1. 3. 2017.

Poetsko veče Sandre Nogić i Miloša Nastića



U petak 3.3.2017. u 19 i 30 h u Udruzenju ljubitelja umetnosti "Prozor" u Takovskoj 48 odrzace se poetsko vece na kome ce se predstaviti dve knjige poezije. 
 
Sandra Nogic glumica, akademska slikarka, prevodilac i pesnik, predstavice svoju knjigu poezije "Sto te nema"
 
Milos Nastic pesnik predstavice svoju knjigu poezije "Hodac i zvezda"
 
O knjigama pored autora koji ce govoriti svoju poeziju, govore Predrag Milojevic i Ivan Despotovic knjizevnici.

Zaposleni u DK "Studentski grad" protiv gašenja te ustanove


Zaposleni u Domu kulture "Studentski grad" odbacili su inicijativu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja za gašenje, odnosno pripajanje te ustanove Studentskom kulturnom centru (SKC) Beograd, ocenivši da pokrenuta bez prethodne rasprave u javnosti.

PROTIV GAŠENJA DOMA KULTURE „STUDENTSKI GRAD“

Dragi saradnici, kolege, učesnici i prijatelji programa Doma kulture „Studentski grad“ (DKSG)
Želimo da vas obavestimo da je naša institucija, posle 43 godine postojanja, pred gašenjem.
Molimo vas, ukoliko ste za opstanak naše ustanove potpišite ovu peticiju kao vašu podršku DKSG.
Hvala svima!   
VAŠ DKSG

Dom kulture „Studentski grad“

Predstavljanje romana Zorana Ilica "Kotrljanje Bertolta Brehta"





U sredu 1. marta 2017. godine od 19 i 30h u Udruzenju ljubitelja umetnosti "Prozor" u Takovskoj 48 u Beogradu, odrzace se predstavljanje romana Zorana Ilica "Kotrljanje BERTOLTA BREHTA".

O romanu ce govoriti Ljiljana Pantelic Novakovic i autor.
Muzicka pratnja na akusticnoj gitari Danilo Grujicic.

26. 2. 2017.

Promocija knjige S.Ratkovića Nebo svijesti



27. februara 2017. godine u 19,30 sati u kući Djure Jakšića u Skadarliji, održaće se promocija knjige pesama Stojana Ratkovića NEBO SVIJESTI, objavljene u izdanju Društva Književnika Beograda.


Pored pesnika u programu učestvuju:



Srđan Simeunović Sendan, urednik i recenzent
Vasa Radovanović, književnik, voditelj programa
Vjera Raičević, pesnikinja
Branko Jokić, saradnik i humanitarni radnik

Koncert u Beogradu: duet „Hi-kvadrat“ (Rusija)


Nedelja 26. februar u 14:00 h
Magacin U Kraljevica Marka 4
Kraljevića Marka 4, 11000 Belgrade, Serbia

Duet iz Rusije sa svojim neobičnim formatom (recital + pesma) se raduje susretu sa Beogradom. Ruski tekstovi će biti propraćeni prevodom na srpski jezik .

„Naše pesme su o čoveku, o tome šta je važno za čoveka – o ljubavi i mržnji, ratu i miru. Čast nam je da budemo u Beogradu radujem se susretu“ – pišu Andrej i Mihail.
Ulaz slobodan

