27. 2. 2020.

"Otac" otvara, a Džon Malkovič zatvara 48. FEST: Više od 300 filmova

B92, Beta
Film Srdana Golubovića "Otac" otvoriće sutra 48. Beogradski međunarodni filmski festival (FEST), posvećen sećanju na glumca Bekima Fehmijua, pod nazivom "Skupljači emocija".
Festival će biti održan od 28. februara do 8. marta, a publika će moći da vidi 96 premijernih filmova i da uživa u više od 300 projekcija u osam dvorana. Od ovog izdanja, FEST će imati takmičarski program, a za nagrade će se takmičiti 20 filmova iz Srbije i sveta. Premijerni filmovi biće prikazani u programima - Glavni takmičarski, Glavni van konkurencije, Fokus FEST, Gala, FEST klasik, Fest 48, Specijalne projekcije i FEST fokus van konkurencije. Festivalski

DOMANOVIĆEVOM ULICOM

Muzej nauke i tehnike, Skender begova 51, Beograd
Subota, 29. februar u 19 časova
SABRANA DELA RADOJA DOMANOVIĆA
Priredila Nadežda Purić Jovanović
Presing Mladenovac, 2019.
Sabrana dela Radoja Domanovića u jednoj knjizi: pripovetke, publicistika, dokumentarni spisi
Razgovaraju: Nadežda Purić Jovanović i Dejan Simonović

25. 2. 2020.

Ovacije i suze za "Oca": Rasprodate projekcije filma Srdana Golubovića na Berlinalu


Pred našu publiku "Otac" stiže 28. februara, i njegovom projekcijom u Sava centru svečano će biti otvoren 48. Fest
O NAŠEM "Ocu" se puno priča i vrlo sam zadovoljan, mislim da je ovo veoma dobar početak za život jednog filma. Reakcije publike, kao i kritike koje su do sada izašle su odlične. U prilog tome govori i činjenica da su posle premijere 22. februara pred prepunom dvoranom, i dve naredne projekcije, u nedelju i sinoć, bile rasprodate - kaže reditelj Srdan Golubović, jedini predstavnik srpske kinematografije na ovogodišnjem, 70. festivalu u Berlinu. O uspehu njegovog

24. 2. 2020.

SKC Filmforum‎ - Izvođenje poezije na filmu 2 - Vilijem Blejk


Da li ste gledali poslednji film Larsa fon Trira? Da li pamtite sledeći dijalog?

"Tigar živi od krvi i ubistva,
ubija jaganjca..
...i to je takođe i umetnikova priroda...
....
čitali ste Blakea kao đavo bibliju."

Dođite da pričamo o tome......


Utorak, 25. februar 2020 u 20h

Filmforum SKC, Kralja Milana 48, Beograd

Ciklus: Izvođenje poezije na filmu

Tema: Stihovi Vilijema Blejka

Predavanje i razgovor sa analizom vizuelnih primera

Predavači: Tijana Savatić i Stevan Vuković

Nakon januarske analize upotrebe stihova T. S. Eliota u filmovima poput „Apokalipsa danas“ Frensisa Forda Kopole, ili „Ljubav i smrt“ Vudi Alena, februarsko izdanje ciklusa „Izvođenje poezije na filmu“ fokusiraće se na načine na koji su stihovi Vilijema Blejka korišćeni u nizu filmskih ostvarenja poput "Istrebljivača" Ridli Skota i „Mrtvog Čoveka“ Džima Džarmuša.
U navedenom Džarmuševom fimu, kao i u „Poslednjim danima“ Gis van Santa, koji pokazuje poslednje dane u životu muzičara rađenog po liku Kurta Kobejna, protagonista se i zove Blejk, i njihovi su likovi građen sa namerom da prikažu savremeno otelotvorenje mita o romantičaskom pesniku. S druge stane, i horor filmovi obiluju ilustracijama preuzetim od Blejka, gde svakako prednjači trilogija rađena po romanima Tomasa Harisa o Hanibalu Lekteru.

Četiri decenije filma „Majstori, majstori” Gorana Markovića

Dnevnik.rs

Povodom obeležavanja 40 godina od kultnog filma Gorana Markovića “Majstori, majstori”, u Dvorani Kulturnog centra Beograda u utorak od 18 časova organizuje se projekcija filma, izložba fotografija sa snimanja i razgovor sa ekipom.
U razgovoru učestvuju reditelj Goran Marković, direktor fotografije Milan Spasić Papi, kompozitor Zoran Simjanović i glumci Snežana Nikšić, Mira Banjac, Mirjana Karanović, Tanja Bošković i Bogdan Diklić. Izložbu je priredila i razgovor vodi Maja Medić. 
Goran Marković je pre četrdeset godina sa Miroslavom Simićem, s kojim je prethodno napisao “Specijalno vaspitanje”, napisao tragikomičnu priču o odlasku u penziju čistačice u osnovnoj školi. Taj događaj kao i tužba

23. 2. 2020.

