::: BEOGRAD :::
Simboličnim rušenjem zida koji je od 2007. godine prekrivao mapu Titovih putovanja, ministar kulture Predrag Marković otkrio je deo autentične zidne dekoracije Muzeja "25. maj", i otvorio izložbu pod nazivom "Nesvrstani - od Beograda do Beograda".
Izložbu je u Kući cveća priredio Muzej istorije Jugoslavije povodom 50. godišnjice prvog Samita nesvrstanih koji je održan u Beogradu.
"Srbija je ovih dana dokazala, zahvaljujući sjajnim ljudima, da čuva svo svoje bogato nasleđe koje ima, od neolitskog perioda, antičke gradove, srednjevekovne dvorove, do najnovijeg nasleđa", kazao je ministar kulture, informisanja i informacionog društva.
On je istakao da "moramo da čuvamo prošlost koja je nastajala na ovom tlu, moramo da sklonimo zidove iza kojih se kriju dokazi istorije", poput zida koji je krio reljef, poklon grada Titu, mapu njegovih putovanja koja je 2007. godine zatvorena zidom.
"Na mapi su obeležena mesta koja je Tito posetio do otvaranja Muzeja '25. maj' 1962. godine, tada sam imao sedam godina i nisam puno znao, ali ta putovanja su bila važan deo spoljnopolitičke strategije zemlje, planirana i organizovana u funkciji razvijanja bilateralnih odnosa Jugoslavije, ali i učvršćivanja njene uloge u Pokretu nesvrstanih", kazao je Marković.
Ministar je naglasio da rušenjem poslednjeg dela zida koji je prekrivao reljef želi da ubuduće ne bude zidova i da ovim činom istovremeno otvara i mauzolejsku izložbu "Nesvrstani - od Beograda do Beograda".
Izloženo je 32 eksponata predstavnika zemalja koje su učestvovale na prvom samitu, medju kojima su mnogi kulturna dobra zemalja iz kojih potiču: bronzana statua boga Ozirisa iz 6. vek p.n.e, iz perioda Poznog egipatskog carstva, poklon predsednika Anvara el Sadata.
Izloženi su dekorativni predmeti izradjeni u tradicionalnim tehnikama - pribor za pisanje od slonovače i zlata, poklon predsednika Vrhovnog vojnog saveta Sudana, generala Ibrahima Abuda, srebrna kutija za cigarete, poklon etiopskog cara Hajla Selasija...
Kustos izložbe Ana Panić je kazala da je Muzej izložbom želeo da predstavi širi društveni kontekst ideje nesvrstavanja, multikulturalizma, različitih isprepletanih uticaja i susreta svetova. Ona je dodala da se sud o izloženim predmetima ne može donositi samo na osnovu estetskih vrednosti, jer su oni dokumenti vremena.
(izvor -- TANJUG)
Нема коментара:
Постави коментар