30. 1. 2014.

Promocija romana SVA TESLINA DECA Gorana Skrobonje

 

Promocija romana SVA TESLINA DECA Gorana Skrobonje
utorak, 04. februar 2014. godine (19h)
Multimedijalna sala Ustanove kulture Palilula
(Mitropolita Petra 8, Beograd)


U utorak 04. februara 2014, s početkom u 19 časova, u Multimedijalnoj sali Ustanove kulture “Palilula” biće održano predstavljanje novog romana Gorana Skrobonje “Sva Teslina deca”.
O knjizi će, pored autora, govoriti pisci Oto Oltvanji i Pavle Zelić, a moderator će biti Dragoljub Igrošanac.
Promocija će biti multimedijalnog karaktera, pa će posetioci imati priliku da pogledaju sve grafičke priloge (foto-kolaže i ilustracije), koji krase stranice Skrobonjinog romana.
Ulaz na promociju je slobodan.
Predstavljanje romana “Sva Teslina deca” još jedna je u nizu književnih večeri kojima se najavljuje Festival fantastične književnosti “Art-Anima”. Festival će se održati od 15. do 17. maja 2014. godine u prostorijama UK “Palilula” u organizaciji sajta za promociju fantastične književnosti “Art-Anima”, pokreta za popularizaciju nauke, kulture i naprednih tehnologija “Punkt” i Ustanove kulture “Palilula”.


Siže romana „Sva Teslina deca“

Roman “Sva Teslina deca" prednastavak je romana “Čovek koji je ubio Teslu”. Smešten u paralelnoj istoriji, donosi priču o drugačijem početku 20. veka, o prosperitetnijoj srpskoj državi, i Beogradu kao svojevrsnom centru sveta, barem kada je reč o vrhunskoj nauci, zahvaljujući tome što se Nikola Tesla odazvao pozivu kralja Sinđelića i preselio u srpsku prestonicu gde je osnovao veliki naučni centar.
U Skrobonjinim romanima, Tesla – kao jedan od najblistavijih umova svoje epohe – svojim naučnim radom privlači pozornost mnogih svetskih tajnih organizacija i agentura, a u romanu "Sva Teslina deca", on je jedini čovek kadar da objasni slučajno otkriće Maksa Planka – otkriće koje bi moglo da promeni sudbinu čitavog univerzuma.
Dve godine pre događaja opisanih u romanu "Čovek koji je ubio Teslu", nemački nobelovac dolazi u Beograd kako bi sa Teslom pokušao da pronikne u ovu veliku naučnu tajnu. Ali mnogima nije u interesu da dođe do susreta dvojice slavnih naučnika. Vatikanski asasini, tajna društva u službi velikih sila, gospodari podzemlja sa Dalekog istoka... svi oni žele da organizuju atentat na Planka pre nego što Tesla bude u prilici da sa njim razgovara.
Pukovnik Apis se nalazi pred naizgled nemogućim zadatkom: njegova tajna policija mora po svaku cenu da sačuva Plankov život. Ugled države je doveden u pitanje, kao i budućnost vascele savremene nauke. A jedina osoba sposobna da ukloni opasnost i postara se da dođe do susreta Maksa Planka i Nikole Tesle nosi ime – Cukić. Anka Cukić.


