21. 11. 2011.

Ko je Nora Verde?!

Povremeno se tek onako, u prolazu upitam: ko je Nora Verde?!
Odgovora nema... Ili ga, možda, ima?!
Iz njene kratke bio-beleške je moguće saznati sledeće:
"Nora Verde pseudonim je autorice prozne knjige „Posudi mi smajl“ objavljene protekle godine u izdanju nakladničke kuće Meandar.
"Posudi mi smajl" je ispovijest neprilagođene 30-godišnje zagrebačke lezbijke koja stvarnost promatra kroz zatamnjene naočale. Pod svojim građanskim imenom zaposlena je u jednoj hrvatskoj novinskoj korporaciji, dok pod pseudonimom Nora Verde surađuje i za portal Vox Feminae (www.voxfeminae.net)
Opsjednuta je Generacijom X, eskapizmom, pop i rock herojima i heroinama. Nagluha je, a plaćena da čuje.
Zaboravlja imena, pamti stanja."
Neko bi rekao da je Nora Verde - hrabra. Veoma hrabra za nekog ko je rođen, na primer, u dvadesetom veku i ne zna, ne naslućuje, šta će biti XXI vek.
Za dvadeset i prvi vek Nora Verde je sasvim OK: puši, pije, tulumari... Ma, radi ona i žešće, opasnije stvari.
To dvadeset i prvi vek i očekuje od nje. Dakle - Nora Verde se sasvim uklapa.
Zaključak: XXI vek i Nora Verde su sasvim kompatibilni.
Kraj. Tačka.

PROMOCIJA ČASOPISA „PUTEVI“

::: BANJA LUKA :::
Promocija časopisa za književnost, kulturu i umjetnost “Putevi”
održaće se u utorak 22. novembra u 19.00 časova u holu
Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske.
Učestvuju: Redakcija časopisa i saradnici
Gost večeri: Jadranka Stojaković
O “Putevima“:
Časopis za književnost, umjetnost i kulturu “Putevi“ iza sebe ima tradiciju dugu preko pedeset godina. Ovaj časopis je u kulturnom životu Banjaluke i Krajine, ali i u širem kontekstu nekadašnje cijelokupne jugoslovenske kulture odigrao veoma značajnu ulogu, afirmišući ne samo književnost već i likovnu i pozorišnu umjetnost sa ovih prostora, ali i kritiku i esejistiku. “Putevi“ su kroz svoju višegodišnju prisutnost oko sebe okupljali i iznjedrili više generacija pisaca, kritičara, likovnih umjetnika i prevodilaca.
“Putevi“ su u 55 godina izlaženja više puta mijenjali redakcije, sadržaj i izgled, pa i sam naziv; prvih pet godina izlazili su pod imenom “Korijen“. Bili su često nepredvidljivi kao i novo ime koje su dobili, ali i jednako tako nezaustavljivi.
Najnoviji “Putevi“ su koncepcijski bliski početnoj ideji: otvorenosti ka različitim umjetnostima i različitim umjetničkim vizijama, provjerenim vrijednostima ali isto tako i hrabro okrenuti ka novim tendencijama i mladim autorima.
Ono što novi “Putevi“ imaju za cilj je ukupnost svih dosadašnjih kvaliteta i istrajnosti, kojima želimo pridodati i moderan dizajn, aktuelne tekstove koji se bave dešavanjima u kulturi kod nas i u svijetu, zanimljive intervjue sa ljudima iz različitih oblasti umjetnosti, dobre esejističke, prozne i poetske radove…
Ideju da našoj čitalačkoj publici ponudimo upravo ovakve, osavremenjene “Puteve“ podržalo je mikrokreditno društvo “Mikrofin“ u okviru svoga programa “Novi kulturni ritual“ koji se, kroz ulaganje u kulturu, bavi razvojem kulturne scene.
Nove “Puteve“ možete kupiti na kioscima u svim gradovima Republike Srpske, kao i u većim gradovima u Federaciji BiH.