U Subotici održana promocija knjige Zorana Ilića „Uvod u pank”



Zoran Ilić, prozni pisac iz Beograda, predstavio je svoju knjigu „Uvod u pank“ 26. februara 2020. godine u čitaonici Gradske biblioteke Subotica. Moderator je bio Slobodan Martinović.

Zoran Ilic  je bio urednik u „Кnjiževnoj reči“, gostujući urednik u „Albumu“ (Sarajevo), dobitnik je „Priznanja Кrleža“ za 2009. i „Donat“ za književni doprinos za 2016. godinu. Trenutno uređuje veb-sajt za književnost posvećen autorima sa prostora bivše Jugoslavije (prozaonline.com).


Dobar start ostvarenja Srdana Golubovića: Ovacije i suze za film Otac u Berlinu!


Od gubitnika do heroja: 
Reditelj već treći put učestvuje na Berlinalu, a nakon projekcije je desetominutnim aplauzom pozdravljen Goran Bogdan, kao i autorska ekipa
Na 70. Filmskom festivalu u Berlinu u subotu je premijerno prikazan film „Otac“ Srdana Golubovića u selekciji „Panorama“. Proslavljeni reditelj već treći put učestvuje na Berlinalu, a nakon projekcije 10 minuta su trajale ovacije njemu i glavnom glumcu Goranu Bogdanu. 
- Ovo je topao i dirljiv film. Svet je video i drugo lice Srbije - samo su neke od reakcija ljudi iz publike koji su izlazili iz sale brišući suze

FAKI 2020 OTVORENI POZIV – Kontrola

23. Festival Alternativnog Kazališnog Izričaja, u 2020. godini posvećen temi društvene, političke, osobne, situacijske i umjetničke kontrole – otvara poziv aplikacijama za sudjelovanje u novom izdanju.
Svake godine FAKI bira festivalsku temu kojom želi skrenuti pozornost ka duboko ukorijenjenim, trulim, mutirajućim, uskoumnim, konzervativnim društveno-političkim problemima. 23. FAKI fokusiran je temi ideje kontrole – na razini društva, države, institucije, kolektiva, paradigme, i naposljetku kontroli u raznim metodologijama organiziranja izvedbenih ekosustava. U 2020. godini želimo pozornicu našeg alternativnog izvedbenog festivala otvoriti suvremenim izvedbenim projektima koji metodološki i emancipacijski odstupaju od ustaljenih normi i fiksne kontrole nad vlastitim rezultatom – npr. umjetničke LARP prakse, relacioni performans, guerilla teatar, instant kompozicija, improvizacijsko kazalište, …
23. FAKI otvoren je svim umjetnicima/cama – pojedincima i grupama koje prakticiraju kritičke i refleksivne umjetničke izvedbene prakse, a posebice nekonvencionalnim projektima i idejama koje se tematski bave problematikom kontrole, u formatu dramskih i post-dramskih, performativnih i plesnih izvedbi.
Natječaj je otvoren aplikacijama zaključno do 25.02.2020., isključivo putem prijavnice na adresi: forms.gle/tT3923P9pio5rReW8
Odabrani autori/ce će biti obaviješteni po selekciji projekata za rezidencije i izvedbe putem e-maila, prije 29. veljače 2020.
Nudimo:
– dijeljeni smještaj za umjetnike/ce koji rade na novoj produkciji u okviru rezidencije
– dijeljeni smještaj za gostujuće izvedbe u sklopu festivala
– sufinanciranje putnih troškova (do 200€ za pojedince/ke i do 500€ za grupe)
– oblikovatelja/icu svjetla i tehničara/ku
– oblikovatelja/icu zvuka i tehničara/ku
– vanjsko oko tijekom rezidencije
– prostore za probe i izvedbe
– tehničku podršku
– promociju
Rok za prijave (produžen): 25.02.2020.
Datumi održavanja rezidencija: 1.–31.5.2020.
Datumi održavanja festivala: 26.–31.5.2020.
Pitanja: faki@attack.hr

REAKCIJA SLOVENAČKIH STRUČNJAKA NA IMENOVANJE VD DIREKTORA MSUB


Teatar na raskršću




22. 2. 2020.