Autor i kritika o romanu

Prema rečima dugogodišnjeg predsednika žirija Ninove nagrade i književnog kritičara Vase Pavkovića, roman “Sva Teslina deca” Gorana Skrobonje jedan je od najboljih žanrovskih romana napisanih na srpskom jeziku. Ovo delo krase uverljiva, intrigantna priča, kao i jaka kompozicija što je potpuno netipična karakteristika kada je srpski roman u pitanju – ističe Pavković.
Govoreći o svom romanu Goran Skrobonja naglašava da uopšte nije imao želju da napiše pretenciozno delo, već knjigu koja bi bila zabavna i koja bi podsetila čitaoce na period kada su popularne bile knjige Žila Verna, Karla Maja, Emilija Salgarija, H.Dž. Velsa i drugih velikana avanturističkog žanra. Želeo je i da se posveti liku Anke Cukić koja je bila epizodni lik u "Čoveku koji je ubio Teslu", kako bi čitaocima dočarao njen životopis. Kroz njen lik pokušao je da pruži odgovor na pitanje kako bi se jedna devojka iz Srbije s početka 20. veka mogla preobraziti u supertajnog agenta; kako i od koga bi učila špijunske i borilačke veštine ali i veštine zavođenja po kojima je u legendu ušla Mata Hari.
”Glavna junakinja je i jedna od najvećih neobičnosti koje je roman Gorana Skrobonje iznedrio”, kaže pisac Pavle Zelić. Junakinja koja je u prvom romanu imala epizodnu ulogu i to polunegativca, u drugom romanu dobija glavnu ulogu. Po Zelićevim rečima tako jak ženski lik sa spektakularnom životnom pričom, novina je u srpskoj savremenoj književnosti.
“Skrobonja nas je obradovao prijemčivijim, rasterećenijim i veselijim nastavkom iz trilogije o Teslaverzumu”, reči su pisca Ota Oltvanjija. “Pozornicu preuzima epizodni lik iz prvog dela, Anka Cukić, superšpijunka u službi njegovog veličanstva kralja Sinđelića. Ovo je njen, što bi se srpski reklo, origin-story, u rasponu od 1909. do 1919. godine. Dok sam čitao osećao sam se kao da pratim dogodovštine Modesti Blejz iz pera Čarlsa Dikensa u svetu Žila Verna”.
Posebna poslastica izdanja su tri lažne novinske stranice, odnosno, foto-kolaži koje je uradio profesor ilustracije na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu, Rastko Ćirić, kao i 15 ilustracija slavnog ilustratora i strip crtača Igora Kordeja, koji je nedavno dobio titulu viteza u Francuskoj za doprinos umetnosti.


Goran Skrobonja – biografija
Goran Skrobonja je rođen 28.03.1962. godine u Beogradu. Diplomirao je 1985. na beogradskom Pravnom fakultetu. Od 1986. pa do danas bavio se profesionalno spoljnom trgovinom i bio na rukovodećim funkcijama u kompanijama “Simpo” Vranje, “ICN-Galenika”, “Terra Trade”, “Decotra Engineering” i “HIP-Petrohemija”, da bi od 2009. postao generalni sekretar Srpskog udruženja izdavača i knjižara (SUIK) iz Beograda. Takođe, od 1990. godine, Goran Skrobonja je imenovani stalni sudski tumač za engleski jezik pri Okružnom sudu u Beogradu.
Od 1985. godine piše i objavljuje književne radove iz oblasti fantastike. Svoju prvu priču objavio u “Sirijusu” 1986. godine. Kao pisac, na sebe je skrenuo pažnju delima objavljenim u antologijama “Tamni Vilajet” i časopisu “Znak sagite”.
Do sada je objavio romane “Vojnici Korota” (1992), “Nakot” (1994), “Čovek koji je ubio Teslu” (2010) i “Sva Teslina deca” (2013); zbirke priča “Od šapata do vriska” (1996), “Šilom u čelo” (2000) i “Tihi gradovi” (2007). Zajedno sa Draganom R. Filipovićem i Bobanom Kneževićem, zastupljen je u antologiji trojice autora “Trifid” (2001).
Priredio je zbirke domaće slipstrim proze “Beli šum” (2009), „Istinite laži“ (2010), „Apokalipsa juče, danas, sutra“ (2011), „U znaku vampirice – Ženske priče o krvopijama“ / „U znaku vampira – Muške priče o krvopijama“ (2012).
Više godina je uređivao fanzin „Emitor“, a bio je i predsednik društva „Lazar Komarčić“.
Dobitnik je više nagrada Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“: za roman „Nakot“ (1992), za novele „Gumena duša“ (1993), „Sveti rat“ (1996) i „Supernova“ (1997), kao i za prevod romana „Plavi motel“ (1996). Dobitnik je nagrade „Ljubomir Damnjanović“ za priču „U 5 i 15 za Nekropolis“ (2007).
Prevodio je Stivena Kinga, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda i mnoge druge autore.
Sa Vladimirom Vesovićem i Draženom Kovačevićem je svoju novelu „Točak“ (objavljenu 1987. u časopisu Alef) uobličio u istoimeni strip, koji je 2003. godine, na konkursu francuske izdavačke kuće Glenat, osvojio prvu nagradu.
Zajedno sa Rastkom Ćirićem je radio na muzičkom projektu „Rubber Soul“, pišući, komponujući i izvodeći pesme Bitlsa, koje ovi nikada nisu snimili.

