Tekst
Tekst - TANJA NJEŽIĆ
Neveselu sliku ovdašnje zbilje kada je o kulturi reč, izvesno, na najlepši način obeležio je Festival autorskog filma – čiji je kraj 28. novembra obeležio višestruko hvaljeni i nagrađivani film „Yugo Florida” Vladimira Tagića. A čini to, takođe na najlepši način, i izložba dela Kosare Bokšan u beogradskoj Galeriji Rima (27. novembar – 10. decembar).
Postavka obuhvata najznačajnije periode njenog stvaralaštva: od faze apstraktnih slika (1952-1964), preko povratka figure i prizora (druga polovina šezdesetih), do slikarstva simbola (1968-1975) u čijim okvirima su se izdvojila tri ključna motiva i teme njenog opusa – „Sunce”, „Ikar” i „Žene planine”. Segment izložbe posvećen ciklusu „Žene planine” prikazuje zenitnu fazu njenog stvaralaštva (od sredine 1970-ih godina) u kojoj je slikarstvo arhetipskih simbola sjedinjeno sa ekspresivnom gestualnošću njenog stvaralačkog postupka.
Kako se napominje u pratećem tekstu stvaralački put Kose Bokšan rano je obeležen izborima profesionalnog integriteta i odbrane slobode umetničkog stvaralaštva. Pripadnica prve posleratne generacije studenata beogradske Akademije likovnih umetnosti (u klasi prof. Ivana Tabakovića), kao članica Zadarske grupe (1947), Kosara Bokšan je bila deo prvog kolektivnog gesta pobune u vremenu političkog diktata.
Upućeni ističu da je Kosa Bokšan originalnom umetničkom interpretacijom predstavila čovekov potragu za sopstvom, u kojoj, kao na kosmičkom putu do Sunca, pojedinac prolazi kroz nepregledna i tajanstvena prostranstva nesvesnog. U najkraćem; njena vanredna dela, između ostalog, odišu snagom bunta i unutarnjom lepotom nepristajanja.

















































