| Autor: Bratislav Nikolić
Reditelj Rajko Grlić gostovao je večeras u KC Gradu u okviru Booking Balkan programa, a razgovor sa čuvenim hrvatskim i jugoslovenskim filmskim stvaraocem vodio je njegov kolega Stefan Arsenijević.
::: Regionalne vesti iz kulture ::: Književnost ::: Muzika ::: Pozorište ::: Film ::: Konkursi ::: Promocije ::: Knjige::: Izložbe:::
| Autor: Bratislav Nikolić
Reditelj Rajko Grlić gostovao je večeras u KC Gradu u okviru Booking Balkan programa, a razgovor sa čuvenim hrvatskim i jugoslovenskim filmskim stvaraocem vodio je njegov kolega Stefan Arsenijević.
| Danas Online
Na adresu redakcije Danasa, stiglo je obaveštenje iz Granskog sindikata kulture, umetnosti i medija ,,Nezavisnost da je biblioteka ,,Fontana’’, koja već 50 godina postoji u trgovačko-kulturnom centru Fontana na Novom Beogradu danas iseljena. “Preko noći je došla naredba da se knjižni fond spakuje, a nameštaj razmontira.
| Radmila Radosavljević
Izbor novih redovnih i dopisnih članova Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), koji uvek prate ogromna pažnja javnosti i polemike u medijima, i ove godine je izazvao „visoki napon“, što je naravno prirodno, jer je pitanje ko će ući u najumniju nacionalnu instituciju itekako značajno za svaku zemlju.
| N1
Izgleda da su šale u represivnim sistemima jako opasne, zbog toga može da se izgubi glava, kaže za N1 filmski i pozorišni reditelj i pisac Goran Marković, komentarišući slučaj profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinka Gruhonjića.
| FoNet
Privremeni organ Beograda nije prihvatio inicijativu da poznati fotoreporter Tomislav Peternek bude sahranjen u Aleji zaslužnih građana, saopštilo je Udruženje novinara Srbije.
Knjiga „Teror razonode” Aleksandra Ćukovića upravo je ugledala svjetlost dana u izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića, a sadrži izabrane tekstove nastale raznim povodima u periodu između 2012. i 2023. godine. Riječ je o filozofskim esejima, stručnim radovima, kolumnama, besjedama, intervjuima, raznim intervencijama i prikazima. Knjigu čine tri poglavlja: „Ogledi, članci, intervencije”, „Besjede” i „Intervjui”. Najveći dio tekstova u ovoj knjizi nastao je, između ostalog, i kao kritika ispraznosti razonode, ali i kritika manipulacije razonodom.
„Kao književni kritičar širokih interesovanja, Aleksandar Ćuković literarnim djelima pristupa znatno šire od običnog praćenja tekuće produkcije. Pojave i djela on vrjednuje sveobuhvatno i stručno, i na taj način pokazuje obim i dubinu poznavanja književnoumjetničkog stvaralaštva. Posjeduje istinski dar da uoči, i nespornu sposobnost da ocijeni i afirmiše ona djela koja vrjednosnu ljestvicu književne umjetnosti pomijeraju naviše. I ovom svojom knjigom Aleksandar Ćuković ukazuje na važnost kulture kao stuba društvene stvarnosti”, zapisao je prof.dr Budimir Aleksić.
„Knjiga Teror razonode Aleksandra Ćukovića predstavlja jedinstvenu idejnu, sadržajnu i metodološku sintezu kojom je dočarana širina autorovih intelektualnih interesovanja, vanredni potencijal ogledanja u različitim žanrovima, kao i dosljednost u tumačenju (van)umjetničke zbilje. Teror razonode je primarno knjiga duboke odanosti Gutembergovoj galaksiji, potom akademska objava rata dominirajućem duhu površnosti i lake zabave, konačno – prijeko potrebno obodrenje kreativnoj sabraći. Izborom provokativnog i komunikativnog naslova za građu koja zahtijeva obaviještnog i posvećenog čitaoca Ćuković opominje da je vrijeme udobnosti prošlo, te da se akademskim apelom mora stići i tamo gdje sterilna i samodovoljna akademska misao ne zalazi”, smatra dr Radoje Femić.