Tasovac priskočio u pomoć

(Komentari čitalaca)
pitanje x | 23/01/2014 23:16
Jel to znači da je Tasovac dao pare Kusti, a da nikoga nije ni pitao? Od kojih para i na osnovu koje odluke? Pa, nije budžet njegova dedovina, da ga krčmi kako mu dođje. Kultura umire, a Tasa se slika sa Kustom.
Kakvo društvo!

Deda Djole|24/01/2014 00:45
Dok se drugi festivali često zatvaraju uz prasak sampanja, Emir i Ivan to rade, kao sto se vidi na slici, mnogo originalnije. Sa čokanjčetom uzickog nektara.
U zdravlje sledećeg - osmog Festivala.

S.Stevic|24/01/2014 09:14
Veličina jedne licnosti se ceni kroz njenu konsekventnost.
E. Kusturica se dobrim delom proslavio pljujuci po Titu i komunistima od kojih je njegova familija dobro zivela. Nikad nisam cuo njegov kriticniji stav prema olosu koji vodi Srbiju. Dobri su mu! I Dacic i Palma i Velja, Mrka...
Kusturica nikad nije reagovao na faktum da se Srbija zbog takvih prazni. Čisti egoizam. Neka je njegovoj porodici dobro, Dunja selektor, smešno, Maja direktorka, Stribor podministar, Kusta poglavica.
Njega čeka kuca u Normandiji ako bas zatreba.

jovan nikolic | 24/01/2014 09:44
Sve cestitke Kusturicinom festivalu, nego sa kojim pravom Tasovac deli narodne pare privatnim licima? Kakav je konkurs bio, kakva pravna i zakonska procedura? Ovako, burazerski, kavaljerski. I onda naravno da izbegava novinarska pitanja. A njegov pi-ar Kusturica to objasnjava da covek nece da brblja usled zauzetosti i ogromnih poslova.Stanje u tzv srpskoj kulturi je svima poznato. Medjutim podatak da u ministarstvu kulture ima zaposlenih 73(!) lica, savetnika i referenata, bez Tasovca i nepoznatog broja vozaca i vozila, govori o tome koliko je parazita nakaceno na drzavni budzet bez ikakvog valjanog razloga i naravno bez ikakvog rezultata.

Zoran R. | 24/01/2014 09:57
Jasno mi je da smo svi nezadovoljni stanjem u društvu, naročito u kulturi, ali neki od malicioznih komentara su zastrašujući i nimalo ne doprinose opštoj saglasnosti da moramo da ulažemo mnogo u kulturu i umetnost...

dragan davidovic | 24/01/2014 10:58
Za sedam godina trajanja Kustendorf je posetilo toliko velikih imena iz sveta filma - koliko ih ostatak zemlje i regiona nije skupio u zadnjih 25-30 godina. Onima koji fim ne vole i ne znaju nije ni potrebmo navoditi celu listu...Ali ono sto je toliko karakteristicno za Srbe - to je da pljuju po SPOSOBNIM ljudima. A ko to vise zasluzuje da dobje neke pare od Ministarstva ako ne Kustedorf? Jel Kusturica kriv sto toliki nasi kuturnjaci ne znaju sta ce sa sobom? I sto da mu kcerka i zena ne budu u rukovodstvu - pa Emir je organizator festivala koji delimicno i SAM finansira? Nije on ukrao pare nikome. I nije vam Emir kriv sto pare danas u Srbiji imaju samo politicari pa je normalno da se od njih pare i traze. Takva nam je zemlja. Da nije Kusturice, Tasovca i jos par preduzimljivih ljudi, srpska kultura bi danas zavisila od tezgi par turbo pevaljki i osrednjih glumaca. Mi ljude postujemo tek kad umro. Kakav narod!