Opširnije o sadržaju i prikazu novog broja: Novi broj časopisa „Putevi“ na portalu NUBRS i portalu konkursiregiona.net

20. 11. 2011.

nove besplatne knjige ::: eseji borisa becka i poezija tvrtka vukovica

::: ZAGREB :::
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta "Besplatne elektroničke knjige" nove besplatne naslove: zbirku eseja "Krila u koferu" Borisa Becka i zbirku pjesama "Slijeganje ramenima" Tvrtka Vukovića. Beckove eseje u tiskanom obliku objavio je 2004. Disput, a Vukovićeve pjesme 1995. Meandar. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" (www.elektronickeknjige.com) dostupno 128 naslova.

O Borisu Becku
Rođen u Zagrebu 1965. godine. Piše proze, eseje i kritike. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kritike, članke i intervjue počinje objavljivati 1996. u listu Matice hrvatske "Vijenac" u kojem je od 1998. urednik. Istovremeno surađuje kao autor emisija na Trećem programu Radio Zagreba. U razdoblju 1999-2002. radio je kao urednik u dvotjedniku za kulturu "Zarez" te objavljivao priče i eseje u književnim časopisima te drugoj periodici. Od 2003. zaposlen je u Nacionalu gdje također surađuje prilozima o književnosti, kazalištu i likovnoj umjetnosti, a ujedno je i član uredništva magazina za kulturu "Gordogan". Oženjen je, otac četvero djece.
Tekstovi su mu zastupljeni u više vrsnih književno-umjetničkih i znastveno-esejističkih zbornika: "Plimaši" (ur. S. Šesto, Zagreb 1997), "Igrom protiv rešetaka" (ur. N. Govedić, Zagreb 2004), "Književni bestijarij" (ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš, Zagreb 2007), "U snu ljubim tvoje usne tisuću puta" (ur. D. Pečkaj Vuković, Zagreb 2008), "Rječnik Trećeg programa" (ur. Irena Matijašević, Zagreb 2008), "Jezični varijeteti i nacionalni identiteti" (ur. L. Badurina, I. Pranjković i J. Silić, Zagreb 2009). Za svoju prozu dobio je nagrade Arkzina, Festivala A književnosti, časpisa Kaj i Dana Franje Horvata Kiša te stipendiju Ministarstva kulture za poticanje vrijednog književnog stvaralaštva. Objavio: "Metak u srcu Svetog Augustina" (Faust Vrančić, Zagreb, 2003.; DPKM, Zagreb, 2010.); "Mrtvaci pod poplunom" (Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.); "Krila u koferu" (Disput, Zagreb, 2004.; DPKM, Zagreb, 2011.); "Ne bih to tome" (HDP i Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.).

O Tvrtku Vukoviću
Rođen u Slavonskom Brodu 1969. godine. Radi kao docent na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je predsjednikom Goranova proljeća, središnje nacionalne pjesničke manifestacije. Pjesme su mu prevedene na nekolicinu stranih jezika te su uvrštavane u sve važnije antologije i preglede suvremenog hrvatskog pjesništva. Objavio: "Slijeganje ramenima" (1995), "Off line: panorama hrvatskog pjesništva devedesetih" (2001), "Golmanu, lovcu i šumaru" (2002), "Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši" (2005), "Ljubi Žižeka svoga" (2009) te više od stotinu znanstvenih, stručnih i preglednih radova s različitim opsegom interesa od teorije do književne interpretacije. Živi u Zagrebu.

Zašto objavljujemo besplatne elektroničke knjige?
Budući da se to pitanje gotovo neizostavno pojavljuje u svim razgovorima o projektu "Besplatne elektroničke knjige", odlučili smo u odgovaranje uključiti i autore čiji su naslovi objavljeni u okviru projekta. Ovaj puta to pitamo Borisa Becka, autora cijenjene zbirke eseja "Krila u koferu".