Drugi „Teatar na raskršću” u Nišu biće sigurno održan


Uprkos ostavkama na članstvo u savetu i otkazivanju planiranih predstava, Festival pozorišta Balkana ne menja termin – počinje 11. marta, na Dan Narodnog pozorišta u Nišu i trajaće osam dana
Niš – Pozorišni festival „Teatar na raskršću”, osnovan na inicijativu gradonačelnika Niša Darka Bulatovića krajem leta 2018. godine, i koji je prvi put održan prošle godine povodom Dana Narodnog pozorišta u Nišu, biće organizovan i ove godine od 11. do 19. marta. Ovo je za „Politiku” potvrđeno juče u pozorištu na niškom Sinđelićevom trgu, gde nam je rečeno da se sve čini da, kao i lane, drugi po redu susret teatara zemalja Balkana protekne u najboljem redu i da,

21. 2. 2020.

Biblioteka "Filim Višnjić" - Promocija zbirke NEKE DRUGE PESME


Pozivam vas da se u utorak 25. februara od 18 časova pridružite promociji zbirke NEKE DRUGE PESME u biblioteci "Filip Višnjić" (Vojvode Stepe 261, Voždovac).

Tokom večeri, ću potpisivati primerke knjige zainteresovanim čitaocima.

**********Za sve one koji se po prvi put susreću sa mojom poezijom evo više informacija:

Zbirka pesama NEKE DRUGE PESME Teodora Lorenčiča, književnika, filozofa i pesnika, poreklom iz Slovenije, koji trenutno živi i stvara u Srbiji i na srpskom jeziku, i koji je poznatiji i kao ''poslednji pesnik Jugoslavije'' nastala je i objavljena je direktno na srpskom jeziku.

Autor kome je pre više od godinu dana inspiracija počela da dolazi na srpskom jeziku, koji mu nije maternji ali mu je bio dobro poznat tokom mladosti kada je zbog svojih političkih stavova bio više puta cenzurisan u Sloveniji čak i sa nepunih 17 godina bio politički osuđen zbog svojih pesama, već neko vreme živi i radi u Beogradu.

''I dok u poslednje tri decenije naša Srbija stoji kao sinonim za zemlju iz koje se po pravilu odlazi, u međuvremenu se dešava jedan izuzetak od pravila. Fenomen, zapravo. U istu tu Srbiju došao je čovek koga u životu interesuje isključivo jedna reč. Ona najskuplja. A to je ljubav. I ništa manje od ljubavi. Takvi ljudi Srbiju čine boljim mestom'' napisao je na fejsbuku muzičar Dragan Pećinar.

Ljubav kao jedna od najvažnijih tema se prožima kroz njegovu poeziju. “Ja sam pesnik ljubavi, i ubeđen sam, da je ljubav izvor poezije od kako ima poezije. U mojim pesmama se ljubav iskazuje na različitim nivoima, izravno ili metaforično: ljubav prema ženi, ljubav kao ontološka i etička bit stvarstva, ljubav kao senzus, eros i tanatos”, kaže Teodor.

U recenziji zbirke NEKE DRUGE PESME stoji da je za Teodora Lorenčiča pesma ljubavna iskaznica, a često i ljubavna poslanica. U oba slučaja sve je spisano oštro, bogato i sveljubno. Čitaoci će zapaziti da se njegovo viđenje sveta i veka bitno razlikuje od kazivanja ovovremenih orfeja, te da ga to čini naglašeno osobenim u savremenoj pesničkoj produkciji.

20. 2. 2020.

U susret Gvarneri festu

Danas pre 6 sati  |  Piše: K. D.
Zimska škola muzike kao priprema za prvo Međunarodno takmičenje gudača balkanskih zemalja Već punih 21 godinu u Banji Koviljači postoji i živi Zimska škola muzike, pod vođstvom profesora violine Vlade Markovića. Tokom januara i februara ove godine školu je pohađalo preko 70 mladih muzičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske u uzrastu od osnovaca do mastera muzičke Akademije.
Uz profesora Markovića, sa polaznicima su radili: klavir – Julijana Šulović, Ružica Gojković, Ena Ovčina, kontrabas – LJubinko Lazić, violončelo – Dejan Travica, Teodora Crnogorac, violina – Jovan Rašković. Za dvadeset dana boravka, mladi violinisti, violisti, violončelisti i kontrabasisti, uvežbavaju repertoar za takmičenja i program za narednu školsku godinu sa profesorima i uz klavirsku pratnju. Na kraju seminara održavaju zajednički koncert svih polaznika.