Pitanje XY | 24/01/2014 18:20
A GDE su SVI OVI TAKO "posteni" gradjani bili da pitaju kad su se "PARE delile BAS SAKOM I KAPOM" kojekakvim sinovima nacionalnih umetnica koji su samarali sluzbenice po Ministarstvu, kad su se " SAKOM i KAPOM davale PARE u kojekakve "ZAJEDNICE" i kojekakvim " Kulturnim Radnicima", kojekakvim projektima koji su DONELI nesto samo sinovima DRUGIH " Kulturnih stvaraoca" ili kada se Pare TROSE "SAKOM I KAPOM" za vriske dupetarije i estradne prijateljice i zivotne
sapatnice navodnih politicara- patriota.....
Ma, SRAM VAS BILO, zbog TAKVIH je i MOGLA srpska Kultura sistematski decenijama i da propada!
Kusturica NIJE poreski duznik Srbiji niti KRADE i LAZE !
Kustututica STVARA i za VAS!

Kusturica je jedan u Svetu ali Vama TAKAV ne valja | 24/01/2014 20:08
....nego biste da nosi Armani-odela (i da je prazan duhom kao ONI sa svojim " obezbedjenjima" koja placaju " zaradama SVOJIH privatizacijom odkupljenih preduzeca" ) , da lumpuje danima sa sponzorusama iz podzemlja i nadzemlja jer je " TAKO prava Srbenda", da se ljubi sa onima koji VAS podkradaju i odpustaju sto nose italijanske lakovane cipele da im se ne bi video praziluk iz zadnjice, da " RESI svoje stambeno pitanje " skorojevickom pomoci kojekakvih " preduzimaca" -slepaca koji svakodnevno uniste po jedan deo Vracarskog Svetog Platoa i PORUZNJUJU ovaj nas jedini Beli Grad, da umesto Andricgrada, Kustensorfa, autorskih filmova koji pisu Istoriju Balkana i svetske Filmske umetnosti, napisanih i zamisljenih knjiga i tekstova, muzicnih ideja realizovanih sa grupom kretivaca Instrumentalista kakav je i sam Kusturica i DA UMESTO SVOJIH dragih i verdnih iz porodice na ozbiljna i odgovorna radna mesta SVOJIH Umetnickih Institucija postavi trenutne ljubavnice?
E, pa NEĆE baš iz inata!  
(izvor - POLITIKA)

27. 1. 2014.

MANIFESTACIJA „JEDNA KNJIGA – JEDAN GRAD“


 MANIFESTACIJA „JEDNA KNJIGA – JEDAN GRAD“
27-31. JANUAR 2014.
Gradska biblioteka Pančevo

