23. 10. 2010.

SLAĐANA MILOŠEVIĆ OSTAJE DOSLEDNA, POVODOM OTKAZIVANJA KONCERTA U SAVA CENTRU

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
POVODOM OTKAZIVANJA KONCERTA U SAVA CENTRU, 21. OKTOBRA 2010
SLAĐANA MILOŠEVIĆ OSTAJE DOSLEDNA

Aleksandra Slađana Milošević nije nastupila na koncertu u Sava Centru, usled toga što je organizator prekršio dogovor. Organizator je dao prednost gostima, hrvatskim izvođačima u završnici koncerta, stavljajući Slađanu Milošević na početak programa. Smatramo da muzičar njene reputacije i kvaliteta zaslužuje najveće poštovanje i da je organizator bio dužan da poštuje dogovor po kome je završnica koncerta trebalo da bude izvođenje kompozicije ”Princeza” koju Slađana Milošević izvodi u duetu sa Dadom Topićem. Organizator je, takođe, ne poštujući dogovor, napravio i odštampao izmenjeni program koncerta. Smatramo da ako prema umetničkom radu i zaslugama gospođice Milošević, nema poštovanja, onda joj na ovakvom događaju nije mesto.
Ovu odluku obrazlažemo sledećim: Izvođačima iz okolnih zemalja, posebno Hrvatske, pruža se bezrezervna medijska podrška. TV stanice uživo prenose njihove promocije i daju neograničen medijski prostor, dok su domaći izvođači, poput Slađane Milošević, u javnosti podeksponirani.
Gospođica Milošević izjavljuje, da se neće pojavljivati na onim manifestacijama koje favorizuju tuđe izvođače, sve dok se sa istom merom podrške ne bude ophodilo prema njoj.
Jednako očekuje reciprocitet od strane država kao što je Hrvatska. Da, na primer, u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, na javnom trgu u prisustvu njihovih političkih i javnih radnika, i uz direktan TV prenos, bude organizovana promocija njenog rada, kako se to čini za hrvatske i druge izvođače iz bivših republika. Smatramo da, kao osnivač pop-rok kulture na području stare Jugoslavije, Slađane Milošević to zaslužuje.
Takođe Vas obaveštavamo da je gradonačelnik Skupštine Grada Beograda, g. Dragan Đilas, već pet puta odbio molbu Slađane Milošević da joj se omogući organizacija konceta u nekoj od koncertnih sala pod upravom Grada Beograda, dok je brojinim izvođačima iz okolnih zemalja, to već godinama omogućeno. Nadamo se da će mediji i javnost ispravno i pravedno reagovati i da će se stati na put diskriminaciji srpskih umetnika kojom se nanosi velika šteta razvoju domaće kulture.
Iskreno se izvinjavamo publici koja je bila nedužna žrtva organizatora ovog događaja.

15. 10. 2010.

Elektronske knjige

Novi Sad :::
Za sve one koji čitaju e-knjige, evo jedne pesničke zbirke.
Radi se o pesniku Alenu Alispahiću i njegovoj pesničkoj zbirci "ČIČA Gliša".
Knjigu u doc-formatu možete preuzeti sa sledeće web-lokacije:

Promocija salse u nedelju!


Poštovani prijatelji, Salsa


želimo da Vas pozovemo na promociju salse u nedelju u 14.30h.

Promocija je prvobitno bila zakazana za 10. oktobar ali zbog događaja u našem gradu promociju smo odložili za 17. oktobar 2010.

Časove salse predvodiće ove godine instruktori iz škole salse Havana koje predvodi Anja Ivana Ilić.

Škola salse "Havana" otvorena je 2007. godine i za veoma kratko vreme okupili su veliki broj učenika. Njihov najveći uspeh je osvajanje I mesta na svetskom takmičenju u Minhenu (Rueda World Champions).

Promotivni časovi su besplatni.

10% za učenike Instituta Servantes.

Čekamo Vas.






Instituto Cervantes Belgrado
Cika Ljubina 19
Belgrado

Tel: 30 34 182
Kursevi: 30 34 182
cenbel@cervantes.es

http://belgrado.cervantes.es

Budimo u kontaktu!

FB: Instituto Cervantes Belgrado-Serbia

14. 10. 2010.