Omaž bekimu i nedi: Retrospektiva filmova naših velikana na fest-u

Blic |  Tatjana Nježić

Legendarna Neda (1953, Knjaževac - 2020, Beograd) u svet pokretnih slika zakoračila je kad joj je bilo samo trinaest, a u bogatoj karijeri igrala je u preko 40 predstava i više od 120 ostvarenja na malim i velikim ekranima. Na Festu, u okviru retrospektive, biće prikazano devet filmova među kojima je i "Podne" Puriše Đorđevića u kojem glumi sa svega petnaest godina. Partneri na filmu bili su joj Faruk Begoli i Ljubiša Samardžić, sa kojim će kasnije igrati i u

Michel Hazanavicius predsjedava žirijem 26. Sarajevo Film Festivala


Poznati francuski režiser na čelu je žirija 26. izdanja festivala, koje će biti održano od 14. do 21. augusta u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Francuski režiser Michel Hazanavicius, dobitnik Oscara za film Umjetnik, bit će predsjednik ovogodišnjeg žirija Takmičarskog programa – igrani film na 26. Sarajevo Film Festivalu, koji će biti održan od 14. do 21. augusta u bh. prijestonici. Hazanavicius se u Sarajevo vraća nakon što je 2014. ondje predstavio film Potraga, a sada se pridružuje plejadi filmaša koji su na prethodnim izdanjima SFF-a predsjedavali žirijem, poput Mikea Leigha, Jeremyja Ironsa, Nurija

Portal SEEcult.org dobitnik Nagrade Fondacije Tanja Petrović


Nagrada Fondacije “Tanja Petrović” za izuzetan doprinos afirmisanju kulture i umetnosti u medijima dodeljena je Portalu za kulturu Jugoistočne Evrope SEEcult.org, a specijalnu Plaketu za entuzijazam u kulturi dobilo je gimnazijsko pozorište Teatar Gimnazijalac iz Lebana.
Portal za kulturu SEEcult.org, kako je istaknuto u obrazloženju, već 18 godina doprinosi razvoju otvorene kulturne i umetničke scene u Srbiji i Jugoistočnoj Evropi, promovisanju multikulturalne i međunarodne saradnje u regionu i šire. Na portalu SEEcult.org do sada je objavljeno više od 400.000 tekstova iz oblasti kulture i umetnosti, koji su obogaćeni vizuelnim-foto i video sadržajima. Od osnivanja do danas, SEEcult.org je realizovao sa partnerima i niz projekata

19. 2. 2020.

Golubović brani čast srpskog filma: Veću tremu imam od srpske publike


U Berlinu danas počinje 70. jubilarni Međunarodni filmski festivala Berlinale, koji će biti u znaku politike i raznolikosti tema, poslednjih meseci veoma aktuelnih u filmskoj industriji.
Za Zlatnog medveda boriće se 18 ostvarenja, a čast srpske kinematografije u programu „Panorama“ brani film „Otac“ reditelja Srdana Golubovića. 
Film će publika moći da pogleda već trećeg dana, a i Golubovićeva dva prethodna ostvarenja „Klopka“ i „Krugovi“ svetsku premijeru imala su na istom mestu. Siromaštvo i deca - Kan, Berlin i Venecija su najbolji festivali na kojima film može da se promoviše - kaže Golubović, koga odmah nakon Nemačke čeka i mnogo važnija

17. 2. 2020.

Premijera predstave Hleb teatra u Bitefu

 Piše: SeeCult.org
Hleb teatar sutra će premijerno izvesti u Bitef teatru predstavu „Majke“, koja propituje i traga za suštinom odgovora na pitanje: „Biti ili ne biti majka?“ Kroz likove Majke, Pramajke i Postmajke, tri generacija žena, u izvođenju Marte Keler, Sanje Krsmanović Tasić i Jovane Mihić, predstava traga za suštinom majčinstva, pojmovima koji su u majku utkani, kao što su „briga“, „krivica“, „nežnost“, ali ujedno daje i kritiku institucionalizovanih praksi materinstva u savremenom društvu, potrošačkog konteksta
Koncept, tekst i režiju predstave potpisuje Sanja Krsmanović Tasić, a muziku uživo izvodi njen autor Jugoslav Hadžić. Kostimografkinja predstave je Olja Stojanović, u saradnji sa Hleb teatrom, dok je za total dizajn zadužena Anastasia Tasić. Predstava je posvećena majci, ali ne samo onoj posvećenoj, brižnoj i dobroj, već i svim majkama hrabrosti i kukavičluka, istrajavanja i odustajanja, majkama koje su utkane u nama, bilo kog da smo pola i opredeljenja. „Majka je

16. 2. 2020.