Manifestacija „Jedna knjiga – jedan grad“ održaće se u Pančevu od 27. do 31. januara, u organizaciji Gradske biblioteke, i biće posvećena knjizi „Tačka Omega“ Dona DeLila, jednog od najznačajnijih savremenih američkih romanopisaca. Manifestacija počinje u ponedeljak, 27. januara, razgovorom sa izdavačem i predstavljanjem knjige, a završava se u petak, 31. januara, kada će o knjizi govoriti učenici i profesori pančevačke Gimnazije.
Gradska biblioteka Pančevo organizuje ovu manifestaciju od 2008. godine, i do sada su predstavljene knjige „Ruski prozor“ Dragana Velikića, „Čitač“ Bernarda Šlinka i „Najbolje namere“ Ingmara Bergmana.
Pored predstavljanja samog dela i analize njegovih različitih aspekata (literarnih i vanliterarnih), kao i stvaralaštva autora, program će biti realizovan kroz organizovanje niza aktivnosti (promocije, predavanja i tribine) tokom kojih će se nastaviti istraživanje pitanja i fenomena kojima se delo bavi.
Manifestacija „Jedna knjiga – jedan grad“ promoviše književnost i kulturu čitanja kroz razne atraktivne sadržaje koji, osim knjige i njenog autora, publici predstavljaju i kulturu (sa akcentom na književnosti) čitave države, odnosno jezičkog podneblja iz kojeg pisac i napisano dolaze do nas.
Cilj manifestacije je porast interesovanja za knjigu i umetnost uopšte, podizanje nivoa čitalačke i književne kulture u zajednici, kao i unapređenje sposobnosti recepcije i razumevanja književnog dela kod posvećenih čitalaca.
Pokrovitelj manifestacije je Grad Pančevo, a partneri su: Kulturni centar Pančeva, Geopoetika, Gimnazija „Uroš Predić“ Pančevo.
Medijski pokrovitelji manifestacije: Tanjug, Beta, FoNet, Seecult, Dan u Beogradu, Remix Press, Kulturizacija, Pančevac, RTV Pančevo, RTS Dopisništvo Pančevo.

Više o manifestaciji „Jedna knjiga – jedan grad“
„Jedna knjiga – jedan grad“ naziv je veoma popularnog programa promocije knjige i čitanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Osmišljen je i realizovan 1998. godine u Javnoj biblioteci u Sijetlu, a dalje razvijan u Centru za knjigu Kongresne biblioteke u Vašingtonu. Ima za cilj okupljanje članova zajednice oko izabranog naslova i podsticanje socijalnog dijaloga na bitne teme koje knjiga nudi. Statistike govore da čak 50% lokalnog stanovništva prođe kroz prostor biblioteke tokom četiri nedelje, koliko obično traju raznovrsne aktivnosti organizovane na osnovu izabrane knjige. Program je prihvatila i 2008. godine, po prvi put u Srbiji, realizovala Gradska biblioteka Pančevo.


Više o knjizi „Tačka Omega“ Dona DeLila

U samotnu kuću u srcu pustinje, „negde južno od nigdine“, povukao se sedamdesettrogodišnji bivši savetnik stratega rata u Iraku Ričard Elster, u potrazi za prostorom i vremenom. Tu mu se pridružuje mladi sineasta koji namerava da snimi film o njegovom iskustvu, film od jednog kadra u kome će Elster biti jedini lik – „samo čovek pored zida“. Vreme se potire u tom pustinjskom prostoru; prolaze dani, a onda im u posetu iz Njujorka stiže Elsterova kći Džesi, „stvorenje kao s drugog sveta“ i dinamika priče se menja.
Ovaj inspirativan i provokativan roman svojevrstan je odgovor DeLila na Pjera Tejara de Šardena, francuskog filozofa i sveštenika koji je Tačkom Omega nazvao cilj evolucije, maksimalni stepen univerzalne svesnosti kojoj svet i vasiona u svom ubrzanom kretanju teže.
DeLilo sve vraća unatrag i usporava tok stvari, pomerajući granicu percepcije i realnosti, i za to traži čitaoca koji je spreman da i sam uspori i da uživa u svakoj napisanoj reči.
„Tačka Omega” je duboko uznemirujuce, briljantno delo jednog od najvećih američkih pisaca današnjice.

Više o Donu Delilu

Don DeLilo, spada u red najznačajnijih savremenih američkih romanopisaca. Od svog prvog romana, objavljenog 1971. godine pod naslovom Amerikana, napisao je petnaest romana. Dobitnik je mnogih nacionalnih i međunarodnih nagrada, među kojima su Nacionalna nagrada za beletristiku za roman Bela buka(1985), PEN/Fokner nagrada za prozu za roman Mao II (1992), Nagrada Jerusalim za celokupno delo (1992), kao i Orden Vilijam Din Hauels (2000), koji dodeljuje Američka akademija umetnosti, za roman Podzemlje, u književnom časopisu Njujork tajms buk rivju svrstan među tri najbolja romana u poslednjih dvadeset pet godina. Godine 2008, dobio je Orden časti Nacionalnog udruženja umetnika, za izuzetno ostvarenje u književnosti. Nagrada PEN/Sol Belou, u čijem žiriju je Filip Rot, za posebna dostignuća u američkoj književnosti dodeljena mu je 2010. godine, a dobitnik je i novoustanovljene Nagrade za američku beletristiku Kongresne biblioteke u 2013. godini, koja se dodeljuje piscima čija dela ne odlikuje samo umetničko umeće i originalnost već su i „snažan, jedinstven i rečit glas … o američkom iskustvu“.
Napisao je i tri drame i na desetine pripovedaka i eseja koji se bave kako umetničkim tako i fenomenima američke stvarnosti.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