Kanarska ostrva: između mita i stvarnosti

Kanarska ostrva: između mita i stvarnosti
Predavanje
Kanarska ostrva poznata po suncu i plaži, toploj klimi i zabavi, samo su jedan deo onoga što nam Ostrva Sreće nude. U toku ove konferencije govoriće se o načinu na koji su nastala ova ostrva, njihovoj specifičnoj morfologiji, flori i fauni. Približićemo se Kanarskom arhipelagu i preko njegovih mitova, neophodnih da bi se shvatila istorija, običaji, religija i enigma stanovništva koje je ovde živelo pre dolaska Kristofera Kolumba. Biće reči o arhitekturi, kako kolonijalnoj tako i modernoj, a daće se kratki osvrt na nove običaje i tradicije nastale nakon osvajanja ostrva.
Maja Todorović Iskijerdo je pejzažni arhitekta i docent na Fakultetu za umetnost i dizajn Megatrend univerziteta. Bavi se i slikarstvom. Poslediplomske studije završila je na Kanarskim ostrvima: prvo je kao stipendista španske vlade magistrirala iz oblasti urban dizajna i pejzažne arhitekture na Univerzitetu Las Palmas de Gran Kanarija, a potom je okončala i doktorske studije iz oblasti istorije umetnosti, antropologije i arhitekture na Univerzitetu La Laguna. Budući da od 2002. godine pa do danas živi između Kanarskih ostrva, Perua i Srbije, često Kanare doživljava kao još jednu svoju zemlju.

Ulaz slobodan dok se ne popune mesta.
Četvrtak, 14. oktobar, 19:00
Svečana sala Instituta Servantes

4. 10. 2010.

ASI ne podrzava ovako organizovanu Paradu ponosa!

Policijski ponos nije LGBT ponos!