Elektronička knjigo, jesam li tebe čekao?
Kralj Mida sve što dodirne pretvara u zlato, a ja baš i ne. Radio sam u dvojim novinama za kulturu, ali nijedne nisu išle; surađivao sam u par časopisa za kulturu, a financijski rezultati bili su još tužniji; napisao sam i uredio i nešto knjiga, bolje da vam ne pričam kako je to prošlo; pokrenuo sam i u tiražnom news magazinu rubriku za kulturu, ali ukinuli su je jer je bila previše kulturna.
Naposljetku priznajem sebi da je došao kraj kulturi koja se očitovala u časopisima, koja je tiskala knjige, kojoj su bile posvećene novinske rubrike. Nepovratno nestaju mediji kulture kakvu smo poznavali, a iz masovnih medija nestala je i sama kultura; čini mi se da je jedino preostalo svjedočiti da kultura nije nestala i iz nas. Osjećam se kao vojnik koji se na Dan D iskrcao na plaži Omaha i obasut je sa svih strana paljbom, toliko žestokom da se ne može niti pomaknuti. Jedina razlika je da su pravi vojnici bili prethodnica najveće vojne akcije u povijesti, a mi smo zalaznica koja se s plaže može samo povući u more i – kako bi rekao Slavko Mihalić – ugasiti svijeću.
Oswald Spengler je to predvidio: pisac budućnosti bit će nalik na vođu sekte – netko će imati više sljedbenika, netko manje, ali ništa više neće biti opće i zajedničko. Tko ne pliva s vremenskim virom, tone u njega, a utopljenici se hvataju za slamke: kazalište gdje umjetnost uživo tvrdoglavo opstaje, radio koji u silnom vremenu što isparava u eter podnosi čak i ozbiljne razgovore, web koji beskrajno širi i ulančava naše priče, koji ih neizmjernom memorijom čuva za nove i nove čitatelje…
Dobro pisanje ima još nade za pobjedu.
Boris Beck

17. 11. 2011.

ANDRIĆ: ZADUŽBINA, BIBLIOGRAFIJA - Četvrtak, 17. novembar u 20h

::: NOVI BEOGRAD :::
Četvrtak 17. 11. u 20:00, Mala sala

Predstavljanje delatnosti Zadužbine Ive Andrića i Bibliografije (1911-2011)

Govore: Radovan Vučković, Dragan Dragojlović i Ljiljana Klevernić

Na temelju testamentarne volje Ive Andrića, 12. marta 1976. godine, počela je sa radom Zadužbina Ive Andrića. Prva i najvažnija odredba piščeve oporuke bila je da se njegova zaostavština „sačuva kao celina i da se kao legat, odnosno, zadužbina, nameni za opšte kulturne i humanitarne potrebe“. Predsednik Upravnog odbora Zadužbine je akademik Radovan Vučković, a upravnik je Dragan Dragojlović. Zadužbina je isključivi nosilac autorskih prava za Andićeva dela i jedino ona može dati saglasnost za njihovo objavljivanje u našoj zemlji i u inostranstvu. Na osnovu piščeve testamentarne volje, svake godine dodeljuje se Andrićeva nagrada za priču ili zbirku priča napisanu na srpskom jeziku. Od 1982. godine Zadužbina izdaje časopis Sveske koji izlazi jednom godišnje. Ova publikacija objavljuje nepoznate i nepublikovane Andrićeve rukopise, prepisku, naučne i kritičke studije o Andrićevom delu i njegovom životu, njegovom duhovnom prostoru, kao i o vremenu i svetu u kojem je živeo. Povodom piščevog jubileja, Zadužbina je u saradnji sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti i Bibliotekom Matice srpske objavila Bibliografiju Ive Andrića (1911-2011) koja sadrži 15.647 jedinica na 49 jezika.

www.dksg.rs
+ 381 62 26 78 42

16. 11. 2011.