Srpski reditelj Ognjen Glavonić u žiriju Berlinala

Ognjen Glavonić, srpski reditelj poznat po filmovima „Teret“ i „Dubina dva“, biće član žirija na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu i odlučivaće o najboljem debitantskom filmu (GWFF Best First Feature Award).
Od 2006. godine, od kada je uvedena GWFF nagrada za najbolji prvi film, Berlinale se još više nego ranije zalaže za podršku debitantima. Za nagradu će se ove godine takmičiti 21 rediteljski prvenac u programima „Susreti“ (3 filma), „Panorama“ (8 filmova), „Forum“ (4 filma), „Generacija“ (4 filma) i „Perspektive Deutsches Kino“ (2 filma). Novčani deo nagrade iznosi 50.000 eura i biće podeljen između producenta i reditelja pobedničkog filma, a donira ga GWFF (Gesellschaft zur Wahrnehmung von Film und Fernsehrechten), društvo posvećeno čuvanju filmskih i televizijskih prava.
Na zvaničnom sajtu Berlinala, naš reditelj je predstavljen sledećim rečima: Srpski redatelj i scenarista Ognjen Glavonić rođen je 1985. godine. Završio je filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Njegova izuzetna filmografija uključuje dokumentarne filmove „Živan pravi pank festival“ (2014), koji je premijerno prikazan na festivalu Cinéma du Réel u Parizu, i „Dubinu dva“ (2016), koji je nakon premijere na Berlinalu osvojio brojne nagrade na 70 festivala. Njegov najnoviji film, igrani dugometražni prvenac „Teret“, premijerno je prikazan u selekciji „Petnaest dana autora“ u Kanu, a nakon toga i na preko 90 festivala gde je osvojio 26 nagrada. Glavonić je i suosnivač Pančevo film festivala. Pored Glavonića, u žiriju za GWFF nagradu se ove godine nalaze egipatska rediteljka Hala Lotfi i španski proučavalac filma Gonzalo de Pedro Amatria.
Na ovogodišnjem Berlinalu svoje svetske premijere imaće srpski film „Otac“ i manjinska srpska koprodukcija „Malmkrog“, a na festivalu će biti upriličene i dve specijalne projekcije kultnog filma „W.R. – Misterije organizma“ povodom obeležavanja pedeset godina programa „Forum“.

15. 2. 2020.

Retrospektiva filmova Nede Arnerić na 48. FEST-u


B92 

Povodom nedavne smrti legendarne srpske glumice Nede Arnerić, na ovogodišnjem FEST-u će u njenu čast biti prikazano devet filmova u kojima je glumila. 

Neda Arnerić rođena je u Knjaževcu 1953. godine. Još kao dete pohađala je balet u Dečjoj… »

ŽURKA POEZINA POVODOM 10 GODINA POEZIN PARTY DOGAĐAJA U BEOGRADU


MESTO: KLUB BLUZ I PIVO U BEOGRADU U CETINJSKOJ 15
DATUM: NEDELJA, 16. FEBRUAR 2020. GODINE
VREME: OD 20h

Povodom 10 godina Poezin Party mesečnih događaja u Beogradu, nastupiće u nedelju u klubu BLUZ I PIVO pesnici i pesnikinje: Goran Živković, Bojan Ilić Bokerini, Nikola Oravec, Damir Nedić, Đorđe Đorđević, Simonida Banjeglav, Katarina Kovačević, Siniša Stojanović, Milan Mijatović, Ana Pantić, Radovan Božović, Tamara Naumović, Jovana Ilkić, Igor Markišić, Zoran Antonijević, Branka Selaković, Dijana Knežević, Emir Salihović, Hana Gadomski, Dragana Nikolić, Stefan Brezar, Katarina Fiamengo, Tatjana Medić, Dragoslava Barzut, J Nahualli Bardo (Mexico) i Der Kosmonaut (USA).

Nakon deset godina mukotrpnog rada, lične i kolektivne izgradnje na ovom našem poetsko-performerskom društvu, uspeli smo da istrajemo i ostvarimo brojne ideje. Bilo je usput mnogo uspona i padova i evo opet smo na početku. Na početku nove decenije Poezina.

Mnogi su uz nas sazrevali i danas su ljudi, mnogi su bili dečaci i devojčice a danas su mame i tate. Više stotina pesnikinja i pesnika, performerki i performera iz Srbije, regiona i sveta nastupalo je redovno, povremeno ili jednom na mesečnim Poezin Party događajima od 2010. godine do danas.

Poezin je kao organizator, četiri puta do sada birao predstavnika Srbije kao pobednika domaćeg pesničkog slem takmičenja i slao ga na put u neki drugi evropski grad u kojem se odvijalo pesničko takmičenje evropskog slema.

