
* Radoslav Raša Kominac, pesnik
* Nikola Dum Dum Radić, muzičar (Barka Dilo)
* Anja Marković, pesnikinja
* Danilo Lučić, pesnik
* Predrag Milojević, pesnik
+ spisak gostiju još nije zaključen, pratite nas i očekujte još nekoliko najava u narednim danima...
=================================
"Kultur Boom Show" je novi program na književnoj i kulturnoj sceni Beograda!
Svake druge nedelje u klubu "Peron" pesnikinje i pesnici, perfomerke i performeri, književnice i književnici, kantautorke i kantautori, muzičarke i muzičari osvajaju binu i dokazuju da književnosti, muzika i muzičko igranje rečima mogu i treba da žive i na klupskoj sceni.
Kultur Boom Show je svojevrsna živa emisija u kojoj voditelj Bojan Marjanović u ulozi novinara vodi razgovore sa predstavnicima kulturne scene i predstavlja njih i njihov rad iz drugačije perspektive.
Autori će se predstaviti publici kroz nastup i kroz intervjue u trenutno najposećenijem klubu u Beogradu.
Vidimo se u nedelju 16. novembra u klubu "Peron" na drugom izdanju "Kultur Boom Show"-a!
Ulaz od 20h
Ulaznica 100 dinara
Program uređuju Siniša Stojanović Sinister i Bojan Marjanović.
Peron Savamala
Braće Krsmanovića 12
7. 11. 2014.
KULTUR BOOM SHOW #1!
Kultur Boom Show je novi program na književnoj i kulturnoj sceni Beograda!
Svake druge nedelje u klubu Peron pesnikinje i pesnici, perfomerke i performeri, kantautorke i kantautori, muzičarke i muzičari osvajaju binu i dokazuju da poezija, muzika i muzičko igranje rečima mogu i treba da žive i na klupskoj sceni.
Nasuprot ostatku kulturnih dešavanja, Kultur Boom Show je živa emisija u kojoj voditelj Bojan Marjanović u ulozi akcionog novinara vodi razgovore sa predstavnicima kulturne scene danas i predstavlja njih i njihov rad iz druge perspektive i dinamike.
Autori će sebe i svoj rad predstavljati kroz intervjue i nastup u trenutno najposećenijem klubu u Beogradu.
Ako mislite da reči nisu predviđene samo za sterilne i memljive sale, u kojima ste do sada navikli da konzumirate književnost, umetnost i muziku, vidimo se nedeljom 2. novembra u klubu Peron na prvom izdanju Kulture Boom Show-a!
Za prvi u nizu Kultur Boom Show događaja najavljeni su Danijel Kovač iz grupe Jarboli, Ivan Kačavenda poznatiji kao Ivica, Nenad Marić aka Kralj Čačka, Ivana Rašić aka MC SAJSI, Petar Matović književnik i pesnik i Dragana Mladenović pesnikinja.
* Program uređuju Siniša Stojanović Sinister i Bojan Marjanović.
Ulaz od 20h
Ulaznica 100 dinara
Peron Savamala
Braće Krsmanovića 12
Svake druge nedelje u klubu Peron pesnikinje i pesnici, perfomerke i performeri, kantautorke i kantautori, muzičarke i muzičari osvajaju binu i dokazuju da poezija, muzika i muzičko igranje rečima mogu i treba da žive i na klupskoj sceni.
Nasuprot ostatku kulturnih dešavanja, Kultur Boom Show je živa emisija u kojoj voditelj Bojan Marjanović u ulozi akcionog novinara vodi razgovore sa predstavnicima kulturne scene danas i predstavlja njih i njihov rad iz druge perspektive i dinamike.
Autori će sebe i svoj rad predstavljati kroz intervjue i nastup u trenutno najposećenijem klubu u Beogradu.
Ako mislite da reči nisu predviđene samo za sterilne i memljive sale, u kojima ste do sada navikli da konzumirate književnost, umetnost i muziku, vidimo se nedeljom 2. novembra u klubu Peron na prvom izdanju Kulture Boom Show-a!
Za prvi u nizu Kultur Boom Show događaja najavljeni su Danijel Kovač iz grupe Jarboli, Ivan Kačavenda poznatiji kao Ivica, Nenad Marić aka Kralj Čačka, Ivana Rašić aka MC SAJSI, Petar Matović književnik i pesnik i Dragana Mladenović pesnikinja.
* Program uređuju Siniša Stojanović Sinister i Bojan Marjanović.
Ulaz od 20h
Ulaznica 100 dinara
Peron Savamala
Braće Krsmanovića 12
24. 10. 2014.
Sajam knjiga
Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“ prvi put ove godine zvanično učestvuje na 59. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.
U hali 2 nivo B, kao prateći program Sajma, biće otvorena izložba „Dis i njegova proleća“, a u utorak 28. oktobra u 13 časova u hali 1 u Areni biće promocija manifestacije Disovo proleće i ovogodišnjih laureata Ane Ristović (Disova nagrada) i Jane Aleksić (nagrada Mladi Dis) i izdanja Biblioteke.
Pozivamo Vas da prisustvuje ovoj značajnoj promociji čačanske kulture i druženju sa dobitnicima.
U hali 2 nivo B, kao prateći program Sajma, biće otvorena izložba „Dis i njegova proleća“, a u utorak 28. oktobra u 13 časova u hali 1 u Areni biće promocija manifestacije Disovo proleće i ovogodišnjih laureata Ane Ristović (Disova nagrada) i Jane Aleksić (nagrada Mladi Dis) i izdanja Biblioteke.
Pozivamo Vas da prisustvuje ovoj značajnoj promociji čačanske kulture i druženju sa dobitnicima.
Пријавите се на:
Постови (Atom)