Urban music magazine Clubbing.rs

Urban music magazine / Clubbing.rs

Četvrti rođendan Clubbing.rs
4th birthday of Urban music magazine Clubbing.rs

Urbani muzički internet magazin Clubbing.rs je proslavio svoj 4. rođendan. 17. oktobra 2007. godine, osnovan je muzički magazin Clubbing.co.yu, kasnije preimenovan u Clubbing.rs.
Tokom 4 godine postojanja, Clubbing.rs je bio zvanični medijski partner na više od 50 muzičkih festivala na Balkanu, a u Galeriji slika možete videti preko 20.000 fotografija i oko 500 muzičkih klipova.
Ponosni smo na naš tim koji čini oko 15 volontera koji su svoje kvalitete usmerili na oblasti koju najbolje poznaju (fotografija, programiranje, izveštaji, intervjui, video...) kako bi se svaka kategorija sajta ravnomerno razvijala.... Opširnije >>>

20.000

... fotografija se nalazi u našoj Galeriji slika :)
Istorijat noćnog života u Srbiji i okruženju na jednom mestu.
Opširnije >>>

4. rođendan

1460 dana muzičkog magazina Clubbing.rs
17. oktobra smo napunili četvrti rođendan i nastavljamo!
Opširnije >>>

Video

Kamera IDE! Ton IDE!
Naša kamera nije mirovala ;) Uživajte u više od 500 video klipova!
Opširnije >>>

Kalendar

Svi eventi, festivali i kulturna dešavanja na jednom mestu. Proverite.
Mesečni kalendar dešavanja Vam pomaže da se organizujete i nikad ne propustite event.
Opširnije >>>

Profili

Prikupili smo više od 100 biografija neafirmisanih muzičara.
Pozivamo muzičare da nam pošalju svoje profile i preko nas se dodatno afirmišu.
Opširnije >>>

Download

Preuzmite BESPLATNU muziku.
Ova sekcija obožava da predstavlja neafirmisane DJeve, ali i poznate DJ zvezde. U saradnji sa njima Vam mesečno obezbeđujemo najnovije naslove.
Downloaduj i uživaj >>>

Intervju

Pročitajte intervjue sa najuticajnijim muzičarima i DJevima Srbije, regiona i sveta.
Vaši idoli odgovaraju na pitanja Clubbing.rs redakcije.
Opširnije >>>

Premijera novog spota Slađane Milošević



Dugo najavljivana premijera spota Aleksandre Slađane Milošević za kompoziciju „Legalize Freedom” u kome umetnica nastavlja da se zalaže za legalizaciju ljudskih prava i sloboda, danas će doživeti svoju premijeru.
Novi spot je kritika ljudske pohlepe, hipokrizije i poremećenog sistema vrednosti. S druge strane Slađana Milošević i ovom prilikom apeluje na poštovanje i legalizaciju prava dece, žena, homoseksualaca, životinja, na očuvanje prirode i borbu protiv čovekovog nasilja prema prirodi i pripadnicima svoje vrste.
Spot je re-editovao Nikola Vukanović, a od danas se može videti na zvaničnom Jutjub kanalu Slađane Milošević (www.youtube.com/officialsladjana) kao i na brojim TV stanicama koje su podžale njegovo emitovanje.

15. 11. 2011.

Upis na kurseve spanskog! Mesecno placanje

::: BEOGRAD :::
Dvomesečni kurs - 30 sati

Kurs: 7. decembar 2011 - 14. februar 2012.
Upis: 21. novembar - 3. decembar 2011.
Dva puta nedeljno po dva sata
Mesečno plaćanje (2 rate): 6.000 RSD / 7.000 RSD Novo

POPUSTI:

Stari polaznici u toku prve nedelje upisa (do 26. novembra)
15% - dovedi prijatelja
5% - plaćanje odjednom
5% - za članove facebook grupe Instituta

Više informacija o kursevima:

Aktuelan upis

Pridružite se našoj grupi na FB: Institut Servantes


Instituto Cervantes Belgrado
C/ Čika Ljubina, 19
11000 Belgrado
Serbia
Tel.: 381 11 30 34 182
Fax: 381 11 30 34 197
cenbel@cervantes.es

8. 11. 2011.