Poezin je putovao, Poezin je bio domaćin, Poezin se susretao sa mnogima i učio od mnogih. Poezin je promenio dvadeset sedam beogradskih klubova u kojima je održavao svoje žurke i pravio gužvu, uvek nedeljom, sedmog dana kada se Dionis odmara a pesnici pevaju i urliču.

Poezin je objavio zbornik pesama pesničke slem scene Srbije Tebi U Lice 2019. godine i time pred jubilej, obeležio još jedan ciklus uz pomoć Književne Radionice Rašić.

Poezin čine dva ili tri organizatora, učesnici i publika. Poezin smo svi mi i u to ime organizujemo proslavu našeg zajedničkog desetog rođendana u klubu Bluz I Pivo, u nedelju 16. februara od 20 časova.

Kao nekada u kultnom andergraund klubu Akademija gde smo započeli naše pesničke događaje, rođendanski Poezin Party vodiće pesnikinja i književnica Branka Selaković i učestvovaće tridesetak pesnikinja i pesnika. Vidimo se na rođendanu da napunimo desetku.

Vaš Poezin

DŽEZ AMBASADORI


10. 2. 2020.

Sukob u JDP: Jagoš Marković izbacio Voju Brajovića i ulogu dao Lanetu Gutoviću!

Kurir 

Reditelj Jagoš Marković nakon svađe i rasprave s Vojom Brajovićem odlučio je da ga zameni drugim glumcem u novoj predstavi „Putujuće pozorište Šopalović“, saznaje Kurir. 
Ulogu Vasilija Šopalovića od marta na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta tumačiće Milan Lane Gutović. Brajović navodno nije bio prva želja Markovića za glavnu ulogu, već pozorišta, a do prekida saradnje došlo je navodno zbog Vojinog intervjua. On je u spornoj izjavi kritikovao Markovićev

Poziv za prijave na treći AJB DOC Film Festival

Al Jazeera 
Cilj AJB DOC-a je afirmirati autore i filmove koji se bave društvenim fenomenima, stavljajući u fokus univerzalne ljudske vrijednosti.
Al Jazeera Balkans objavljuje poziv autorima i produkcijskim kućama za učešće na trećem Festivalu dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koji će biti održan u Sarajevu od 11. do 15. septembra 2020. U fokusu Festivala bit će dokumentarni filmovi namijenjeni televizijskom emitiranju. AJB DOC Film Festival organizira se treću godinu zaredom, a rezultat je iskustva televizijske kuće Al Jazeera Balkans u dugogodišnjem radu s produkcijom, akvizicijom i

Novi program na Festu

Piše: FoNet
Filmski festival FEST ove godine uvodi novi takmičarski program – Fest Fokus, nastao je iz potrebe festivala da dodatno skrene pažnju na autorska ostvarenja koja svojim hrabrim izrazom i izborom teme to zaslužuju, čije će se premijerne projekcije održavati u Dvorani kulturnog centra, saopšteno je iz Centra beogradskih festivala (CEBEF).
„Zbog toga ne čudi što će o najboljem filmu tog programa odlučivati i oni čije se stvaralaštvo opisuje na isti način, Momir Milošević i Dušan Zorić, reditelji čije ste filmove otkrili na Festu, kao i urednik i novinar Damir Šehanović“, kažu iz CEBEF. Kako dodaju, u okviru programske celine Fest Fokus publika će ove godine imati priliku da pogleda devetnaest raznovrsnih filmskih ostvarenja, među kojima je i jedan film nominovan za Oskara, Telo Hristovo, poljskog

9. 2. 2020.

Institut Servantes u Beogradu: Februar u znaku Sanča Panse

 Piše: Danas Online
Izložba crteža, slika i grafika „Sančo“ Nenada Nikolića otvorena je u galeriji Instituta Servantes u Beogradu.
Jedan od omiljenih junaka španske, ali i svetske književnosti, Sančo Pansa dobio je svojih pet minuta slave tokom februara i to u samom srcu Beograda. Još kada se pojavio u 17. veku, rame uz rame sa Don Kihotom u klasiku Migela de Servantesa, Sančo je pobrao simpatije čitalaca svojim posebnim karakterom. Nikolić opisuje Servantesovog junaka kao onog koji ima lukavosti, nagona za preživljavanjem i zdravog razuma, a koji često zbog tuđeg ludila dobija batine „na

