Приказивање постова са ознаком bitef. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком bitef. Прикажи све постове

18. 7. 2026.

Da li će i ova godina proći bez Bitefa?!

 

Da li će i ova godina proći bez Bitefa

Na Bitef neće doći portugalska i predstava Žige Divjaka. Pretpostavlja se da će takvih biti još. Ako se ovaj najveći međunarodni pozorišni festival u Srbiji ne održi i ove godine, to će biti njegov kraj, kažu stručnjaci

Od kako je najavljeno da će 59. Bitef biti održan od 14. do 20 septembra i da će na njemu biti sedam predstava, došlo je do nekoliko izmena. Stručna i medijska javnost predoseća da će ih biti još, pa i da ove godine Bitefa neće biti. Naime, od 26. juna kad su mediji elektronskom poštom dobili Program sa naslovima sedam izabranih predstava za 59. Bitef i Reč selektora Spasoja Ž. Milovanovića, neki autori su izjavili za „Danas“ da se protive učešću, a iz Bitefa je....
.............................................

14. 7. 2026.

Svetozar Cvetković za N1: Bitef može imati sudbinu EXIT-a, ostao je pečat prošlogodišnje cenzure

 |  Iva Kesić

Svetozar Cvetković za N1: Bitef može imati sudbinu EXIT-a, ostao je pečat prošlogodišnje cenzure

Glumac Svetozar Cvetković rekao je za portal N1 da će Bitef festival doživeti sudbinu EXIT-a ukoliko se, kako je naveo, ljudi ne izbore ove i sledeće godine sa tim da "ostave slobodu Bitefa".

On je ukazao da je ostao pečat oblika cenzure od prošle godine, kada reditelju Milu Rauu nije dozvoljeno da izvede predstavu, te da se ovogodišnja otkazivanja trupa i umetnika ne bi desila da je festival preduzeo korake i upoznao one koje je pozvao, kao i svetsku pozorišnu javnost, sa tim da je, uprkos svemu, predstava "Proces Peliko" izvedena, i to na Ne:Bitefu. Poslednjih godinu i po dana, Bitef se našao u dubokoj institucionalnoj krizi i festival 2025. godine

13. 7. 2026.

Horvat i Ramšak Marković za Danas: Ove godine (institucionalnog) Bitefa neće biti!

 |  Aleksandra Ćuk

Horvat i Ramšak Marković za Danas: Ove godine (institucionalnog) Bitefa neće biti

Slovenački reditelj Sebastijan Horvat i dramski pisac Milan Ramšak Marković odbili su da njihova predstava Osvajalec bude izvedena na ovogodišnjem BITEF-u.

U zajedničkoj izjavi za Danas poručuju da je njihova odluka čin solidarnosti sa umetnicima u Srbiji koji su izloženi političkim pritiscima, ali i sa studentima, zborovima i građanima koji protestuju. Nakon što su dve pozorišne trupe otkazale učešće na 59. Beogradskom internacionalnom teatarskom festivalu, a reditelji Oliver Frljić i Žiga Divjak odlučili da bojkotuju ovogodišnji BITEF, Horvat, jedan od najangažovanijih reditelja u Sloveniji, i Milan Ramšak Marković,

15. 9. 2015.

Balkanski rekvijem-Bitef Polifonija


19. septembar,  17.00 i 21.00
Narodno pozorište – scena „Raša Plaović“

Bosansko narodno pozorište Zenica, Wien Kultur, BMUKK, Trembles Verein für freies Theater, Hundsturmfestival MESS

Dorutnina Basha, Almir Bašović, Almir Imširević

BALKANSKI REKVIJEM, predstava

Trajanje: 120' (nakon predstave sledi razgovor sa publikom)

Režija i adaptacija: Stevan Bodroža

Uloge: Jan Hutter, Sylvia Haider, Ana Stefanović-Bilić, Jens Olle Schmieder

Dramaturgija: Asja Krsmanović

Scenografija: Vedran Hrustanović

Kostimografija: Lejla Hodžić

Scenski pokret: Sanja Burić

Izbor muzike: Stevan Bodroža

Producenti: Hazim Begagić, Jaschka Laemmert, Ana Stefanović Bilić, Wolfgang Schlag, Dino Mustafić

Izvršna producentkinja: Sandra Ikanović

Inspicijent: Borka Jokanović

Fotografija: Muhamed Tunović-Badi


Balkanski rekvijem je projekat koji se bavi problemom nestalih u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Na prostorima bivše Jugoslavije još uvek se čak 10.000 ljudi vodi kao nestalo. Tragične i nerasvetljene sudbine ovih ljudi pokazuju kako su zemlje Zapadnog Balkana svoju mračnu, nedavnu prošlost samo gurnule pod tepih i nastavile svoj istorijski put sa potisnutom traumom koja pre ili kasnije preti da stvori nove mržnje i sukobe. Heterogenom formom predstava Balkanski rekvijem pokušava da osvetli ovaj fenomen iz što više uglova i da postavi što više pitanja. Balkanski rekvijem je predstava o događajima i fenomenima koji su formirali sve nas, koji su sastavni deo našeg kolektivno nesvesnog i koji bespovratno slikaju pejzaž naše sadašnjosti i budućnosti.