Veče savremenog stripa u KC Gradu

Knjizevni program KC Grada

- Gradska knjiznica -

utorak, 8. novembar u 20h


Vece savremenog stripa: predstavljanje tri antologije
"Nevidljivi strip/The Invisible Comics/Der unsichtbare Comic"
(alternativni strip u Srbiji 1980-2010, trojezicno izdanje), Narodna biblioteka Srbije, 2011
"Stripovi koje smo voleli" (izbor stripova i stvaralaca sa prostora bivse Jugoslavije u XX veku)
Omnibus strip, 2011 - Nagrada za izdavacki poduhvat 56. Medjunarodnog beogradskog sajma knjiga
"Novo doba", katalog festivala nesvrstanog stripa Novo doba, 2011


GOSTI:
--- Zoran Stefanovic (strip kriticar, scenarista i kourednik antologije "Stripovi koje smo voleli")
--- Radovan Popovic (strip autor, clan grupe Kosmoplovci, osnivac platforme Studio strip, jedan od urednika knjige "Nevidljivi strip" i festivala "Novo doba")
--- Mileta Mijatović (strip scenarista i kourednik festivala "Novo doba", pokretac mreze Fijuk.net, pevac i tekstopisac grupe Klopka za pionira)
Specijalna gosca: Johanna Mercade
Moderatorka: Tijana Spasic


Prateci program: AKCIJA SITO STAMPE
Motivi strip autora (Anna Ehrlemark, Bernharda Xilko) uzivo na odevne predmete gostiju.
Donesite majice, cegere, gace...
Stampamo crnom bojom.
Kulturni centar GRAD
Brace Krsmanovic 4
www.gradbeograd.eu

6. 11. 2011.

ČASOVI PLESA: TANGO, SALSA I FLAMENKO

::: BEOGRAD :::
NOVEMBAR 2011

ČASOVI PLESA - TANGO, SALSA I FLAMENKO 10 % popusta za sve učenike Instituta

Časovi tanga
Promocija: subota, 28.10. 18.00h
Časove tanga drže instruktori sa iskustvom, Sonja Živanović i Darko Dožić iz škole Tango Natural.
Termini: subota i nedelja 18.00 - 19.30h
Cena: 2.500 rsd

I čas besplatan

Pleši kao da te niko ne gleda!


Salsa
Časovi salse
Promocija: ponedeljak, 31.10. 21.30h
Časovi salse drže provereni instruktori iz škole Havana Belgrado koji su se dokazali na brojim takmičenjima (I nagrada u Minhenu).
Termini: ponedeljak 21.30 i petak 19.00h
Cena: 2.000 rsd
Starosna granica od 7 do 77 godina!

ČASOVI FLAMENKA
Promocija: subota, 5.11. 20.30h
Časove flamenka drži profesionalni koreograf Vojin Gordanić iz škole Bolero.
Termini: subota i nedelja 20.30 - 21.30h
Cena: 2.300 rsd



Instituto Cervantes
Čika Ljubina 19
11000 Beograd
Tel.: 30 34 183
adxbel@cervantes.es

"Gradska knjižnica" 8.novembra/ Savremeni strip

::: BEOGRAD :::

Književni program KC Grada
- Gradska knjižnica -
8. novembar u 20h


Veče savremenog stripa: predstavljanje tri antologije

-- "Nevidljivi strip/The Invisible Comics/Der unsichtbare Comic" (alternativni strip u Srbiji 1980-2010, trojezično izdanje), Narodna biblioteka Srbije, 2011
-- "Stripovi koje smo voleli" (izbor stripova i stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije u XX veku), Omnibus strip, 2011 - Nagrada za izdavački poduhvat 56. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga
-- "Novo doba", katalog festivala nesvrstanog stripa Novo doba, 2011

GOSTI - strip autori, kritičari i urednici:
Radovan Popović (Nevidljivi strip/Novo doba), Zoran Stefanović (Stripovi koje smo voleli) i Mileta Mijatović (Novo doba/Fijuk mreža)

Moderatorka: Tijana Spasić



Prateći program: AKCIJA SITO ŠTAMPE

Motivi strip autora (Anna Ehrlemark, Bernharda Xilko) uživo na odevne predmete gostiju. Donesite majice, cegere, gaće...
Štampamo crnom bojom.



Kulturni centar GRAD
Braće Krsmanović 4
www.gradbeograd.eu


3. 11. 2011.