Nakon rezultata postignutim časopisom Književne vartikale i ugleda koji stiče svakim svojim brojem, Društvo književnika Beograda nastavlja svoju misiju sa časopisom fokusirajući se pored već afirmisanih ali i onih stvaralaca koji stiču ugled i ime, na mlade stvaraoce koji tek stupaju na književnu scenu ali i na one koji do sada nisu imali prilike ili nisu imali smelosti ili jednostavno, nije im pružena prilika ili je nosu imali iz 1001. razloga da pokažu svoju vrednost.
Svojim članovima ali i svim ostalim svojim saradnicima, cenjenim književnim stvaraocima, ne samo Beograda i Srbije, već i sa prostora ex Jugoslavije, ma kojim pismom da se služe i ma na kom jeziku da pišu; bilo da su afirmisani ili ne, pa i potpuno anonimni; podjednako onim sa iskustvom i bogatom bibliografijom kao i početnicima željnim dokazivanja i afirmacije, zrelim ali i mladim kreativcima, Društvo književnika Beograda šalje poziv za saradnju.
Zato Društvo književnika Beograda objavljuje
Poziv
autorima, pesnicima i prozaistima, satiričarima i aforističarima da dostave svoje neobjavljene rukopise kraćih poetskih zbirki ili ciklusa, zbirke priča ili romane za objavljivanje u časopisu Književne vertikale.
Posebno se pozivaju mladi autori (do 21. godina) koji tek počinju svoj književni opus kao i svi ostali koji stvaraju a do sada nisu nikada i nigde objavljivali da se odazovu našem pozivu jer su njima posvećene posebne rubrike: biseri i otkrovenja.
Konkurs nema tematskih ograničenja.
Broj rukopisa sa kojim autori mogu učestvovati nisu ograničeni ali redakcija zadržava pravo da sačini izbor radova koji će biti objavljen, uključujući i stanovito skraćivanje zbirke ili izbora odlomka zbog ograničenosti prostora.
Rukopisi ne sme biti objavljivani u štampanom ili elektronskom obliku ili u svojoj pretežnostiu štampanom obliku.
Autori čiji su rukopisi pisani na slovenačkom, makednoskom, mađarskom, albanskom, rumunskom, romskom, nemačkom ili drugom jeziku koji se govori na ovim prostorima, dužni su da uz originalni rukopis pošalju i prevod na srpski, srpsko-hrvatski, odnosno hrvatsko-srpski jezik ili hrvatski jezik, a ukoliko neko baš inistira, objavićemo bez ikakvog zazora i dela napisanim bošnjačkim ili montenegrijanskim jezikom.
Konkurs je otvoren do 31. Marta 2017.  za 11. broj Književnih vertikala koji će se pojaviti u aprilu mesecu 2017. godine.
Rukopisi, potpisani punim imenom i prezimenom, mogu se slati na e-mail adresu:  prozadkb@gmail.com sa naslovom: za 11. broj Književnih vertikala.
Formati za slanje: .doc ili .docx.
Uz rukopis priložiti i kratku biografiju sa adresom, imejl adresom i brojem(mobilnog i/ili fiksnog) telefona.

24. 2. 2017.

Ulična galerija: Večeras u 20h - Otvaranje prodajne izložbe "Ljudi na vratima" Lazare Marinković i poziv za doniranje pomoći


Izložba „HOMINES AD PORTAS / LJUDI NA VRATIMA / PEOPLE AT THE GATES“, Lazara Marinković
*Izložba dokumentarnih fotografija o životu izbeglica u Srbiji i poziv za doniranje pomoći

Ulična galerija otvara sezonu humanitranim događajem prikupljanja pomoći izbeglicama u Srbiji i prodajom izložbom dokumentarnih fotografija „HOMINES AD PORTAS / LJUDI NA VRATIMA / PEOPLE AT THE GATES“, Lazare Marinković, u Uličnoj galeriji, 24. februara u 20 časova.

Za izbeglice i migrante 2016. godina bila je “najsmrtonosnija” do sada po izveštaju UNHCR-a. Preko 7000 ljudi izgubilo je život pokušavajući da pobegne od nasilja, rata i progona u svojim zemljama. Stotine hiljada je poginulo u ratovima. Preko 200 ljudi se samo početkom januara 2017. udavilo u pokušaju da pređe Sredozemno more ili umrlo od smrzavanja širom kontinenta pokušavajući da se dokopa tla Evropske unije. Neretko, ljudi postaju i žrtve krijumčara i kriminalnih grupa pokušavajući da se domognu konačnog utočišta u Evropi. Zatvorene granice ne zaustavljaju, već izlažu ljude sve opasnijim situacijama i životnim uslovima.

Posledica zatvorenih granica i razjedinjenih politika evropskih država prema izbeglicama je i preko 7700 ljudi koji su mesecima zaglavljeni u Srbiji i očajni da nastave dalje. Skoro polovinu čine deca. Oko 6500 smešteno je u državnim centrima i kampovima. Preko hiljadu njih i dalje živi u nehumanim uslovima u napuštenim barakama iza glavne železničke stanice u Beogradu, kao i u napuštenim objektima i šumama u blizini srpsko-mađarske granice i Subotice. Brojne humanitarne organizacije svakodnevno pružaju neophodnu pomoć.