„Iz pera istaknutog autora Aleksandra Ćukovića čitamo djelo koje je anlitičnošću i strpljivim pristupom sabralo misli, komentare, intervjue, kritike i oglede na razne važne teme iz književnosti i filozofije. Njime je autor ponudio drugačiju ali sveobuhvatnu formu kojom je osvježio žanrovske stereotipe te ponudio štivo koje ostaje svjedok jednog vremena. Terorom razonode, autor otvara značajan prostor za temeljna istraživačka čitanja, interpretacije koje će okupljene biti leksikon mogućih tumačenja, kao zalog budućim generacijama”, mišljenja je mr Jelka Malović.
8. март у 18.00 Галерија (траје до 25. марта)
Изложбу прати публикација са текстовима Луке Трипковића, Иване Милев, Ане
Михаиловић и Милана Насковића, у којој је представљен целокупан досадашњи опус
уметнице.
„Прилика да уметница своје нове радове изложи у уређеном простору галерије
Студентског културног центра (...) представља догађај који очекујем са нестрпљењем. У
скорашњим радовима Ивана Милев прелази пут од пронађених објеката од којих ствара
радове до објеката које су у потпуности креирани од стране уметнице. Кроз предан и
темељан рад и стално преиспитивање њен израз постаје врсно избрушен и лишен свега
сувишног. Уметница је претходну деценију паралелно са скулптурама радила и колаже
који по замисли нису одступали од тродимензионалних објеката, а сада се чини да је
извршила синтезу та два приступа и створила радове у којима боја постаје један од
елемената.“
Лука Трипковић
Ивана Милев завршила је основне (2009) и мастер (2011) студије на Факултету ликовних
уметности у Београду, вајарски одсек у класи Мрђана Бајића. Докторирала (2017) на
истом факултету под менторством Оливере Парлић Карајанковић.
Током основних и мастер студија била је стипендиста Фонда за младе таленте Републике
Србије. У оквиру студенске размене боравила је на Аристотеловом универзитету у Солуну,
Грчка (2010).
Професорка је у Средњој уметничкој школи „Техноарт Београд“ на смеру јувелир
уметничких предмета од 2017. године.
Године 2013. била је стипендиста на уметничкој резиденцији „Културамт“ Диселдорф,
Немачка, а 2019. у Cité internationale des arts у Паризу.
Чланица УЛУС-а и УЛУПУДС-а. Током 2022. и 2023. била у Уметничком савету Удружења
ликовних уметника Србије, а 2023. у Уметничком савету Савеза ликовних удружења
Југославије.
Foto: Printskrin Youtube | Vukica STRUGAR
TRAGIČNIJI od svih svojih junaka, glumac Dragan Maksimović Maksa (1949 - 2001) izgubio je život na Zelenom vencu pošto su ga prebili skinhedsi: za ovaj zločin niko nije odgovarao, nikada se nisu otkrili počinioci. Čovek koji je ostvario više od šezdeset uloga u pozorištu, filmu i televiziji, izgubio je život zato što ga zločinci - nisu prepoznali. Nisu videli njegovog Nedeljka Čubrinovića ("Sarajevski antentat"), Simketa ("Otpisani"), Lazara ("Vreme čuda"), Belog ("Šmeker"), Azema ("Stršljen), pa ni
| Piše Branko Rosić
Zašto naš čuveni umetnik smatra da je stvarnost u Srbiji uspešno fragmentisana?
| Autor: Tanjug
Кompozitor Zoran Erić preminuo je u 74. godini, potvrđeno je Tanjugu iz organizacije BEMUS festivala.