Sindikalna konfederacija "Anarhosindikalistička inicijativa" (ASI) ne podržava održavanje "Parade ponosa" organizovane na ovaj način. Državna parada ponosa neće ni na koji način doprineti poboljšanju pozicije u kojoj se nalazi homoseksualna zajednica u Srbiji. Naprotiv, još više će je udaljiti od ostatka populacije time što LGBT ponos brane političari, država i njen represivni aparat - oni koji većinu stanovništva ove zemlje drže u bedi i siromaštvu. Oni koji su do juče pripremali i vodili ratove protiv drugih naroda, i oni koji ih još uvek pripremaju; oni koji otimaju, privatizuju i otpuštaju; oni koji služe izrabljivačima i zločinacima iz SAD, Evropske unije i NATO-a koji su odgovorni za patnje milijardi ljudi i uništavanje planete na kojoj živimo; Upravo takvi su se našli da „brane“ prava represirane manjine U svom imperijalističkom pohodu sistem mora da obezbedi monopol na silu državama koje su tu da bi omogućile nesmetano funkcionisanje kapitalističkog sistema eksploatacije. Ovogodišnja "Parada ponosa", uprkos nazivu, kao cilj pre svega ima ojačavanje i konsolidovanje sistema. Svrstavanje na stranu takvih, i organizovano učestvovanje u manifestacijama ovog tipa, znači svrstavanje na stranu sistema. Sindikalna konfederacija "Anarhosindikalistička inicijativa" je organizacija koja kao svoju zadatak vidi uništavanje ovog i ovakvog sistema, i zato mi nećemo podržati paradu policijskog ponosa.
Parada ponosa ("Gej prajd") se širom sveta organizuje od 1969. godine, kada se homoseksualna zajednica suprotstavila policijskoj represiji u seriji spontanih, nasilnih demonstracija u Njujorku u SAD, i time uputila otvoren i beskompromisan protest protiv diskriminacije i represije nad LGBT populacijom.. Tom prilikom su najsiromašniji slojevi homoseksualne zajednice predvodili nasilne sukobe sa policijom Njujorka, koja je vršila premetačine i na različite druge načine terorisala pripadnike zajednice i posetioce gej klubova. Upravo se kroz nasilni otpor policiji homoseksualna zajednica izborila za svoj ponos i to je omogućilo homoseksualcima da svoje manifestacije označe kao parade ponosa I danas, kao i 1969. godine, brojne manifestacije za LGBT prava u svetu jasno iznose svoje neslaganje sa vladajućim poretkom, a nikako ne marširaju sa pripadnicima policije.
Položaj homoseksualaca u Srbiji je veoma loš. Društvena konzervativnost je veoma izražena, negativni stereotipi o homoseksualnoj populaciji su deo vladajućeg mišljenja, a većina stanovništva i dalje, pogrešno, smatra da je homoseksualnost bolest. To jasno pokazuje činjenica da homoseksualni par ne može da prođe, držaći se za ruke, ni kroz jedan grad u Srbiji a da ne bude makar verbalno zlostavljan. Kapitalistički sistem ubija ljudskost u nama, okreće nas jedne preko drugih, stvara i širi mržnju zasnovanu na nebitnim razlikama poput boje kože, etničkog porekla i seksualnog opredeljenja. Podstiče nas da bes i frustracije koje se gomilaju, jer smo nezadovoljni i suštinski nemamo kontrolu nad svojim životima, iskaljujemo na slabijima i nezaštićenima, umesto na gazdama i vlastima koji tu bedu proizvode. Umesto masovnih i nasilnih sukoba sa onima koji stvaraju i reprodukuju sistem pod kojim patimo, potlačeni se sukobljavaju među sobom.
Upravo zbog takve situacije je 2001. godine naša organizacija, koja se tada zvala „Inicijativa za anarhosindikat“, bila jedina sindikalna organizacija koja je podržala održavanje Parade ponosa. Parade koja je, iako sazvana od strane liberalnih gej aktivista imala relativno samonikao karakter, i očigledno nije imala zaštitu države. Ta je manifestacija razbijena od strane velikog broja homofoba okupljenih na kontraskupu, predvođenih fašističkim i klekiralnim policijskim saradnicima. Malobrojni članovi ASI tada su pružili fizički otpor homofobima i fašistima, i tako doprineli odbrani ponosa gej zajednice u Srbiji. Treba napomenuti da većina trenutno aktuelnih LGBT aktivista nije bila aktivna u borbi za prava LGBT populacije u periodu održavanja Parade 2001. godine, mnogi su našli različita opravdanja da tog dana ne budu u Beogradu, a neki su se čak protivili organizaciji Parade sa tezom da je suviše rano za tako nešto. U našem pozivu na tu manifestaciju od 29. juna 2001, koji je ujedno i jedan od prvih javnih obraćanja naše organizacije, istakli smo da je homofobija još jedna od posledica kapitalističkog ekonomskog uređenja, i da ne postoji način njenog istinskog i potpunog iskorenjavanja u državnom i kapitalističkom kontekstu. Na tim pozicijama se nalazimo i danas.
Zastupajući pozicije naučne analize društvenih odnosa, znamo da ovakvo društvo, u kome je eksploatacija i vlast čoveka nad čovekom osnova društvenog poretka ne ispunjava potrebne preduslove za ukidanje homofobije, ali ni seksizma, rasizma i većine drugih negativnih pojava u današnjem društvu. Naravno, protiv homofobije se treba boriti svim silama, ali za potpuno i istinsko iskorenjivanje homofobije potrebno je ukinuti sistem koji je proizvodi. Zbog toga vidimo kao nužnost povezivanje borbe za LGBT prava sa borbama svih drugih obespravljenih, i ističemo da samo kroz takvu zajedničku borbu možemo omogućiti opštu emancipaciju.
Nakon 2001. godine bilo je nekoliko pokušaja i najava a zatim i otkazivanja parada, ali je bilo jasno da domaći LGBT aktivisti nisu dorasli zadatku kakav je organizovanje Parade ponosa. Uviđajući svoju nemoć, koja je uglavnom bazirana na njihovim ideološkim ograničenjima, većina LGBT aktivista je odlučila da svoj ponos praktično proda državi, prihvatajući, mada često ne želeći da prizna, da će samo uz njenu silu biti u prilici da makar nominalno izvedu ovakvu Paradu ponosa u Srbiji. To se možda najbolje videlo na organizovanju prošlogodišnje "Povorke ponosa", kada su zaplašeni i zbunjeni organizatori za svoje poverenje u institucije sistema nagrađeni potpunim neuspehom: zahtevom države da se Povorka izmesti iz centra Beograda i, na kraju, otkazivanjem celokupnog događaja.
Ovogodišnji organizatori „Parade ponosa“ su imali manje iluzija o svojoj ulozi od prošlogodišnjih organizatora, i pripremanje terena za organizovanje Parade su u potpunosti prepustili Evropskoj uniji, državi Srbiji i njenoj policiji. Srpski političari, do nedavno brutalno homofobni u svojim nastupima, sada su, na pritisak iz Evropske unije, reagovali na način koji je od njih očekivan – spremno su promenili svoj vokabular, obuzdali svoje parapolicijske fašističke grupe, a svoj uticaj i silu stavili u službu organizovanja ovogodišnje Parade. To u praksi znači da će širi centar Beograda tog 10. 10. 2010. godine biti pretvoren u policijski poligon, na kome će biti privođen i legitimisan svako ko policiji bude delovao sumnjivo, dok će preko 5000 policajaca obezbeđivati samu Paradu. Na taj način učesnici Parade, a preko njih i cela gej populacija, biće poistovećeni sa onima kojima trebaju blindirana vozila vredna milione dolara i koje čuvaju stotine agenata i hiljade policajaca – kriminalcima i ratnim zločincima Džozefom Bajdenom i Dmitrijem Medvedevim, kao i zloglasnom Hilari Klinton. Maršruta kojom će se Parada kretati, pored zgrada Ministarstava i Vlade Republike Srbije, još jasnije podvlače tu činjenicu – ova Parada će slaviti državu, i njen monopol na silu.
Mi znamo da će neki aktivisti „Anarhosindikalističke inicijative“ učestvovati i u ovogodišnjoj "Paradi ponosa", ali smo svesni da će oni prisutvovati Paradi kao pojedinci, i da će njihovo učestvovanje biti isključivo lični čin, posledica želje da se njihove prijateljice i prijatelji, koji još uvek nisu u potpunosti razumeli kriminalni karakter ovakve manifestacije, na toj paradi osećaju bolje i bezbednije. Stoga njihovo pojavljivanje na Paradi ponosa ne treba ni na koji način posmatrati kao političku podršku jednom ovako organizovanom događaju.
Anarhizam je uvek bio antisistemski pokret, a ASI je svojim delovanjem doprinela formulisanju i artikulsanju borbene, revolucionarne pozicije u političkim borbama na našim prostorima, pozicije koja kod nas nije postojala veoma dugo, i koja je tokom perioda ratnih devedesetih bila u potpunosti integrisana u liberalni antiratni pokret. Usled toga, velika je odgovornost, kako naše i nama sestrinskih organizacija, tako i svih grupa i organizacija na revolucionarnoj levici, da ne dozvole igranje na prvu loptu, i da ne daju bezumnu podršku svemu što ima prizvuk progresivnosti, jer će takvo ponašanje kao posledicu imati pokušaj gušenja autonomne revolucionarne pozicije, i povratak u liberalnu baruštinu. Samo borbom protiv sistema, i slabljenjem i porazom ovog i ovakvog sistema, možemo stvoriti društvo koje će istinski biti oslobođeno represije i diskriminacije.