24. 1. 2014.

Tasovac zatvorio Kustendorf(a)

(Komentari čitalaca)
Kusta-legenda:
Ovaj čovek je jedan od retkih preostalih šampiona kulture u Srbiji, tako da nije čudo sto ga se ova vladajuca bulumenta probala resiti i oskrnaviti njegovo ime. Sva cast Kusta, i nek je sa srecom sta god da radis

Dorćolac:
I koliko je Dodikov masni, bio dobar? U eurima!


kgb
..."jedenje hrane i pijenje u neogranicenim kolicinama"... za to izivljavanje drzava,naravno,para ima,jer tako sebi pravi vestacki marketing,a za nekoliko dece kojoj je potrebna operacija u inostranstvu samo da bi PREZIVELA,e za to drzava uvek ima laznu frazu da je "situacija teska,pa videcemo itd".... Sramota. Naravno b nam kultura treba,Kustendorf,Fest itd,ali zar mora tako pompezno i skupo?! Sam vidim gde je zavrsio cek od 100.000 eura koje je Vucic uz prisustvo svih medija,dakle nije izmisljotina,urucio Kusturici. Ali zato za bolesnu decu-nema,jadna drzava..jedini svetao lik-Tasovac,kao i uvek. Steta sto je usamljen,ali to je nasa stvarnost,tj Srbija.

vidi
@kgb: Spadam u one koji su ostali bez posla, bračnog druga i nazovi prijatelja i primanja...
Nisam pristalica bahacenja na tuđ racun, ali ovde ja to ne vidim tako. Ono sto se moze pojesti to nije nista. ONO sto mi odavno trpimo a pravimo se da ne vidimo i pomalo ```lajuckamo`` to je bahacenje gde ni ne vidis da jedu. Oni sto nas ogolise oni sude drugima. Ko nam je kriv osim sami sebima. Sanjamo da ce doci neko sa carobnim stapicem i sve resiti. Bravo Kusturice veliki covece, a bravo i za ministra kulture jer je jos uvek , cini mi se, svoj covek - bez uvijanja.

 ljubitelj-kinematografije
Neke se stvari nikada ne menjaju, recimo slizanost tvorca tog festivala sa politicarima koji su u tom momentu na vlasti. Kako bi se samo razocarali istinski levicari kao sto je Manu chao ili Maradona kada bi znali za taj podatak.

hg
@ljubitelj-kinematografije: Apsolutno si u pravu. Moguće da bi Maradona i Manu Chao shvatili da su izrađeni na najgori moguci nacin zarad licne promocije.

Ljiljana
@ljubitelj-kinematografije: Грешком сам ти дала плус. Сигурна сам да би и Manu Chao и Марадона били почаствовани позивом и верујем да би радо дошли. Један је Кустурица, у свету, уз Ђоковића, најпознатија и најцењенија личност из Србије. Треба га чувати као мало воде на длану.

julka
Pevačica Verica Šerifović zagrejala atmosferu?