Dobrica Ćosić slomio desno rame na Zlatiboru

UŽICE -

Književnik Dobrica Ćosić slomio je desnu ruku na Zlatiboru pošto se sapleo o stepenik i pao na ulazu u restoransku salu hotela „Palisad“. Posle ukazane pomoći u užičkoj bolnici, nekadašnji predsednik SRJ prekinuo je odmor na Zlatiboru i vratio se u Beograd.
Prema saznanjima „Blica“, Ćosić je na ovu planinu došao u nedelju s namerom da dve nedelje odmara i piše svoj novi roman.
Preksinoć oko 20 sati iz hotelskog apartmana „Palisada“ u kome je odseo zaputio se u restoran na večeru.
Na ulasku u salu, kako se pretpostavlja, nije opazio stepenike, već je nespretno nagazio na jedan od njih, izgubio ravnotežu i srušio se na pod. U sali se čuo tup udarac iz hola što je alarmiralo osoblje hotela koje je Ćosića pažljivo pridiglo na noge i odvelo u sobu.
Uskoro je u „Palisad“ pristigla hitna pomoć iz Čajetine koja je, u prvi mah strahujući da se radi o srčanom napadu, ipak konstatovala povredu ruke u predelu ramena.
Nešto iza 21 sat Dobirca Ćosić je prevežen u Optšu bolnicu Užice gde je u sedećim bolesničkim kolicima doveden na ortopedsko odeljenje. Dežurna ekipa u kojoj su bili dr Miroslav Jevtić i gipser Srđan Tomašević nakon detaljnog pregleda ustanovila je prelom desne ramene kosti, što je iziskivalo stavljanje gipsane longete.
Tokom intervencije Ćosić je delovao pribrano, ali se žalio na bolove, raspitivao koliko je povreda teška i koliko dugo će trajati oporavak.
Premda se radi o prelomu, rečeno je „Blicu“ u bolnici, koji ne zahteva operativno lečenje, Ćosić je posle intervencije otpušten iz ove ustanove. Automobilom koji mu je obezbedio biznismen Vasilije Mićić, vlasnik „Paliasada“, književnik je tokom večeri otputovao u Beograd.

(izvor ------ BLIC)

2. 11. 2011.

Sukob profesora i studenata u blokadi

::: BEOGRAD :::
Protest na Filozofskom fakultetu, koji nezadovoljni studenti blokiraju već četrnaesti dan, juče je prerastao u nasilje kada se nekolicina kolega zajedno sa profesorom Milošem Antonovićem sukobila sa protestantima.
Do sukoba između ove dve grupe došlo je kada je profesor Antonović, na čelu sa članovima Studentskog parlamenta pokušao da uđe u slušaonicu koju su protestanti blokirali.
- Pristup učionicama blokiran je tako što studenti sede na foteljama koje su postavljene u hodniku u kome se nalaze slušaonice. Incident je započeo tako što je jedan od studenata iz grupe profesora Antonovića, uz pomoć nekolicine kolega, u pokušaju da ukloni fotelje sa blokade, oborio na zemlju dva studenta koji su na njima sedeli. Studenti u blokadi nastavili su da mirno sede na preostalim foteljama, a profesor Antonović pojavio se sa makazama koje je unosio studentima u lica - pričaju članovi Plenuma.
Oni kažu da je profesor sa studentima fizički nasrnuo na njih, gurajući ih i udarajući uz povike “ima da vas pregazimo”, “maljem ćemo vas tući”, kao i pretnje “prosipanjem mozga”.
S druge strane, u saopštenju Uprave Filozofskog fakulteta da je profesor Antonović napadnut pri pokušaju da održi čas i da je tom prilikom “grupа od desetаk licа, učesnikа blokаde Fаkultetа, sprečilа fizičkim nаsiljem početаk predаvаnjа”.
Članovi Plenuma Filozofskog fakulteta najavili su da i će zajedno sa članovima Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, sindikata "Sloga" i kolegama sa Filološkog, protestovati u subotu na platou...

(izvor --- BLIC)