Smrt homofobiji, državi i kapitalizmu!

27. 9. 2010.

EUROPOPMUSIC je izabrao Aleksandru Slađanu Milošević za umetnika meseca

EUROPOPMUSIC, web portal posvećen posebnim i najboljim umetnicima Evrope, baziran u Holandiji, izabrao je Aleksandru Slađanu Milošević, za umetnika meseca. Uredništvo Euro Pop Music-a je kreiralo Slađanin profil, svrstavajući je u umetnike ispred svog vremena, prepoznavajući njenu autentičnost i stavljajući je iznad Lady Gage i sličnih umetnika koji su decenijama kasnije pošli putevima koje je Slađana trasirala.
Slađanin profil predstavlja njene umetničke inovacije, borbu protiv hipokrizije i zalaganje za umetnički i opšti napredak, njen sukob sa sredinom, upornost i istrajnost u predstavljanju vizija drukčijeg sveta za koji se bori. Euro Pop Music navodi njenu borbu za protiv piraterije i za zaštitu autorskih prava, kao i nagrade koje joj je država Srbija dodelila za zasluge i nesebičan doprinos razvoju i širenju kulture.
Uredništvo Euro Pop Music-a je sa makedonskog jezika, na engleski prevelo i objavilo, nedavni intervju umetnice za makedonski magazin “Utrenje”, time dalje obrazlažući svoj izbor Aleksandre Slađane Milošević za umetnika meseca.

(Linkovi sa pomenutim informacijama EUROPOPMUSIC-a:
--- http://www.europopmusic.eu/
--- http://www.europopmusic.eu/Newsletters/Profiles_news/News2010_2.html#Artist_september2010
--- http://www.europopmusic.eu/Newsletters/Interviews_2010.html#Interview_Sladjana_Milosevic2010)

24. 9. 2010.