 Jovana
Zasto nije bila i Svetlana Raznatovic Arkan da uprilici dogadjaj? I zasto Emir nije osmislio neki performans uoci zatvaranja festivala (recimo mini predstava "ubistvo zdrave pameti" uz disko prskalice)


Kristijan
haha. Ne mogu da se povratim. Bas je duhovit. ha ha ha.
 dinaroid
Ko to sve placa?
 Dzoko
Parada pijanstva i kica. Ko placa ceh

Deda-Lala
Ta, to je od g. Ministra bilo tol'ko duhovito da su svi, jelte, odma' briznuli u plač! Vašem novinaru je smešno, do suza, jer on mora tako da piše (to se današnjim jezikom zove, jelte, "spinovanje"). A meni i brojnim mojim prijateljima je tužno, do suza, porediti molitvu Gospodu Bogu u crkvi i - gledanje nekakvih filmčića u kojima trču i ženskadiju jure nekakve gole junoše! Zaista, veoma uvredljivo poredjenje kako za nas pravoslavne, tako i za ostale veroispovesti! Uvredljivo od g. Ministra, do suza!

mikmak
sad sam siguran da je ovo poslednji kustendof koji se finansira od drzave
 xxxxxxx
Duhoviti duhovi iz duhovnog sveta koji ne postoje postojeci u pravu svesti koja nije ono sto jeste i jeste ono sto nije, samim tim je jedinstvo suprotnosti naspram jedinstvu ne jedinstva i jedinstvu oba ova stanja u suprotnom identitetu povezanosti u pojmu stvarnosti koji se vraca svom osnovnom pocetku bivanja sto sintetizuje sva beskonacna stanja u galeriji momenata a sto je apsolut

(izvor --- BLIC)

20. 1. 2014.

KONKURS za neobjavljen rukopis prve knjige za 2014. godinu

Gradska biblioteka Karlo Bijelicki Sombor raspisuje

KONKURS

za neobjavljen rukopis prve knjige za 2014. godinu


Edicija Golub predstavlja ponovno ustanovljenu ediciju Gradske biblioteke Karlo Bijelicki u Somboru koja eksplicitno podrazumeva izdavanje prve knjige neafirmisanog književnog autora koji nema prethodno objavljena izdanja. Izbor književnog dela koje može biti predmet izdavaštva predstavlja jednoglasnu odluku uredništva.

Nagrada pobedniku na konkursu je objavljivanje knjige, organizacija promocija nagrađene knjige i prezentacija/inicijacija autora u književno stvaralačke tokove sprovodeći programe predstavljanja knjige u Gradu Somboru ali i drugim gradovima, u drugim bibliotekama širom naše države.

Konkurs je namenjen autorima koji pišu na srpskom jeziku, starosti do 40 godina. Primaju se zbirke pesama, zbirke pripovedaka i romani. Jedan autor može poslati jedan rukopis.

Rukopisi se šalju elektronskom poštom na biblioso@eunet.rs u dva mejla. Prvi mejl treba da bude naslovljen nazivom dela i potpisan šifrom. Drugi mejl treba da bude naslovljen nazivom šifre i da sadrži ime i prezime, adresu, kontakt telefon, mejl i kratku biografiju.  

Konkurs je otvoren od 20. januara do 5. marta 2014. godine.

Rezultati će biti objavljeni do 1. juna na internet prezentaciji Gradske biblioteke Karlo Bijelicki - www.biblioso.org.rs, kao i na sajtu konkursiregiona.net. Odluku o nagradi donosi tročlani žiri u sastavu: Jovan Zivlak, predsednik, Nada Dušanić i Vladimir Jerković.

Naziv Golub potiče od Ilustrovanog lista za srpsku mladež koji je pokrenut davne 1879. godine, a u Somboru je izlazio u periodu od 1898. do 1913. U Golubu su, između ostalih, objavljivali svoje radove mladi Dučić, Šantić, Ilić, Nušić i Crnjanski.





10. 1. 2014.

Konkurs "Pod lupom": Facebook u Vašem životu


Književni konkurs „Facebook u Vašem životu“:
- u krevetu, u kuhinji, u društvu, među prijateljima, na poslu, školi, faxu, iskrenost, laži, ovisnost , igre, prevare, podrške, saznavanja, znanja, pogled u svijet umjetnosti, talenat, drugarstvo, ljubav -
Pišite minijature, kratke priče, dugačke priče, eseje na pomenutu temu i šaljite na adresu :
    email: prozaonline.konkursi@gmail.com
Nakon svakih šest tjedana bit će odabran najbolji tekst te predstavljen autor i njegov književni opus.