Reditelj Ognjen Glavonić u žiriju filmskog festivala u Berlinu

Kurir pre 17 sati
Ognjen Glavonić, srpski reditelj poznat po filmovima „Teret“ i „Dubina dva“, biće član žirija na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu i odlučivaće o najboljem debitantskom filmu, saopštio je Filmski centar Srbije. Od 2006. godine, od kada je uvedena GWFF nagrada za najbolji prvi film, Berlinale se još više nego ranije zalaže za podršku debitantima. Za nagradu će se ove godine takmičiti 21 rediteljski prvenac u programima Susreti (3 filma),

Premijera "lažljivice" u ateljeu 212: Gorica Popović: Istina je suspendovana, živimo u vremenu naopakih vrednosti

Blic pre 23 sata  |  Tatjana Nježić
Živimo u vremenu u kome su ljudi socijalno neosvešćeni, gutaju svaku laž, u lažima se uljuljkuju, kaže čuvena glumica Gorica Popović.
Sinoć je na sceni Ateljea 212 premijerno izvedena predstava "Lažljivica" Nikolaja Koljade u režiji Stefana Sablića, u kojoj Gorica Popović tumači Margaritu Serafimovnu, a Serafimu Margaritovnu igra Jelisaveta - Seka Sablić. Kako je rekao čelnik Ateljea Novica Antić, koji je i preveo ovaj komad, reč je o delu napisanom prošle, 2019 godine, bila je to njegova svetska praizvedba, a u Rusiji će biti izveden do kraja ove pozorišne sezone. Radnja je smeštena u muzej

Branislav Nikolić - BESKONAČNI STUB





7. 2. 2020.

Sve spremno za 21. po redu Salon knjige i grafike. Svetkovina knjige u Pirotu od 18. do 25. februara

Pirotske vesti 
Ovogodišnji – 21. po redu Salon knjige i grafike u organizaciji Doma kulture u Pirotu biće održan od 18. do 25. februara u hali Kej.
Sajamske kapije biće otvorene svakodnevno od 10 do 20 sati, a ljubitelji knjige u Pirotu imaće prilike da po povoljnim – sajamskim cenama dopune svoje kućne biblioteke. Očekuje se dolazak velikog broja izdavača, među kojima su i vodeća imena naše izdavačke scene, takođe, biće organizovan i veliki broj promocija najnovijih izdanja, gostovanja poznatih pisaca za decu i odrasle, najavljuju iz pirotskog Doma kulture.

U glavnom programu FEST-a 20 filmova

 FoNet
Na 48. Međunarodnom filmskom festivalu (Fest) u Beogradu, koji će se održati u periodu od 28. februara do 8. marta, biće predstavljen i Festival srpskog filma iz Toronta, koji ove godine obeležava 20 godina postojanja, najavili su organizatori.
Na ovogodišnjem filmskom festivalu FEST za Beogradskog pobednika i druge nagrade u Glavnom takmičarskom programu takmiči se 20 filmova iz Srbije, Francuske, SAD, Irana, Italije, Grčke, Slovenije, Australije, Bugarske, Brazila, Češke, Severne Makedonije, Sudana, Saudijske Arabije, Hrvatske, Danske i Kolumbije. O najboljim filmovima u Glavnom takmičarskom programu odlučuje petočlani međunarodni žiri u kome su slovenački pozorišni, filmski i TV glumac Sebastijan

Bradić se povukao iz Programskog saveta festivala „Teatar na raskršću“

Piše: Beta

Reditelj i bivši ministar kulture Srbije Nebojša Bradić saopštio je da se povukao iz Programskog saveta festivala „Teatar na raskršću“ jer nisu uzimani u obzir njegovi predlozi i sugestije.
Bradić je u obrazloženju ostavke naveo da je taj festival pokrenut sa uverenjem da će omogućiti povezivanje pozorišta i pozorišnih stvaralaca sa širokog prostora omedjenog balkanskim istorijskim uticajima, ali i u kontekstu aktuelnih okolnosti, „koje se u najširoj javnosti doživljavaju kao faktori razdvajanja, a redje kao kohezioni elementi“. „Ali, usledio je (ne)očekivani rat koji se iz politike, putem medija, direktno preneo na Festival, i pre njegove

Preminula Nedžmije Pagaruša, diva albanske muzike

Beta
Diva albanske muzike Nedžmije Pagaruša preminula je danas u Prištini u 86. godini, objavila je njena porodica.
Bila je među onim kulturnim stvaraocima koji nikada nisu prihvatali da pevaju nešto što nije imalo kulturne vrednosti, posebno tradiciju albanske narodne muzike. Školovanje je završila u Beogradu, dok je na koncertima nastupala u svim gradovima bivše SFRJ i širom sveta. Pevala je ukupno 150 pesama koje su u njenom izvođenju postale hitovi, a bila je i ikona profesionalnog ansambla "Šota" iz Prištine. Njen najpoznatiji hit je pesma "Baresha" (Čobančica), koju je

3. 2. 2020.

