Tekst
Tekst - TANJA NJEŽIĆ
Neveselu
sliku ovdašnje zbilje kada je o kulturi reč, izvesno, na najlepši način
obeležio je Festival autorskog filma – čiji je kraj 28. novembra
obeležio višestruko hvaljeni i nagrađivani film „Yugo Florida” Vladimira
Tagića. A čini to, takođe na najlepši način, i izložba dela Kosare
Bokšan u beogradskoj Galeriji Rima (27. novembar – 10. decembar).
Postavka
obuhvata najznačajnije periode njenog stvaralaštva: od faze apstraktnih
slika (1952-1964), preko povratka figure i prizora (druga polovina
šezdesetih), do slikarstva simbola (1968-1975) u čijim okvirima su se
izdvojila tri ključna motiva i teme njenog opusa – „Sunce”, „Ikar” i
„Žene planine”. Segment izložbe posvećen ciklusu „Žene planine”
prikazuje zenitnu fazu njenog stvaralaštva (od sredine 1970-ih godina) u
kojoj je slikarstvo arhetipskih simbola sjedinjeno sa ekspresivnom
gestualnošću njenog stvaralačkog postupka.
Kako
se napominje u pratećem tekstu stvaralački put Kose Bokšan rano je
obeležen izborima profesionalnog integriteta i odbrane slobode
umetničkog stvaralaštva. Pripadnica prve posleratne generacije studenata
beogradske Akademije likovnih umetnosti (u klasi prof. Ivana
Tabakovića), kao članica Zadarske grupe (1947), Kosara Bokšan je bila
deo prvog kolektivnog gesta pobune u vremenu političkog diktata.
Upućeni
ističu da je Kosa Bokšan originalnom umetničkom interpretacijom
predstavila čovekov potragu za sopstvom, u kojoj, kao na kosmičkom putu
do Sunca, pojedinac prolazi kroz nepregledna i tajanstvena prostranstva
nesvesnog. U najkraćem; njena vanredna dela, između ostalog, odišu
snagom bunta i unutarnjom lepotom nepristajanja.