Pesničko veče Huana Karlosa Mestrea

Instituto Cervantes Belgrado Instituto Cervantes


28. septembar 2010/ 28 de septiembre de 2010


Ambasada Španije i Institut Servantes u Beogradu imaju zadovoljstvo da Vas pozovu
Pesničko veče Huana Karlosa Mestrea

Koje će se održati u utorak, 28. septembra u 19 časova u Svečanoj sali Instituta Servantes.
Biće obezbeđen simultani prevod.
Ulaz slobodan dok se ne popune mesta.

18. 9. 2010.

"PRIZNANjE KRLEŽA" Miroljubu Todoroviću

BEOGRAD :::

Ovogodišnji dobitnik nagrade ''Priznanje Krleža'' za životno delo je pesnik, prozni pisac, esejista i multimedijalni umetnik Miroljub Todorović, osnivač i teoretičar srpskog (jugoslovenskog) neoavangardnog stvaralačkog pokreta signalizma.
Miroljub Todorović je autor više od osamdeset knjiga poezije, proze i eseja, njegovi radovi objavljivani su u brojnim zemljama Evrope, Severne i Južne Amerike, Australije i Japana. O ovom stvaraocu i signalizmu koji je osnovao odbranjene su tri doktorske disertacije (jedna u Poljskoj, dve u našoj zemlji) publikovano je dvadesetak monografskih dela i preko 2.300 prikaza, eseja i studija u domaćim i stranim listovima i časopisima. Od više značajnih nagrada koje je Todorović za svoj rad dobio posebno se izdvajaju nagrada ''Oskar Davičo'' (1998. za najbolju knjigu poezije), ''Todor Manojlović (1999. za moderni umetnički senzibilitet), Vukova nagrada (2005) i nagrada Vukove zadužbine za umetnost 2007. godine.
Miroljub Todorović zastupljen je u biografskom leksikonu ''Srbi koji su obeležili dvadeseti vek'' (2006).
Nagradu ''Priznanje Krleža'' dodeljuje Sveslovensko književno društvo. Dosadašnji dobitnici ovog priznanja su: akademik Erih Koš, akademik Predrag Palavestra, književnik Bogdan Malešević iz Zagreba i prozni pisac Zoran Ilić, urednik veb-sajta na internetu posvećen autorima sa prostora bivše Jugoslavije.

Svečano uručenje nagrade biće održano 23. septembra u 19 sati
u biblioteci ''Milutin Bojić'', Ilije Garašanina broj 5 u Beogradu.

9. 9. 2010.

Belgrade of light: nova informacija

Instituto Cervantes Belgrado Instituto Cervantes

9. septembar 2010 / 9 de septiembre de 2010



Portada


Institut Servantes u Beogradu Vas obaveštava da je otvaranje festivala Belgrade of Light zbog vremenskih prilika premešteno u Kulturni centar GRAD, Braće Krsmanović 4.
Otvaranje će se održati u četvrtak, 9. septembra u 20 časova.
Hvala na razumevanju.

Beograd svetlosti



Instituto Cervantes Belgrado Instituto Cervantes

Četvrtak, 9. septembar, 20h

Beograd svetlosti
Festival posvećen kulturi svetla

Treći po redu festival "Beograd svetlosti" održaće se u periodu od 9. do 16. septembra 2010. godine. Kroz pet programskih celina nazvanih "Sjaj iz mraka", "Svetlucanje", "Svetlosna gerila", "Svetlosni detektivi", "Budućnost je sjajna", festival se i ove godine obraća stručnjacima, studentima, školskoj i predškolskoj deci, kao i najširoj javnosti. U vidu izložbi, instalacija, predavanja i radionica, predstaviće se umetnici, dizajneri, arhitekte i ostali stručnjaci iz Francuske, Portugala, Nemačke, Švedske, Italije, Austrije i Srbije.
Portugalski duo Ocubo gostuje sa svojom čuvenom interaktivnom svetlosnom instalacijom Human tiles i otvara festival projekcijom na fasadu Instituta Servantes. Francuski vizuelni umetnik Bernard Murinjeu ispituje arhitekturu i javne prostore svojim svetlećim objektima velikog formata smeštenih na nekoliko beogradskih fasada.
Svetislav Calić ispričaće svetlosnu priču o JDP-u, duo Aleksandra Stratimirović/Federico Favero osvetljava viziju Beograda i budućnosti njegovih najmlađih stanovnika...
Detaljan program festivala i sve informacije o učesnicima, radionicama, seminaru i lokacijama nalaze se na www.belgradeoflight.net.