(izvor - Prozaonline)

3. 1. 2014.

Srđan Tešin: Neću da budem domar, nemam nameru da ćutim


Ne mogu da dozvolim da budem žrtva političkog progona. Gospoda iz aktuelnih gradskih vlasti su zapamtila moje uređivanje lokalnog nedeljnika „Kikindske” u doba vladavine Miloševića i sada mi se svete, kaže za „Blic“ pisac Srđan Tešin, koji je odbio da „po novoj sistematizaciji“ postane domar u Kulturnom centru Kikinda iako je od 2009. do skoro vodio tu ustanovu kulture.
 U opisu mog novog radnog mesta je menjanje sijalica, čuvanje objekta, vožnja službenog automobila... Nemam nameru da ćutim.
Održana je juče i konferencija opštinskih funkcionera iz SNS.
 Tešinova kritika je neprimerena. Činjenica je da je direktor Kulturnog centra postao samo zahvaljujući tome što je blizak DS, jer nema stručnu spremu za to mesto - kaže predsednik kikindske opštine Pavle Markov, dok je zamenik predsednika Svetislav Vukmirica rekao da je „Tešin mimo zakona dao sebi visoku platu i oštetio budžet za 1,5 milion dinara“.
Dejan Ristić, državni sekretar u Ministarstvu kulture, razgovarao je juče sa predstavnicima opštine i Tešinom.
- Složili smo se da u okviru zakona može da se nađe rešenje kako se integritet odličnog pisca kakav je Tešin ne bi urušavao - kazao je Ristić.

(izvor --- BLIC)

Ponižavanje Tešina je surovo političko nasilje


NOVI SAD, 3. januara 2014. (Beta) - Koalicija nevladinih organizacija Gradjanska Vojvodina pozvala je u petak Ministarstvo kulture Srbije i Pokrajinski sekretarijat za kulturu da zaštite doskorašnjeg direktora kikindskog Kulturnog centra, književnika Srdjana Tešina, nad kojim se, kako navodi, nova uprava i kikindska vlast "bukvalno iživljavaju".
Nakon smenjivanja s mesta direktora, Tešin je rasporedjen na mesto domara u Kulturnom centru Kikinda, a u javnom pismu je naveo da neće prihvatiti taj posao.
"Ponižavanje Tešina jeste surovo političko nasilje nad kulturom i zdravim razumom, i to nasilje uveliko nadilazi lokalne okvire. Ono govori o opasnoj nameri vlastodržaca da iz kulture očiste sve one koji se ne uklapaju u klerikalno-nacionalistički kulturni model", ocenila je Gradjanska Vojvodina.
Nevladine organizacije su podsetile da je Srdjan Tešin nestranačka ličnost, za čiji su izbor na mesto direktora Kulturnog centra 2009. godine, posle javnog konkursa raspisanog na osnovu Zakona o kulturi, glasali svi odbornici Skupštine Opštine Kikinda.

(Beta, 03.01.2014)

2. 1. 2014.

Književnika rasporedili na mesto domara, on im poručio: MARŠ U...

Književnik Srđan Tešin, bivši direktor Kulturnog centra Kikinda, saopštio je danas da neće potpisati Aneks ugovora o radu po kojem treba da obavlja poslove domara u toj insituciji.
- Neću potpisati ovaj ponižavajući Aneks ugovora i, kao što je to bilo 2005. godine, kada su sadašnji lokalni funkcioneri bili članovi Srpske radikalne stranke a danas Srpske napredne stranke, opet ću ostati bez posla - naveo je Tešin u otvorenom pismu javnosti.
On je precizirao da je od Kulturnog centra Kikinda dobio ponudu za zaključenje Aneksa ugovora o radu, po kome treba da bude raspoređen na mesto referenta za tehničke poslove i poslove održavanja, to jest domara Kulturnog centra.
(izvor -- BETA)

Ulica otvorenog srca 2014.