Dugogodišnji ratovi u Somaliji, Avganistanu, Siriji i drugim zemljama u Africi i na Bliskom istoku, pokrenuli su milionsko prisilno raseljavanje istorijskih razmera. Ekstremističke grupe koje sprovode teror u pojedinim državama, preuzimaju odgovornost za tragične terorističke napade u Evropi i Americi. Zapad je prestravljen. Panični strah od terorizma i pretećeg neprijatelja Zapad projektuje na milione prognanih ljudi koji upravo od tog istog terora beže. Evropa i Amerika izbeglice vide kao opasnost, kakva je za stare Rimljane bio kartaginški vojskovođa Hanibal Barka. Samo pomisao da će ih napasti, Rimljanima je toliko ulivalo strah u kosti da je postao neka vrsta babaroge kojom su roditelji plašili nemirnu decu govoreći da Hannibal ad portes! (Hanibal je na vratima opastnost preti). Dva milenijuma kasnije, Zapad kroz istu prizmu nepravedno posmatra izbeglice u egzodusu kroz Evropu, a sve oštrijim i štetnijim politikama rizikuje pravu humanitarnu katastrofu. Prepadnute Zapadne sile bi konačno morale da uvide da to nije neprijatelj, već su ljudi pred vratima. Homines ad portas.

Lazara Marinković je novinarka, autorka i fotoreporterka. Živi i radi u Beogradu. Od 2008. učestvuje u organizaciji, promociji i realizaciji raznovrsnih umetničkih i kulturnih projekata u zemlji i inostranstvu. Fotoreportaže i tekstove objavljuje u različitim medijima kao što su VICE i Al Jazeera, a ranije Peščanik, NIN, Bturn magazin i drugi. “Ljudi na vratima” u Uličnoj galeriji je prva samostalna izložba dokumentarnih fotografija nastalih tokom izveštavanja o izbegličkoj krizi u Srbiji počev od avgusta 2015. godine pa do danas.

Sve fotografije mogu biti otkupljene a prikupljena sredstva će biti donirana humanitarnim organizacijama za pomoć ugroženim izbeglicama u Beogradu. Na otvaranje 24. februara možete doneti višak toplih stvari, jakni, pantalona, čarapa, obuće, rukavica, šalova, kapa, koje će takođe biti donirane. Ukoliko nemate stvari ali želite nekako da pomognete, podržite neku od fandrejzing kampanja i znajte da i najmanja uplata znači mnogo.

Razgovori s razlogom: Književno stvaralaštvo Staniše Nešića

Ponedeljak 27. februar u 20 časova
Srpsko književno društvo, Francuska 7, Beograd
Razgovori s razlogom:
Književno stvaralaštvo Staniše Nešića
Učestvuju:
Bojana Stojanović Pantović
Biljana Dojčinović
Jovan Pejčić
Živko Nikolić
Gordana Simeunović kazuje stihove Staniše Nešića.


Uređuje i vodi Dejan Simonović

Staniša Nešić je rođen 29. 3. 1956. godine. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za jugoslovensku i opštu knnjiževnost 1982. godine. U periodu 1982–1983. godina bio je jedan od urednika književnog časopisa ZNAK. Funkciju predsednika KNjIŽEVNE OMLADINE SRBIJE obavljao je u periodu 1983–1985. godine. Glavni i odgovorni urednik NOVINA BEOGRADSKOG ČITALIŠTA bio je u dva navrata – od 1991. do 1999. godine, i od 2005. do 2009. godine. Član UDRUŽENjA KNjIŽEVNIKA je bio od 1988. godine. Objavljivljo je u svim značajnim časopisima i poezija mu je zastupljena u brojnim antologijama, i na srpskom jeziku, i u prevodu na više stranih jezika. Preminuo je 5. 2. 2016. godine.

Objavljena dela

 
Otvaranje prstena, 1982.
Mitologije, 1988.
Bdenje, 1990.
Bela kuga, 1992.
Istočnici, 1995.
Čitanje tradicije, 1996.
Tavorska svetlost, 1997.
Pevanja o haosu, 2002.
Evropa na rogovima bika, 2004.
Loši momci, 2005.
Triptih, 2006.
Orient express, 2007.
Patmos, 2011.
Mrtvi u ljubavi, 2014.
Crepovi cigle, 2015.
Orinoko, 2015.
Knjiga mrtvog carstva, 2016.