Dobrodošli u Beograd svetlosti!

4. 9. 2010.

La decisiva belleza del desafío

Branislav Prelević: „La decisiva belleza del desafío"
Predstavljanje knjige

"La decisiva belleza del desafío" (Odlučujuća lepota izazova) je najnovija knjiga poznatog pisca i prevodioca Branislava Prelevića, sastavljena od „kratkih i apsurdnih priča", koju je na španskom jeziku objavila izdavačka kuća Bonart.
„La decisiva belleza del desafío" je knjiga izuzetne naracije, laka, otkriva apsurde života na svim nivoima: od onog subjektivnog i ličnog, do istorijskog i univerzalnog. [...] Prelević poseduje zanimljiv naratorski talenat koji koristi finu ironiju punu igri reči u službi prefinjene kritike, u kombinaciji sa provokativnim humorom.
O knjizi će, pored autora, govoriti Krinka Vidaković Petrov, pisac i naučni savetnik na Institutu za književnost i umetnost, kao i Biljana Isailović, prevodilac i hispanista.
Ulaz slobodan dok se ne popune mesta.



Instituto Cervantes Belgrado
C/Cika Ljubina 19
11000 Belgrado
Tel.: 381 11 30 34 182
Fax: 381 11 30 34 197
cenbel@cervantes.es

1. 9. 2010.

Histrion Promo 2010.

Histrion Promo 2010
Međunarodni festival studentskog pozorišta na romanskim jezicima

Histrion je festival studentskog pozorišta koji se bavi širenjem, upoznavanjem i približavanjem kultura romanskog govornog područja kulturama Balkana, te afirmacijom pozorišta kao metoda nastave i integracijom studentskih pozorišnih trupa u kulturne tokove u zemlji i regionu. Histrion Promo 2010 predstaviće neke od vodećih ideja festivala kroz diskusiju na temu pozorišta u edukaciji mladih, dok će se za drugim okruglim stolom učesnici i posetioci pozabaviti posebnostima i problemima prevođenja za pozorište. U okviru programa promotivne edicije Histrion festivala nastupiće studentska trupa Korkada teatar iz Barselone sa predstavom Ima li koga sa druge strane?, u subotu, 4. septembra u 20:30 u Kulturnom centru Rex.

DEBATE:

Četvrtak, 2. septembar, 18:00
Studirati kroz pozorište

Šta tačno znači pozorišna pedagogija? Zašto su drama i pozorište neophodna oruđa u domenu edukacije mladih? Ima li im mesta u planovima i programima visokoškolskog obrazovanja u Srbiji? Vodi li postojeća pozorišna aktivnost na fakultetima u Beogradu ka osnivanju univerzitetskog pozorišta na nivou čitavog Univerziteta? Ovo su neka od pitanja na koje će, u otvorenom dijalogu sa studentima, pokušati da odgovore učesnici diskusije: Ljubica Beljanski Ristić (Centar za dramu u edukaciji i umetnosti), dr Vladimir Jevtović (Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu), Ana Tomović (pozorišni reditelj), mr Jasmina Nikolić (Filološki fakultetu u Beogradu i Nacionalni tim eksperata za reformu visokog obrazovanja u Srbiji). Posebna pažnja biće posvećena potencijalima pozorišta kao kreativnog metoda nastave jezika i književnosti.
Moderatorka diskusije: Hristina Vasić
Ulaz slobodan.

Petak, 3. septembar, 18:00

Umetnost prevođenja dramskih tekstova

Ova diskusija, koja će se pozabaviti ključnim pitanjima za izradu prevoda jednog dramskog teksta, zainteresovaće kako prevodioce, tako i ljubitelje dramske umetnosti i književnosti uopšte. O specifičnostima dramskog prevoda i poteškoćama sa kojima se susreću prevodioci, zatim o adaptaciji drugih vrsta tekstova scenskom izvođenju i njihovom prijemu među čitalačkom i gledalačkom publikom govoriće: dr Jasna Stojanović (Katedra za iberijske studije Filološkog fakulteta u Beogradu), dr Ljubiša Rajić (Katedra za skandinavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu), dramaturg Jelena Paligorić i Gojko Božović (izdavačka kuća „Arhipelag").
Moderatorka diskusije: Jelena Jovanović

Ulaz slobodan.
Svečana sala Instituta Servantes