Đorđu Despiću uručena nagrada Miloš Crnjanski! Prvi put da Ovo priznanje bude dodeljeno za knjigu poezije!

Kurir pre 13 sati
Nagrada Miloš Crnjanski dodeljena je juče književniku Đorđu Despiću za knjigu poezije "Pesme i drugi ožiljci".
Nagrada se dodeljuje od 1981. svake dve godine i domaćem piscu za najbolju prvu knjigu iz svih oblasti u kojima se ogledao i sam Crnjanski – roman, pripovetka, poezija, drama, esej, putopis, memoaristika. Nagrada se dodeljuje za delo od izuzetne vrednosti, a na jučerašnjoj svečanosti posvećenoj Despiću i njegovoj knjizi priustvovao je i poslednji laureat Filip Grbić koji ju je poneo za roman "Ruminacije o predstojećoj katastrofi". "Ovo je prva knjiga poezije koja

Osavremenjen autentični prostor

Danas   |  Piše: V. Ristić
Rodna kuća pisca Borisava Stankovića, 63 godina od otvaranja „Naša kuća beše stara, široka, suva, glomazna i zaudaraše na čađ. S ulice bila je ograđena visokim zidom… Ispod kuće beše stari bunar …“, ovako je o kući u kojoj se rodio i gde ga je posle prerane smrti roditelja, očuvala Baba Zlata, pisao autor „Nečiste krvi“, „Gazda Mladena“, „Koštane“ najznamenitiji Vranjanac Borisav Bora Stanković.
Rodna kuća pisca pretvorena je u muzej i predata posetiocima na korišćenje 18. juna 1967. godine, u „Baba Zlatinoj“ ulici, koja je sačuvala i deo autentične kaldrme. Za života pisca vajar Marko Brežanin uradio je poprsje Stankovića koje je i danas u muzeju. Stanković je umro u Beogradu pre tačno 93 godine, a kalendar beleži da će 23. marta ove godine biti obeleženo tačno 144 godine od književnikovog rođenja. – Uz podršku Ministarstva kulture i informisanja uloženo

Predsedavajući UO Muzeja savremene umetnosti prof. dr Nikola Šuica podneo ostavku

 NovostiOnline
Predsedavajući Upravnog odbora Muzeja savremene umetnosti u Beogradu prof. dr Nikola Šuica podneo je ostavku na svoju funkciju
TLO na beogradskom Ušću se ne smiruje posle imenovanja Viktora Kiša za novog v. d. direktora Muzeja savremene umetnosti, čime je suspendovan prošlogodišnji konkurs, koji je raspisao i, u skladu sa zakonom, sporoveo Upravni odbor ove ustanove. U ponedeljak ujutru ostavku je, u formi pisma upućenog kabinetu Vlade Srbije, podneo profesor Fakulteta likovnih umetnosti Nikola Šuica, predsednik UO, navodeći razloge zbog kojih više nije u prilici da obavlja ovu funkciju.

"Bekim Fehmiju je bio glumac koji je među prvima razbio komunističku zavesu"

Tanjug
"Imamo nameru da dugometražni dokumentarni film o Bekimu Fehmijuu, doajenu jugoslovenskog glumišta, prikažemo 15. juna na godišnjicu smrti slavnog glumca i to istovremeno u Prizrenu, Tirani i Beogradu", kazao je Tanjugu novinar i publicista Fahri Musliju.
Njegovu ideju podržao je za sada Centar nacionalne kinematografije Albanije, dok kinematografski centar u Prištini nije, ali su ga pre tri dana, kaže, podržali i u Filmskom centru Srbije, pa sada čeka konkurs za dodelu sredstava i nada se da će projekat podržati i Ministarstvo kulture, Grad... Musliju, inače, kaže da je ideja za film o slavnom glumcu nastala kada je počeo da radi monografiju o Fehmijuu neposredno nakon njegove smrti 2010. godine. "Ta monografija je

СЕЋАЊЕ: СИМОН СИМОНОВИЋ (1946–2020)

Среда 5. фебруар у 12 часова
Српско књижевно друштво, Француска 7

СЕЋАЊЕ:
СИМОН СИМОНОВИЋ (19462020)

Учесници:
Богдан А. Поповић
Ирина Деретић
Милисав Савић
Предраг Петровић
Татјана Симоновић

Води: Дејан Симоновић