01.04.2010.

Novi podstrek jugoslovenstvu

ZAGREB --- U Zagrebu je 21. marta održan osnivački skup Saveza Jugoslavena na inicijativu članova Koordinacionog tela udruženja Naša Jugoslavija. Novi podstrek jugoslovenstvu?
Iz Saveza, kako je javio “Jutarnji list”, poručuju da im je cilj - omogućiti da se jugoslovenska nacionalnost uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim državama na području nekadašnje SFRJ.
Oni, naime, tvrde da kao Jugoslaveni imaju pravo na očuvanje identiteta, povijesne, umjetničke, jezične i književne baštine.
Navode, takođe, da je reč o temama koje su niz godina u javnosti negativno predstavljane ili su postale tabu teme.
Savez Jugoslavena tvrdi da je neophodno raditi na prevazilaženju nacionalnih podela, na približavanju ratom zavađenih naroda te na stvaranju prijateljskih odnosa.
"Govor nacionalističke mržnje mora biti zamijenjen jezikom ljubavi i pomirenja. Posebnu pažnju pri tom treba posvetiti otvorenim razmjenama mišljenja o uzrocima nedavnih ratnih sukoba, a s ciljem njihove sveobuhvatne analize što će dovesti do nadilaženja nesporazuma i uspostavljanje pomirenja", kaže se u saopštenju.
Zadatak Saveza je objedinjavanje svih Jugoslovena bez obzira na njihovo versko, političko ili bilo koje drugo opredeljenje.
"Jugoslaveni se zalažu za međusobno razumijevanje, toleranciju i poštovanje osnovnih ljudskih prava na slobodu, javno izjašnjavanje i opredjeljenje", stoji u saopštenju.
O tom problemu, iz hrvatskog ugla ali italijanskim očima, zanimljivo je mišljenje vnecijanskog istoričara Stefana Petrungara koji je upravo objavio novu knjigu "Pisati istoriju iznova".
"Proučavajući hrvatske udžbenike iz nacionalne istorije od 1918. do danas, imao sam osećaj da gledam isti film, ali kad god bih ga ponovno pogledao, stvari su se izmenile. Doduše, bili su isti glumci, isti događaji, ali posve drugačija interpretacija", konstatuje on.
Petrungaro je uočio da je svaka nova država, režim, ideologija ili politička promena u jednoj od četiri države tvorevina kroz koje je Hrvatska prošla tokom 20. veka (Kraljevina Jugoslavija, NDH, SFRJ i Hrvatska) reinterpretirala iste događaje i ličnosti, prilagođavajući ih datom političkom, ideološkom i nacionalnom trenutku.
To je zanimljiva, istina ne samo hrvatska, osobina koja je išla iz jednog u drugo političko i državno stanje, da bi svako prethodno smatrala pogrešnim i pogubnim.
Petrungaro, takođe, navodi da hrvatska istorija insistira na "kontinuitetu državotvornosti", pa je tako i odluka hrvatskog plemstva iz 1527. o izboru Ferdinanda Habsburškog za kralja prikazana kao "samostalna i suverena".
Iz istih razloga je Hrvatska prolazila faze od "vekovne težnje hrvatskog naroda za ujedinjenje s ostalim narodima u zajednicu" do "Jugoslavije kao tamnice hrvatskog naroda", od "Srba s kojima su Hrvati gotovo isti narod" do toga da "Srbi mrze sve što je hrvatsko".
Jedna od zanimljivosti je da su često isti autori, u različitim okolnostima, ispisivali dijametralno suprotne stavove i ocene. (izvor: FoNet)

Нема коментара:

Постави коментар